PSYHO/BLADE RUNNER
Nakratko seciramo dva filma koja su živi dokaz da promišljeni prostor može dobru radnju pretvoriti u eksponencijalno kvalitetniji film.
U svom hit-trileru 'Psycho', Hitchcock za kuću Normana Batesa, psihički bolesnog mladića, izabire viktorijansku, kvazigotičku vilu – mračnu, masivnu građevinu s mansardnim krovom (op.a. kuća obitelji Addams iz istoimenog filma direktna je referenca na kuću Bates). Kuća je dizajnirana po uzoru na onu sa slike Edwarda Hoppera 'Kuća kraj željeznice'. Sve u svemu, savršeni set za horor. Iako je taj viktorijanski stil u svom začetku (19. st.) bio stil visoke mode, psihologija je učinila svoje i građevina toga tipa zauvijek je 'zapečena' u javnoj svijesti kao neugodna, mračna i stravična.
Hitchcock je režiser poznat po stvaranju tzv. 'prostora terora', bilo da priča priču u pitoresknom priobalnom gradiću kao u filmu 'Ptice', ili u jednostavnom motelu kao u 'Psychu' gdje je kompozicijom dviju kontradiktornih formi – modernistički, priprosti motel i historicistička kuća, pridonio, kako sam kaže, nevjerojatnosti priče. I sam položaj kuće nije slučajan – postavljanjem kuće Bates na brdo iznad motela pojačava se dojam prijetećeg zla.
1982. Ridley Scott je snimio film koji danas slovi kao remek-djelo sedme umjetnosti. Žanrovski, 'Blade Runner' je mješanac između SF-a i film noira, a priča priču o umirovljenom policajcu u lovu na ubojitog androida (replikanta). Među mnogim pohvalama filmu, i one su upućene scenografiji, čija kvaliteta ne leži u pukoj raskošnoj vizualnost, već u sposobnost da se prostorom 'podcrta' ton filma.
Film prikazuje Los Angeles 2019. godine, neprepoznatljivi postmoderni megalopolis. Golema urbana struktura, nehumana, puna visokih zgrada koje prekrivenih 'živim' svijetom video-reklama iza kojih se 'skrivaju' mračne ulice zatrpane smećem (propadanje društva u nehumanom, postkapitalističkom svijetu). Ideja borbe protiv androida stvorenih od goleme multinacionalne kompanije izrazita je kritika kapitalističkog društva (zgrada kompanije dizajnirana je u stilu južnoameričkih piramida), sa druge strane film postavlja pitanja humanosti i tehnološkog napretka (moralno propadanje usporedno je s napretkom tehnologije), a svi se ti elementi očitavaju u dizajnu slavnoga 'vizualnog futurista' Syda Meada.
Dvojnost filma (ljudi/humano i replikanti/nehumano) također je naznačena u dizajnu grada. Sama urbana struktura mješanac je dviju nespojivih gradskih tipologija – one Los Angelesa i one New Yorka. I na razini arhitekture prati se spoj dviju različitih ideja – modernističke (vertikalizam zgrada, raličitost oblika) i postmodernističke (izraženi eklekticizam kao ideja simboličnosti, prošlosti, sjećanja – piramidalne strukture, rimski stupovi i sl.). 'Blade Runner' je inspirirao mnoge kasnije SF uratke, popularno smještene u novi podžanr cyber-punka od kojih izdvajamo sjajan anime 'Ghost in the Shell'.
Od poznatih arhitektonskih objekata u filmu, spomenimo kuću Ennis-Brown (naslovna) poznatog arhitekta F.L.Wrighta (dom androida Deckarda).
Nema komentara.