"13. izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala donosi bogat program izvrsnih žanrovskih premijernih naslova kao i obožavanih kultnih klasika koji slave svoje velike godišnjice. Za našu smo publiku, Zagrepčane i filmofile i ove godine osigurali niz atraktivnih, nagrađivanih i hvaljenih žanrovskih hitova sa svih strana svijeta siguran sam da će svatko naći nešto za sebe", rekao je Stjepan Hundić, direktor Fantastic Zagreb Film Festivala.

 13. izdanje Fantastic Zagreba 29. lipnja u 21:30 na Ljetnoj pozornici Tuškanac otvara sjajan švedski film UFO SWEDEN. Ovaj znanstveno fantastični triler najlakše je opisati kao dijete ljubavi između hit serija Dosjei X i Stranger Things, te jednog od najpopularnijih holivudskih filmova Povratak u budućnost, s jednako uzbudljivim i nadnaravnim zapletom koji će zadovoljiti sve ljubitelje znanstvene fantastike, misterioznih priča, trilera i avanture! Radnja filma smještena je u mali grad u Švedskoj, a pratimo Denis koja uz pomoć grupe entuzijasta koji prate neobične pojave na nebu i NLO fenomene odlučuje saznati istinu i kreće u riskantnu avanturu koja ih vodi daleko izvan granica zakona, u svijet prepun teorija zavjera, neobjašnjivih fenomena i... svjetove u paralelnim dimenzijama.

Do 9. srpnja publiku očekuje spoj atraktivnih premijera i kultnih žanrovskih klasika. Od novih naslova izdvajamo horor triler američkog redatelja Ti Westa PEARL, toliko strašan da je čak i slavni redatelj Martin Scorsese izjavio kako je nakon gledanja imao problema sa spavanjem. Tu su i animirani SF spektakl PLASTIČNO NEBO,  južnokorejski akcijski SF triler BROD ZA BUSAN, finski nadnaravni horor triler KUCKANJE, uzbudljiv futuristički omnibus od 7 intrigantnih i žanrovski različitih epizoda POSLJEDNJI DJEČAK NA ZEMLJI, SF avantura za cijelu obitelj DIJETE STROJ, te dokumentarac MOŽETE ME ZVATI BILL o Williamu Shatneru koji se proslavio kao Kapetan Kirk. T.J. Hooker u Zvjezdanim stazama. 

Fantastic Retro i ove godine donosi izuzetno atraktivne naslove koji slave svoje velike godišnjice kao što su remek-djelo PTICE Alfreda Hitchcocka, akcijski evergreen U ZMAJEVOM GNIJEZDU s Bruceom Leejem i nezaboravni SF triler ONI ŽIVE legendarnog Johna Carpentera. U istom programu prikazujemo i jedan od najpopularnijih filmova svih vremena ISKUPLJENJE U SHAWSHANKU povodom 100 godina studija Warner Bros. i kultne RATOVE ZVIJEZDA: EPIZODU 5 - IMPERIJ UZVRAĆA UDARAC, najbolji dio obožavanog holivudskog SF serijala.

 Uz fantastične cjelovečernje naslove na festivalu možete pogledati i bogat program kratkih filmova u Kinu Tuškanac.  

Raznovrstan kratkometražni program s filmovima iz cijelog svijeta, podijeljen u dva bloka, predstavio je Vanja Vascarac, izvršni direktor festivala i selektor kratkometražnih filmova.

"Žanrovski film nije samo odraz onoga što dolazi nego i vremena u kojem živimo, pa ove godine imamo sve više ženskih autorica, a obuhvaćamo niz aktualnih tema, od umjetne inteligencije do ekologije", rekao je.

Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, animacija i još mnogo toga očekuju sve posjetitelje od 29. 6. do 9. 7.  u zelenoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac te Kinu Tuškanac !

Program i raspored filmova pronađite na službenoj stranici festivala: https://fantastic-zagreb.com/

Informacije o ulaznicama: https://fantastic-zagreb.com/info/ulaznice/

Ove godine je program izuzetno raznovrstan i doista ima ponešto za svakoga. Izdvojili bismo radionicu Andrew Hodgesa na engleskom jeziku gdje će iskusni urednik podijeliti tajne pisanja za anglofonu publiku s primjerima iz znanstvene fantastike. Danijela Jović će prezentirati projekt slanja prvog hrvatski mini satelita u svemir – CroCube. Ljubitelji znanosti doći će na svoje na predavanju eminentnog domaćeg fizičara dr.sc. Davora Horvatića o sprezi fizike i napretka umjetne inteligencije, a s kozmičkim zvijerima će nas upoznati dr.sc. Lana Ceraj u živopisnom putu kroz proces stvaranja galaksija.

Tihomir Tikulin održat će radionicu žanrovskog stripa i ilustracije za adolescente i starije, no nemojte zaboraviti ponijeti svoj pribor za crtanje. Posjetitelje praktičnijih sklonosti privući će Bojana Vukotić s predavanjem i radionicom korištenja lateksa u specijalnim efektima, specifično ranama. Broj mjesta na radionicama je ograničen, pa ne preporučujemo okolišanje. To je samo mali zalogaj doista bogatog programa čije detalje možete vidjeti na našim web stranicama i već sad odlučiti koje se točke jednostavno ne smiju preskočiti.

Osim poznatih gostiju i više od stotinu programskih točaka, na konvenciji na kojoj se i ove godine očekuje barem dvije tisuće posjetitelja, predstavit će se niz udruga koje se bave znanstvenom fantastikom, raznovrsna ponuda knjiga, stripova, umjetnina, nakita i ostalih „geeky“ stvari te nezaobilazna igraonica društvenih igara, stolovi za igre uloga i nepresušna zabava.

Sve navedeno samo je dio sjajnog programa koji vas očekuje u svibnju, a o kojem ćemo vas redovito izvještavati! Za sve ostale informacije pratite službenu stranicu http://sferakon.org/

Prilika je to koja se ne propušta jer se najpoznatiji film redatelja Jamesa Camerona vraća na velika platna u sva CineStar kina povodom svoje 25. obljetnice u remasteriranom IMAX® 3D, 4DX i 3D  formatu.

U Kaptol Boutique Cinema će se tom prigodom s početkom u 19:30 održati zanimljiv panel na temu: “Titanic: 111 godina od tragedije, 25 godina od kultnog filma”, a o fenomenu najpoznatijeg broda u povijesti govorit će filmski kritičar i politolog Boško Picula te Slobodan Novković, najpoznatiji hrvatski titanikolog koji je izdao već nekoliko knjiga na ovu temu.

Titanic je i danas neiscrpan izvor zavjera i budi radoznalost svih generacija, a posebno je utjecao na gosta večeri, g. Novkovića – hrvatskog istraživača koji je velik dio života posvetio upravo istraživanju Titanica, velebnog broda koji je potonuo davne 1912. nakon samo pet dana plovidbe i velike medijske pompe. Posebnost večeri u Kaptol Boutique Cinema bit će pop up izložba kolekcionarskih predmeta povezanih s jednom od najpoznatijih brodskih tragedija ikada. Eksponate možete pogledati prije projekcije filma od 19 – 20 sati, a doneseni su iz Spomen kuće Titanic koja se nalazi u Bratini pokraj Zagreba.

Možda niste znali da je na brodu bilo nekoliko Hrvata, baš kao i na Carphatiji, brodu koji je Titanicu krenuo upomoć, kao I da su Camerona oduvijek fascinirale brodske olupine  tako da je prije službenog snimanja filma, nekoliko puta ronio u dubine Atlantika kako bi sam snimio olupinu.

Cameronov “Titanic” je drugi film u povijesti s čak 11 zlatnih kipića i prvi s nevjerojatnom zaradom od preko 1.5 milijardi dolara, a držao je rekord sve dok ga sam Cameron nije svrgnuo s prijestolja najunosnijih filmova svih vremena i to Avatarom 2010!  

Glumačku ekipu ove neponovljive epske romanse koja je obilježila odrastanje brojnih generacija predvode dobitnici nagrade Oscar® Leonardo DiCaprio i Kate Winslet. Uz njih su još i Billy Zane, Kathy Bates, Frances Fisher, Bernard Hill, Jonathan Hyde, Danny Nucci, Gloria Stuart, David Warner, Victor Garber i Bill Paxton. Redatelj i scenarist je James Cameron, a film su producirali Cameron i Jon Landau, dok je Rae Sanchini izvršna producentica.

Mnogo je fascinantnih detalja oko filma i pravih povijesnih događanja zbog kojih je tema aktualna i dalje, a više o tome imate jedinstvenu priliku saznati 9. veljače u  WOW baru Kaptol Boutique cinema prije projekcije. Kapacitet za Tres Chic projekciju je ograničen, a sve posjetiteljice očekuju i pokloni.

Titanic se u CineStar kinima počinje prikazivati uoči Valentinova, 9. veljače, u distribuciji Blitz filma. Ulaznice su u prodaju online na www.cinestarcinemas.hr  ili na blagajnama kina.

 Od glumica izdvajamo Cherry Kiss, koja dolazi iz Srbije, i već je snimila više od 50 filmova za odrasle te ostvarila karijeru u Americi. Brittany Bardot dolazi iz Češke i popularna je na društvenim mrežama, gdje redovito objavljuje fotografije i uživa u predstavljanju najnovijih modnih kolekcija. Pridružila se filmskoj industriji za odrasle 2014. godine kada je imala 34 godine i već je snimila oko 300 filmova. Ne zaboravimo da je događaj namijenjen samo punoljetnim posjetiteljima. Doživite strastvenu i nezaboravnu atmosferu velikog erotskog sajma erotike, gdje će energični erotski izvođači nastupiti 18. i 19. studenog u Litostroj Hali L56 u Ljubljani.

Ulaznice: https://bit.ly/3Lz2u4Y

Facebook: https://bit.ly/3BSqlsR

Mrežna stranica: https://bit.ly/3UhryBr

„12. izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala donosi bogat program sjajnih premijernih naslova kao i obožavanih žanrovskih klasika koji slave svoje velike godišnjice. Više od četrdeset filmskih naslova filmofile i zagrebačku publiku očekuje na ovogodišnjem festivalu i siguran sam da će svatko naći nešto za sebe", rekao je Stjepan Hundić, direktor Fantastic Zagreb Film Festivala.

Festival 30. lipnja na Ljetnoj pozornici Tuškanac u 21:30 otvara psihološki triler POSLJEDNJI KLIJENT, još jedan vrhunski high-concept triler iz majstorske danske filmske radionice! Klasičan odnos „pozitivac-negativac“ intrigantno je okrenut naglavačke, a ovaj nepredvidljiv, napet i mračan triler držat će vas na rubu sjedala do posljednje scene. I opet vas šokirati!

Do 10. srpnja publiku očekuje spoj atraktivnih premijera i kultnih žanrovskih evergreena. Od novih naslova izdvajamo finski mystery horor IZLIJEGANJE, norveški nadnaravni SF triler NEVINI, austrijski mystery horor OBITELJSKA VEČERA i poljsku futurističku dramu DAN KADA SAM PRONAŠAO DJEVOJKU U SMEĆU. Naš najpopularniji program Fantastic Retro ove godine donosi izuzetno atraktivne naslove koji slave svoje velike jubileje: BLADE RUNNER Ridleya Scotta, RATOVI ZVIJZEDA IV: NOVA NADA Georgea Lucasa, STVOR Johna Carpentera, OSLOBAĐANJE Johna Boormana, METROPOLIS Fritza Langa, NOSFERATU F.W. Murnaua te BLISKI SUSRETI TREĆE VRSTE Stevena Spielberga kojim i zatvaramo 12. Fantastic Zagreb.

Uz fantastične cjelovečernje naslove na festivalu se može pogledati i bogat program kratkih filmova u Kinu Tuškanac te atraktivni VR (filmovi virtualne stvarnosti) naslovi u Muzeju iluzija.

Na predstavljanju je prisustvovao i Davorin Horak, selektor programa kratkog i VR filma.

„Imali smo težak zadatak izabrati između 300 sati prijavljenih kratkih i VR naslova i vjerujem da smo uspjeli sastaviti jako zanimljiv i raznovrstan program filmova koji dolaze iz čitavog svijeta od Koreje, Meksika i Italije do Nizozemske, Australije, Kanade, Španjolske, čije priče su aktualne, zanimljive i žanrovski različite.“, rekao je Horak.

 Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, animacija i još mnogo toga očekuju sve posjetitelje od 30. 6. do 10. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac te Kinu Tuškanac i Muzeju iluzija.

Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno besplatno uživajte u filmovima! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

Selektori s posebnim veseljem ističu kako će program u nedjelju, 3. listopada u kinu Tuškanac otvoriti nagrađivani hrvatski dokumentarac Tvornice radnicima Srđana Kovačevića koji je imao svjetsku premijeru na prestižnom Sheffield DocFestu a nagrađen je na Motovun Film Festivalu. Portret radničke zajednice u tvornici ITAS u Ivancu, koja je jedini uspješan primjer radničkog samoupravljanja u post-socijalističkoj Europi, nameće pitanje može li tvornica u rukama radnika preživjeti na marginama kapitalizma ili nam je potreban veći san? Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem će sudjelovati redatelj Srđan Kovačević, direktor ITAS-a Dragutin Varga, sociolog Miloš Vlaisavljević (Europska konfederacija sindikata javnih službi), aktivistica Iva Ivšić (BRID) i moderator Bojan Nonković.

U dokumentarnoj konkurenciji ističu se još dvostruki pobjednik Visions du Réel Faya Dayi Jessice Beshir spiritualno putovanje u čijem su središtu rituali khata, najunosnijeg usjeva u Etiopiji i pobjednik Hot Docsa Ostrov  Svetlane Rodine i Laurenta Stoopa o stanovnicima izgubljenog otoka usred Kaspijskog mora. Tu je i Povratak u Reims (Fragmenti) Jean-Gabriel Périota koji kroz arhivske materijale donosi intimnu i političku priču o francuskoj radničkoj klasi od 1950-ih do danas, a inspiriran je istoimenim romanom Didiera Eribona dok je naratorica je slavna glumica Adèle Haenel. Pisac Eribon i redatelj Périot pridružit će nam se u online razgovoru o ovoj nekonvencionalnoj filmskoj ekranizaciji jednog od najutjecajnijih memoara 21. stoljeća koji je pokrenuo „klasni coming-out.“ 

Friško sa svjetske premijere u Cannesu dolazi nam Futura, portret Italije kroz oči tinejdžera, koji potpisuje renomirani trio sineasta Pietro Marcello, Francesco Munzi i Alice Rohrwacher. Dokumentarni program donosi još i pobjednika Cinéma du Réel polemički komad Godina otkrića Luisa Lópeza Carrasca koji kroz priče starih i mladih posjetitelja lokalnog bara u Cartageni stvara zanimljiv dijalog između suvremene španjolske svakodnevice i gotovo zaboravljenog komadića političke povijesti te otkriva nadolazeću eroziju radničkih prava i neoliberalnu agendu vodećih aktera EU-a. Prljavo perje meksičkog redatelja Carlosa Alfonsa Corrala crno-bijela je beskućnička romansa snimljena u maniri cinema vérité na teksaškim ulicama. U Mutnoj rijeci (film je nagrađen na FID Marseilleu) argentinska redateljica Tatiana Mazú González daje glas prešućenim pričama žena u patagonijskom rudarskom gradiću. Mala Palestina (Dnevnik opsade) Abdallaha Al-Khatiba donosi priču o stanovnicima najvećeg palestinskog izbjegličkog kampa na svijetu nakon Sirijske revolucije slaveći hrabrost i otpornost ovih ljudi bez države. Dokumentarni program zaokružuje biografski dokumentarac Greta Nathana Grossmana o svjetski poznatoj aktivistici Greti Thunberg. 

Iz igrane konkurencije izdvajamo gruzijsko remek-djelo Što vidimo kada gledamo u nebo? Aleksandrea Koberidžea, jedan od najboljih 5 filmova godine prema izboru Međunarodne federacije filmskih kritičara (FIPRESCI). Poetična saga o slučajnom susretu koji pođe po zlu zbog uroka razotkriva skrivenu magiju svakodnevice. Čeznutljiva ljetna priča i idealan protulijek izolaciji Tsugua dnevnici proslavljenog portugalskog autora Miguela Gomesa i njegove partnerice Maureen Fazendeiro pokazuje kako su Crista, Carloto i João proveli pandemijski kolovoz. Prema brojnim renomiranim filmskim kritičarima u pitanje je dosad najuspješniji filmski izdanak lockdowna.  

Tu su i pobjednik Locarna Osveta je moja, svi drugi plaćaju gotovinom, zaigrana posveta i dekonstrukcija azijskih B-akcijskih filmova 80-ih i 90-ih, u režiji indonezijskog redatelja Edwina. Akcijska crna komedija donosi priču o plaćenom ubojici koji prikriva vlastitu impotenciju i ženskoj borkinji koja na sebe preuzima njegov teret osvete. Film na subverzivan način podriva muške i ženske kategorije u žanru osvetničke pulp drame poznatom po ultramačističkom i nasilnom svijetu. Kutija uspomena libanonskog dvojica Joana Hadjithomas i Khalil Joreige, jedan od miljenika publike na ovogodišnjem Berlinaleu, koji užas libanonskog građanskog rata prezentira kroz priču o kćerki koja u Montrealu otkriva Pandorinu kutiju punu majčinih bilježnica, fotografija i kaseta iz odrastanja u Beirutu tijekom 1980-ih, a stilski priziva uratke Atoma Egoyana. 

Među najzvučnijim naslovima svakako je Crvena raketa, novi film doajena američkog nezavisnog filma Seana Bakera, čiji je Projekt Florida bio i nominiran za Oscara, donosi priču o propalom porno glumcu (u glavnoj ulozi je Simon Rex) koji se vraća u svoj rodni teksaški gradić no nitko baš nije sretan što ga vidi. Tu su i pobjednik ovogodišnje sekcije Encounters na Berlinaleu, vijetnamska vizualna rapsodija Okus Lê Bảoa te epska drama Dragi drugovi! Andreja Končalovskog, dobitnik Posebne nagrade žirija u Veneciji o masakru pobunjenih radnika u ruskom industrijskom gradiću. Opora austrijska ZF drama Teško je biti rođen Sandre Wollner nagrađena je na Berlinaleu Posebnom nagradom žirija a donosi priču o androidnoj „djevojčici“ Elli koja je programirana s uspomenama koje znače sve njezinu vlasniku ali ne i njoj. I za kraj tu je gorko-slatka, egzistencijalistička komedija Pas koji nije prestajao lajati argentinske redateljice Ane Katz o potrazi jednog blagog muškarca za ljubavi usred litanije novih poslova i svijeta na rubu apokalipse. 

Program Kratki subverzivci donosi kratke ali subverzivne naslove renomiranih redatelja Radu Judea, Jean-Marie Strauba i Dana Sallitta, a u suradnji s udrugom Domino ugostit ćemo queer ikonu Brucea La Brucea i prikazati njegov najnoviji film Sveti Narcis.

Iz popratnog filmskog programa koji se održava u Dokukinu KIC izdvajamo retrospektivu švicarskog autorskog militanta Fredija M. Murera čiji dokumentarno-igrani hibridi pokazuju kako je usprkos naizgled idiličnom miljeu u Švicarskoj itekako moguće stvarati filmske naracije otpora i denuncirati društvo kontrole. Švicarski maestro dobitnik je prestižne nagrade za životno djelo Pardo alla carriera koja mu je uručena 2019. na Locarno Film Festivalu. U sklopu programa Film XX koji je posvećen ženskim filmskim narativima predstavljamo legendarnu njemačku vizualnu umjetnicu i sineasticu Ulrike Ottinger, poznatu po svojim osebujnim komadima koji isprepliću etnografiju, povijest i fantaziju. Prikazujemo njezin najnoviji dokumentarni film Pariški kaligrami (2020), filmsku poemu Parizu tijekom 1960-ih i redateljičinim formativnim godinama. 

Ovogodišnji Hommage posvećen je Amosu Vogelu (1921-2012), voditelju kultnog njujorškog filmskog kluba Cinema 16 i autoru knjige Film kao subverzivna umjetnost, nezaobilaznog filmskog vodiča u čiju je čast Subversive Festival dobio svoje ime. Povodom 100. obljetnice njegova rođenja kustosica Petra Belc priredila je prigodni filmsko-diskurzivni program.  U sklopu projekta Kinematografije otpora u suradnji s MSU Zagreb i kustosicom Leilom Topić prikazujemo najnoviji film multimedijalne umjetnice Nicole Hewitt, spekulativno putovanje tragom neolitskih figurina u Podunavlju, Žene minorne spekulacije, koje će zatvoriti filmski dio festivala.

Stoga je podnaslov za dane filmove upravo glasio: O suženosti životnih prostora, zatvorenosti ljudi institucija i ideologija, stigmatizaciji i percepciji društvene normalnosti te o inverzijama. Nažalost, godinu dana kasnije, sve navedeno je dobilo jednu krajnje konkretnu masovno prisutnu dimenziju, pošto je zbog pandemije COVID 19 virusa svako kretanje građana kako Hrvatske tako i bukvalno cijelog svijeta svedeno na minimum, nalik životu u spomenutim psihijatrijskim bolnicama ili pak zatvorima.

Uslijed toga ZagrebDox i nije održan u svojem izvornom terminu u mjesecu ožujku, već je odgođen te održan naknadno u intervalu 04.-11.10.2020. godine. Iz razloga imperativa poštovanja protuepidemijskih mjera, bilo je značajno manje dostupnih mjesta za gledatelje iz razloga propisane neophodne distance. Osim prisutne reduciranosti broja posjetitelja festivala ovaj put održanog u kinu SC, festival je odlikovala i kvantitativna smanjenost filmova na repertoaru.

Ipak postojao je nezanemariv broj uradaka kojji zaslužuju biti spomenuti, a od hrvatskih filmova to je sigurno film Jedna od nas redatelja Đure Gavrana.

Veoma su rijetki filmovi o ovoj tragičnoj pojavi, a osobito su rijetki oni dokumentarni snimljeni na ovim prostorima. Vjerojatno najpoznatiji suvremeni  igrani film o incestu je upravo Proslava (Festen, 1998.) Thomasa Vinterberga, te Bez straha (2011) Montxoa Armendáriza, kao i Incest: A Family Tragedy (2007.) Edwarda Blackoffa. Od dokumentarnih filmova jedan od najpoznatijih je film o osobi koja je postala planetarno poznata zbog svoje monstruoznosti, a to je Josef Fritzl, o kojem je i snimljen dokumentarni film Monster: The Josef Fritzl Story (2010.).

Jedna od nas prati proslavu petnaeste godišnjice mature, u kojoj prijatelji iz razreda razgovaraju o poslu, djeci i srednjoškolskim dogodovštinama dok nastoje pronaći način da započnu razgovor o spoznaji koja ih je sve šokirala, a to je otkriće o seksualnom zlostavljanju jedne njihove školske kolegice. Nasilje koje se događalo je bilo nepoznato njima samima, kako se upravo radilo o incestu, to jest seksualnom nasilju unutar jedne obitelji.

Film Jedna od nas itekako je moguće podijeliti na dva dijela: prvi dio u kojem se priča o raznim općim životnim stvarima, dok se u drugom dijelu pripovijeda o konkretnoj problematici tragične individue. Ipak, prvi dio u stvari i puno više opisuje životni hendikep žrtve. Ako se proces stvaranja umjetničkog odnosno filmskog djela sastoji u tome da se inicijalna praznina filma nastoji što više ispuniti željenim sadržajem odnosno muzikom svjetlosti, te se prazno tamno polje oblikuje vlastitim osjećajima, bojama, pričama i ljudima, kao suprotnost tome se za život tragične osobe M to uopće ne može konstatirati. Stoga, što više školske kolege razgovaraju o životu koji su živjeli i što su nakon toga ostvarili u svojim individualnim životima, obrnuto proporcionalno tome gledatelji postaju sve više svjesni praznine života tragične žrtve. I to sve više svakom novom pričom sudionika razgovora, to jest intradijegetičkih aktera filma, o njihovim događanjima iz vremena srednjoškolskih dana kao i životu poslije tog.

U dramaturgijskom smislu film se uvelike bazira i na principu prisustva odsustva te iznevjerenog horizonta očekivanja. Kako za one gledatelje koji su očekivali da će se žrtva pojaviti u samu filmu, a ne samo posredstvom njezinih poruka odnosno glasa, tako iznevjereni horizont očekivanja nažalost biva i cjelokupan tragičan život žrtve incesta, kako pomoć nije dobila od bilo koga – rođene majke koja je dugi niz godina znala da joj je kćer žrtva obiteljskog seksualnog nasilja ali nije poduzela ama baš išta, kao i mnogih državnih institucija koje su odavno izgubile kredibilitet kod velikog broja građana, vjerojatno uključujući i samu žrtvu. Time u kontekstu glavne a nevidljive junakinje, film Jedna od nas postaje svojevrstno sjecište mrtvog vremena i prostora.

Pored navedenog, ovdje je neophodno imati svijest o postojanju tri vrste zrelosti kod djece, to jest mladih osoba, a to su biološka, mentalna i socijalna zrelost. Što znači da netko iako biološki zreo ne znači da je zreo mentalno, a i ako je mentalno zreo to ne znači da je uspio ostvariti socijalnu zrelost.

Pravilo obiteljskog stola kao mjesta razgovora o najbitnijim životnim pitanjima i u ovom je filmu došlo do izričaja, a danim načinom dramskog strukturiranja film biva i u žanru filma detekcije.

„Ponekad je najbolji poklon bilježnica neispisanih listova“, to konstatira jedan od likova na kraju filma Paterson Jima Jarmuscha. Nažalost, tragična žrtva filma Jedna od nas nije imala tu priliku da svoj život sama uobličuje odnosno ispunjava. Ostala je uskraćena za mnoge lijepe stvari u životu i za mnoge lijepe i bitne vlastite izbore. Stoga je njezin život pretvoren u poligon raznih trauma, gubljenja dimenzije imaginarnog, kao i svojevrsnog unutarnjeg a iza toga i vanjskog egzila. Egzila iz kojeg se i javila porukama, i u kojem će vjerojatno ostati njezina cijelog života nažalost.

U svezi spomenute odnosno nametnute dimenzije komornog u aktualnom životu to jest dokumentarnom filmu, treba navesti film Povuci-potegni Nevena Hitreca. Njegov uradak može biti najbolje opisan kao spoj naslova dva poznata hrvatska dokumentarca – Što sa sobom preko dana Ivone Juke, te Dvoboj Katarine Zrinke Matijević. Tema je naravno nastojanje roditelja da očuva edukativni kontinuitet kod djevojčice koja ne ide u školu, već u uvjetima vlastitog doma treba očuvati svoje radne navike, kao i zdrav način života. Također je neophodno navesti i film Uzorno vladanje redatelja Audriusa Mickevičiusa i Nerijusa Mileriusa koji govori o životu zatvorenika u jednom zatvoru. Osim toga, tematika života odnosno osuđenost na prinudnu zatvorenost bila je i u fokusu filma Sjene bez sunca Mehrdada Oskoueia, koji priča o životu maloljetnih djevojaka u  iranskom maloljetničkom pritvornom centru.

U filmu Za Samu Waad Al-Khateab i Edwarda Watsa, redateljica kamerom iz ruke bilježi rat u svim mučnim detaljima. Njezin muž radi kao liječnik u jednoj od nekoliko preostalih bolnica u gradu, koja itekako biva filmski zahvalno mjesto. Nažalost prisutan je konstantan dolazak raznih unesrećenih, te time dana zdravstvena ustanova biva mjesto zadovoljenja osnovna dva uvjeta filma – permanentne izmjene slika, te snažne dramaturgije, odnosno patosa ostvarenog posredstvom prisutne krvi, znoja, suza, sluzi i raznih drugih bioloških ljudskih elemenata.

Yann Arthus-Bertrand nakon njegove posjete Zagrebu i ZagrebDoxu 2016. sa svojim filmom Ljudski (Human, 2015.), ovaj put u strukturnom smislu je u korežiji s Anastasiom Mikovom uradio jedan jako sličan film, naslovljen Žena (Woman 2019.). Samo ime očito sve govori o sadržaju filma, te se i ovaj put radi o antropologijskoj studiji na razini cijelog planeta, s preko 2500 portreta žena iz 50 zemalja. Stoga se publika i ovaj put mogla sresti s jednim krajnje kompleksnim filmskim djelom vrijednim poštovanja, te kolosalnim istraživačkim i organizacijskim radom u produkciji filmske kuće Hope Production.

Također je neizostavno spomenuti rumunjski film Kolektiv (2019.) autora Alexandera Nanaua o borbi novinara koji su otkrili da bolnice koriste razrijeđena dezinfekcijska sredstva zbog čega su desetine pacijenata u bolnici umrle. Film prati tehnokratsko funkcioniranje privremene vlade kao i korumpiranost zdravstvenog sustava.

Program Retrospektive bio je posvećen hrvatskom dokumentaristu Goranu Deviću i njegovim filmovima Dvije peći za udarnika Josipa Trojka, Tri te Uvozne vrane.

Osim spomenutih filmova na festivalu je bilo još zanimljivih filmova naravno, te pojedini također zaslužuju pojedinačnu analizu.

Tako je prošao ZagrebDox 2020. koji je svoju primarnu zadaću itekako ispunio, a to je da je bilo najvažnije očuvati kontinuitet postojanja festivala.

Uz nadu da će sljedeća izdanja vrlo skoro biti u mnogo normalnijim uvjetima, kako za one koji gledaju i vole filmove, tako i za same autore dokumentarnih i ostalih filmskih formi!

Svi programi Sarajevo Film Festivala, kao i film KONCENTRIŠI SE, BABA prikazuju se na na online platformi ondemand.sff.ba. Prije svjetske premijere filma KONCENTRIŠI SE, BABA, publiku je videoporukom pozdravio i poželio joj dobrodošlicu na online izdanje festivala Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Ceremoniju otvarenja vodila je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, čime je nastavljena tradicija da Sarajevo Film Festival otvaraju mladi i prespektivni bosanskohercegovački glumci i glumice.

Na ondemand.sff.ba dostupni su svi programi Sarajevo Film Festivala. Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program - kratki film, Takmičarski program – studentski film, Open Air program i Pretpremijere serije ponudiće publici niz svjetskih i internacionalnih premijera. Presjek najboljih regionalnih filmova iz protekle godine moći ćete pratiti u okviru programa U fokusu. Program Posvećeno donosi filmove ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, meksičkog reditelja Michela Franca. Predstavićemo i brojna recentna ostvarenja svjetske kinematografije u okviru festivalskih sekcija Kinoscope, Summer Screen, Dan ljudskih prava, SFF Partner Presents, Suočavanje s prošlošću, Dječiji program, TeenArena, a pregled bh. filmskih ostvarenja iz protekle godine donosi program BH film.

Publika festivala moći će pogledati i brojne prateće sadržaje, među kojima su i Masterclass razgovori s pet renomiranih filmskih stvaralaca: ovogodišnjim dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva Madsom Mikkelsenom i Michelom Francom, Michelom Hazanaviciusom, Bérénice Bejo i Rithyjem Panhom. Program Masterclass razgovora realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety iz Los Angelesa i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma. Razgovore o trendovima u savremenoj filmskoj industriji, u kojima će učestvovati i najznačajniji filmski profesionalci iz čitavog svijeta, također ćete moći pratiti na ondemand.sff.ba, kao dio programa CineLink Talks, koji je realiziran u saradnji s Documentary Campusom i renomiranim filmskim magazinom Screen International.

Ondemand.sff.ba je VOD (video on demand) platforma koja vam omogućava pretplatu na kompletan program dostupan 7 dana, ali i mogućnost izbora pojedinačnih naslova, paketa filmova i pratećih sadržaja. Sa ondemand.sff.ba Sarajevo Film Festival je u mogućnosti da svoj program ponudi publici gdje god se ona nalazila u svijetu. Sadržaj VOD platforme ondemand.sff.ba će biti dostupan za gledanje na datumima naznačenim na svakom pojedinačnom filmu.

Sadržaj platforme dostupan je na različitim teritorijima:

1. Filmovi dostupni za gledanje u Bosni i Hercegovini;
2. Filmovi dostupni za gledanje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji;
3. Filmovi dostupni za gledanje u cijelom svijetu.

Paketi, odnosno dostupnost sadržaja, isključivo su uslovljeni prikazivačkim VOD pravima za teritorije za koje je Sarajevo Film Festival bio u mogućnosti da obezbjedi prava za prikazivanje.

Filmovi dostupni za gledanje na navedenim teritorijima su raspoređeni u pakete, tako da možete provjeriti prije kupovine koji su sve filmovi dostupni na vašoj teritoriji. Moguće je kupiti, odnosno iznajmiti sve filmove koji su dostupni na vašoj teritoriji kupovinom paketa, a takođe je moguće iznajmiti pojedinačne filmove za gledanje. Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što započnete gledanje prvi put, imate 48 sati da odgledate film. Film je moguće stopirati, gledati od početka, ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste zaustavili.

Festival počinje svjetskom premijerom filma "Koncentriši se, baba" Pjera Žalice 14. augusta.

Mads Mikkelsen je rođen 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu. Glumac porijeklom iz Kopenhagena je svoju profesionalnu karijeru započeo kao gimnastičar i plesač, postojano radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji. Mikkelsenov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami "Diler" iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku "Krv na mojim rukama: Diler 2". Za ovu ulogu je primio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

2006. godine Mikkelsen je odigrao ulogu glavnog negativca pod imenom Le Chiffre u filmu o Jamesu Bondu "Casino Royale". Film je dobio pozitivne kritike i ostvario globalnu zaradu preko 594 miliona dolara, čime je preuzeo titulu James Bond filma sa najvećom zaradom. Iste godine Mikkelsen je odigrao glavnu ulogu u za Oscara nominovanom filmu "Poslije vjenčanja" u režiji dobitnice Oskara za režiju Susanne Bier. 2009. godine je ponovo udružio snage s danskim rediteljem Nicolasom Windingom Refnom u filmu "Uspon Valhalle". Premijera filma je održana na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. 2010. godine je nastupio kao Draco u fantastičnoj 3D avanturi "Sudar titana". Film je režirao Louis Leterrier, dok je za distribuciju bio zadužen Warner Brothers. 2011. Mikkelsen je odigrao ulogu Rocheforta u 3D adaptaciji "Tri mušketara" u režiji Paula W.S. Andersona. U filmu "Kraljevska afera" Mikkelsen je igrao ulogu Johanna Friedricha Struenseea, njemačkog ljekara koji je stekao povjerenje duševno oboljelog Kralja Christiana VII, da bi zatim imao ljubavnu aferu sa njegovom suprugom, Kraljicom Caroline Mathilde. Ovaj historijski film koji je napisao i režirao Nikolaj Arcel je premijerno prikazan u takmičarskom programu 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2012. i na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2012. godine. Na Filmskom festivalu u Cannesu 2012. Mads Mikkelsen je primio nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Lov" Thomasa Vinterberga. U njemu, Mikkelsen igra odgajatelja u vrtiću u malom danskom selu, kojeg pogrešno optuže za zlostavljanje djece. Nakon premijere u Cannesu film je iste godine prikazan na Filmskom festivalu u Tellurideu i Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a od proljeća 2013. distribuira ga kompanija Magnolia Pictures. Mikkelsen je nastupio i u filmu "Neizbježna smrt Charlieja Countrymana" u ulozi Nigela, nasilnog kriminalnog bossa. U režiji Fredrika Bonda, film je premijerno prikazan u januaru 2013. na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u sklopu takmičarskog programa na 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u februaru 2013. godine.

Mads Mikkelsen je posebno poznat po ulozi u seriji "Hannibal" (2013-2015) koju je za NBC kreirao Bryan Fuller. U seriji Mikkelsen igra uspješnog psihologa i sociopatskog serijskog ubicu dr. Hannibala Lectera, zasnovanog na liku iz romana Thomasa Harrisa. Mikkelsen je za svoj rad dobio posebno priznanje kada je imenovan za člana prestižnog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. godine. Iste godine se pojavljuje i u "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda" i u Marvelovom filmu "Dr. Strange". 2017. je snimio triler pod nazivom "Arktik", u kojem igra glavnu ulogu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u maju 2018. Mikkelsen je igrao vodeću ulogu u adaptaciji stripa "Polar" u režiji Jonasa Åkerlunda, objavljenoj na Netflixu 2019. godine. Mads Mikkelsen se pojavljuje u glavnoj ulozi u filmu "Još jedna runda" Thomasa Vinterberga, koji se našao u ovogodišnjoj selekciji Filmskog festivala u Cannesu. Premijera američkog naučnofantastičnog filma "Haos hoda" sa Mikkelsenom u jednoj od glavnih uloga se očekuje 2021. godine.

Program Masterclass razgovora Sarajevo Film Festivala realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma.

'Dina pješčani planet', trailer.

Subota 29. 6. rezervirana je za spektakularni švedski postapokaliptični SF triler Nezamislivo koji donosi priču o misterioznim napadima na tu skandinavsku zemlju dok vas na kraju tjedna očekuje još jedan kultni klasik: u nedjelju 30. 06. gledamo remek-djelo Waltera Hilla Ratnici podzemlja koji ove godine obilježava 40-godišnjicu.

Govoreći na konferenciji za medije direktor FZFF-a Stjepan Hundić istaknuo je da festival i ove godine nudi fantastične svjetske festivalske hitove kao i kultne žanrovske evergreene. „Od premijera zdvojio bih japansko anime remek-djelo Mirai velikog Mamoru Hosode, švedski SF space spektakl Aniara, američki indie retro SF hit Planet nade (Prospect) i sjajan dokumentarac Alien: Porijeklo (Memory: The Origins Of Alien) o korijenima remek-djela Ridleya Scotta Osmi putnik (Alien) iz 1979. koji prikazujemo u programu Fantastic Retro. Od ostalih klasika ove godine gledamo i revolucionarnog Terminatora Jamesa Camerona, legendarne Gole u sedlu Dennisa Hoppera, nezaboravni vestern Divlja horda Sama Peckinpaha i genijalnu crnu komediju Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu velikog Stanleya Kubricka", poručio je Hundić.

 „Od kada je centar 2016. preuzeo upravljanje lokacijom ljetne pozornice velika nam je čast što svake godine uz ostale filmske sadržaje prikazujemo i filmove na najljepšem kinu na otvorenom koje donosi Fantastic Zagreb Film Festival“, poručila je ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca Maja Jurić Ivoš.
   
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno uživajte u filmovima jer vam vaš kućni ljubimac osigurava besplatan ulaz na sve projekcije! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

Kao što se u djelu Mali princ kaže najbolje se vidi kad se gleda srcem, na kraju  filma ona ipak uspijeva pronaći svojeg sina, ali nakon toga kao ultimativni čin ljubavi prema njemu odlučuje da stvari ostanu kakve su bile do tada jer je to najbolje za njega. Tako ona žrtvuje svoju sreću još jednom zbog novopronađenog pa opet izgubljenog sina.

Koliko se film Bobe Jelčića Sam samcat tematski bazira na iznevjerenim očekivanjima glavnog lika od strane državnih institucija, sličnu iznevjerenost su doživjeli oni koji su gledali sam film. Iako je po tematskoj odrednici nefunkcionalnosti državnih institucija Hrvatske film Sam samcat i mogao i trebao biti neusporedivo kompleksniji temeljeći se na potencijalno velikom broju različitih gradivnih dramaturških elemenata, to se nažalost nije dogodilo.

Od prvog kadra film Sam samcat odlikuje napadan rad kamere koji je uglavnom sam sebi svrha, neadekvatni rakursi snimanja, uočljivo je prisustvo kamere iz ruke te neprimjereno korištenje ambijentalnog zvuka. Izborom takve filmske estetike Bobo Jelčić je u potpunosti promašio poimanje to jest dimenziju proteka vremena individue koja traži pravdu kroz hrvatske institucije. Razloga za to je nekoliko, kako je osnovni rezultat nefunkcionalnosti institucija značajna pasivizacija oštećenih ljudi, interakcija s institucijama ni izbliza nije tako koherentna, u kontekstu dostupnosti je mnogo više reducirana, te uglavnom bazirana na raznim diskontinuitetima. To očito znači da autor filma Sam samcat nije uspio napraviti bitnu distinkciju unutarnjeg bila pojedinca nasuprot tempu progresivnosti odnosno neprogresivnosti radnje, uslijed koje glavni lik ne uspijeva ostvariti svoja ni najelementarnija prava da provodi više vremena s vlastitom kćerkom. Tek u posljednjem dijelu filma Sam samcat ima poneki zanimljiv dramski trenutak gdje nekonstruktivnost komunikacije bilo s institucijama, bilo s običnim ljudima dolazi do svojeg usijanja. Zbog svega navedenog filmski uradak Sam samcat može biti uglavnom shvaćen kao neuspio filmsko-perceptivni eksperiment, koji je ipak uz određenu korekciju odnosno nadograđivanje mogao biti mnogo filmski sugestivniji.

Iz sekcije dokumentarnih filmova ove godine su na repertoaru bila četiri filma iz područja filmske umjetnosti. Prvi film je film koji se najbolje opisuje sintagmom poznati o poznatima, a to je film Petera Bogdanovicha Veličanstveni Buster. Peter Bogdanovich je jedan od rijetkih poznavatelja filmske umjetnosti koji se jednako vješto snalazio i kao filmski kritičar i kao filmski redatelj, a filmom o Busteru Keatonu to dvostruku sposobnost objedinjuje u jednu cjelinu. Drugi film je je film Claire Pijman Robbu Muller – Živjeti svjetlo, o svjetski renomiranom redatelju fotografije Robbyu Mulleru koji je dokazao da filmsko autorstvo itekako može postojati i u području režije fotografije (neadekvatano korišten izraz na ovdašnjim prostorima je direktor fotografije). Treći film je film manje poznatog španjolskog redatelja Armanda Rovira Tri pisma Paulu Morrisseyu kojim on radi hommage poznatom newyorkškom underground redatelju. Četvrti film je film Brucea Webera Robert Mitchum – Fine djevojke ne ostaju na doručku, koji naravno govori o životu glumca iz naslova.

Od igranih filmova koje neizostavno treba spomenuti su film Ben se vratio Petera Hedgesa o problemima roditelja uslijed narkomanske ovisnosti djeteta, te djelo južnokorejskog redatelja Lee Chang-Donga Izgaranje, koji je nakon osmogodišnje pauze nakon filma Poezija napokon snimio novi film. Također je neophodno navesti novi film Paola Sorrentina Oni o Silviju Berlusconiju, kao i  film Ralpha Fiennesa Bijela vrana o baletnom plesaču Rudolfu Nurejevu. Kako su spomenuti filmovi itekako poznati i o njima je dovoljno pisano, detaljnije analize filmova će biti preskočene.

Što se tiče prisustva hrvatskih filmskih autora, oni su bili zastupljeni ne samo kao članovi žirija određenih takmičarskih kategorija, već su i prezentirali svoje filmove u programu festivala. Tako su publici bili dostupni filmovi osim spomenutog filma Bobe Jelčića film Arsena Antona Ostojića F20, Posljednji Srbin u Hrvatskoj Predraga Ličine, Osmi povjerenik Ivana Salaja, Do kraja smrti Anđela Jurkasa, te film Barbare Vekarić Aleksi, koji je dobio nagradu kao najbolji debitantski film. Dvije godine prije tog na 45. FEST-u glavnu nagradu u takmičarskom programu dobila je također hrvatska redateljica, a to je Hana Jušić za film Ne gledaj mi u pijat.

Za razliku filma Ne gledaj mi u pijat koji pripadajući žanru geto filma nije bio svjestan opasnosti neostvarivanja značajnije identifikacije recipijenata s likovima filma, osobito uslijed njihove dodatne dramaturške iščašenosti, Barbara Vekarić taj propust nije uradila. Stoga je sam izbor tematike u velikoj mjeri baziran ako ne na njezinim osobnim iskustvima, onda ipak na iskustvima generacije kojoj i sama pripada.

Međutim, iako film Aleksi može ostavljati dojam da se tematski bavi individualnim oslobađanjem jedinke, esencijalno je riječ mnogo više o krizi identiteta odnosno pluralizmu identiteta suvremenog postojanja, gdje je svaka mogućnost izbora u stvari više nego artificijelno stvorena. Nažalost, film Barbare Vekarić tu vrst kritičke oštrice bitnije ipak nije uspio osvijestiti, te dodatno izgraditi.

Summa summarum, FEST je i dalje zadržao koncept na principu Festival festivala koji publici vjerojatno najviše odgovara, te uslijed nemogućnosti značajnijeg praćenja svjetskih filmskih zbivanja obične publike, filmski festivali su i dalje jedan od rijetkih načina uvida u svijet sedme umjetnosti. Stoga je i ove godine beogradski FEST imao respektabilan broj posjetitelja što kvantitativno iznosi preko 100 000.

Sukladno danoj problematici elaborirana su četiri filma, a to su – Pad američkog carstva, Capernaum, Šavovi i Sam samcat.

Vjerojatno najozbiljniji film cjelokupnog FEST-a je Pad američkog carstva, novi film Denysa Arcanda, kanadskog redatelja quebeškog geografskog prostora. Dani film je treći film neformalne za sada trilogije koju čini s dva prethodna filma, a to su istoimeni Pad američkog carstva iz 1986. godine, te Oscarom nagrađeni film Barbarske invazije (2003).

Uobičajeno svom autorskom prosedeu Denys Arcand miješa opet nekoliko žanrova u svojem filmu, te film Pad američkog carstva sadrži nekoliko različitih segmenata – akcijski triler, ljubavni film, film detekcije, komediju karaktera, te je opet dijelom prisutan i takozvani akademski žanr kao u filmu Barbarske invazije. Ipak ovaj put on puno eksplicitnije te mnogo manje u podtekstu predočava priču o raznim financijskim to jest bankarskim svjetskim makinacijama koje se događaju. Vjerojatno je ta eksplicitnost protumjera na samu eksplicitnost kojom se bez ikakve zadrške događa bankarski kriminal na mnogim geografskim prostorima planeta.

Tako u filmu Pad američkog carstva maksima Bertolta Brechta „Veći je zločin osnovati banku nego je opljačkati“ itekako dolazi do izražaja, te ovdje dobiva svoju dvostruku dimenziju. Okidač filmske radnje biva sama pljačka banke, odnosno element slučaja kada se glavni lik Pierre-Paul, inače filozof po svojem obrazovanju, sasvim slučajno nađe na mjestu pljačke banke, te dolazi u posjed opljačkanog novca. Iza toga počinje njegovo nastojanje da novac sakrije, te uz pomoć svoje partnerice koja dolazi iz svijeta seksualnog eskorta on počinje upoznavanje sa cjelokupnim svijetom financijskih malverzacija, bilo da je riječ o živim ljudima, bilo o naizgled mrtvom mehanizmu financijskih skrivenih tokova. 

Tako Pierre-Paul dolazi do spoznaje o raznim kriminalnim financijskim pojavama: postojanju poreskih oaza koje služe za utaju poreza preko off shore tvrtki, osnivanju imaginarnih firmi, prilagođavanju zakona određenih država upravo klijenteli koja u te zemlje dolazi da bi se bavila financijskim i posljedično tome svim drugim kriminalom, trgovini oružjem, i raznim drugim stvarima kojima je godinama bio okružen, ali tog uopće nije bio svjestan.

Kako je film Pad američkog carstva u stvari nova verzija istoimenog filma snimljenog 1986. godine od strane istog autora, očito je da se radi o svojevrstnoj izmjeni ikoničkog znaka (iconic turn). Do takvih interpretativnih promjena obično dolazi kada se događaju uočljive promjene u društvu. Očito je da Denys Arcand smatra da je suvremeni kapitalizam došao u svoju fazu potpunog besmisla, te je zbog tog upravo i snimio novu inačicu filma Pad američkog carstva.

Nasuprot svoj virtualnosti novca u financijskim transakcijama, film Capernaum libanonske redateljice Nadine Labaki je prepun realnog života s kojim je prinuđen boriti se dječak Zain. Film je redateljica nazvala Capernaum što preneseno znači grad koji je proklet, odnosno predstavlja svojevrstan purgatorij za ljude na Zemlji. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Zaina koji se svakodnevno bori za egzistenciju, a nakon što sazna da je njegova mlađa sestra umrla, jer su je prije toga roditelji dali starijem muškarcu za kojeg se morala udati i prisilo otići iz njihove obitelji, počini zločin zbog kojeg završava u zatvoru. Iz tog razloga Zain odlučuje tužiti na sudu svoje roditelje jer su ga stvorili i donijeli na ovaj svijet iako on to nije tražio.

Redateljica Nadine Labaki filmom Capernaum uspijeva realizirati nekoliko filmskih pravila, a to su da se režija ne treba vidjeti, te da je podjela uloga pola režije. Zahvalnost adekvatnog izbora dječaka Zaina koji se i u životu tako zove je više nego očita, kako Zain glumački nosi takoreći cjelokupni film na svojim dječačkim leđima. Osim njega, i izbor ostale djece je precizan, te i odraslih glumaca naturščika.

Kako se ovdje radi o spomenutom filmu pobune, Capernaum se itekako nadovezuje na film Jeana Vigoa Nula iz vladanja, kao i jedan drugi film, a to je film Yasujiroa Ozua Rođen sam, ali. Iako je Ozuov film ipak puno bezazleniji, naslov filma Rođen sam, ali najbolje opisuje sadržaj filma Capernaum.

Tako je film lociran u žanr obiteljske odnosno socijalne drame, zatvorskog te geto filma, uličnog filma naglašene dokumentarnosti, žanr života u slamovima, kao i žanr sudskog filma (court movie). Kao i većina filmova sudskog žanra i film Capernaum je strukturiran u retrospektivama i vremenskim skokovima. Prikazujući djecu u filmskoj slow motion tehnici kako se veselo nesmetano kreću te iza toga prikazujući ih u svakodnevnoj egzistencijalnoj borbi redateljica očito stvara kontrapunkt kojim naglašava razliku između dječjih želja i stvarnoga im života. Danim diskursom kontrapunkta te atmosferom tjeskobe i nemira pobunjenog dječaka, itekako se priziva filmski prosede poljskog redatelja Krzysztof Zanussia, pripadnika pravca poznatog kao film moralnog nemira.

Postoji čitava paleta problema ljudi koji se u filmu pojavljuju: problemi oskudice hrane, neimanja osobnih dokumenata, krijumčarenja ljudi, trgovine djecom i ženama, a najveći uzroci tih problema su nažalost – siromaštvo i rat. Kao posljedica tih problema nastaju drugi problemi, a sigurno jedan od najvećih za djecu je upravo nedostatak mogućnosti obrazovanja. Time se mehanizam loše beskonačnosti itekako samoodržava, te se jako teško biva izvući za sve koji su unutra, ma koliko oni nastojali biti kreativni.

Zainova kreativnost najbolje biva ilustrirana u formi napravljenih kolica za drugog manjeg dječaka o kojem on brine. U danom slučaju radi se naravno o tehnici brikolagea koji je osim domišljatosti jedan od pokazatelja i bitnih društvenih sposobnosti opstanka, odnosno snažnog vitaliteta, te pripadnosti jednoj tek naizgled nižoj kulturi.

Da se ne bi ipak postavljalo pitanje hoće li Zain i mnogi slični njemu uspjeti preživjeti na ulici, najbolje je ipak da s te ulice budu sklonjeni, odnosno da im se omogući obrazovanje.