FILMSKI.NET :: Dugometražni http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/rss hrvatski filmski portal. vijesti, informacije o filmovima, kino i tv program, biografije glumaca, nagradne igre hr http://filmski.net/img/logo.gif FILMSKI.NET :: Dugometražni http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/rss Tvornice radnicima, Subversive filmofilima! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14485/tvornice-radnicima-subversive-filmofilima Tvornice radnicima, Subversive filmofilima! ]]> U sklopu Subversive Festivala održat će se i 14. izdanje Subversive Film Festivala i to od 3. do 10. listopada u zagrebačkim kinima Tuškanac i Dokukino KIC, a dio repertoara bit će dostupan i online na platformi volimdokumentarce.net. Natjecateljski i popratni program donosi tridesetak recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu te na sadržajno i formalno inovativan način problematiziraju socijalne nepravde, društvene promjene, ženska prava i prava manjina, queer estetiku, studentske i radničke pokrete, te nasljeđe kolonijalizma. Filmovi koje su pažljivo odabrali selektori Dina Pokrajac i Dragan Rubeša natjecat će se za nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film a ocjenjivat će ih tročlani žiri u sastavu Pary El-Qalqili (redateljica i spisateljica), Callisto McNulty (redateljica i spisateljica) i Ivan Ramljak (redatelj i kustos).

Selektori s posebnim veseljem ističu kako će program u nedjelju, 3. listopada u kinu Tuškanac otvoriti nagrađivani hrvatski dokumentarac Tvornice radnicima Srđana Kovačevića koji je imao svjetsku premijeru na prestižnom Sheffield DocFestu a nagrađen je na Motovun Film Festivalu. Portret radničke zajednice u tvornici ITAS u Ivancu, koja je jedini uspješan primjer radničkog samoupravljanja u post-socijalističkoj Europi, nameće pitanje može li tvornica u rukama radnika preživjeti na marginama kapitalizma ili nam je potreban veći san? Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem će sudjelovati redatelj Srđan Kovačević, direktor ITAS-a Dragutin Varga, sociolog Miloš Vlaisavljević (Europska konfederacija sindikata javnih službi), aktivistica Iva Ivšić (BRID) i moderator Bojan Nonković.

U dokumentarnoj konkurenciji ističu se još dvostruki pobjednik Visions du Réel Faya Dayi Jessice Beshir spiritualno putovanje u čijem su središtu rituali khata, najunosnijeg usjeva u Etiopiji i pobjednik Hot Docsa Ostrov  Svetlane Rodine i Laurenta Stoopa o stanovnicima izgubljenog otoka usred Kaspijskog mora. Tu je i Povratak u Reims (Fragmenti) Jean-Gabriel Périota koji kroz arhivske materijale donosi intimnu i političku priču o francuskoj radničkoj klasi od 1950-ih do danas, a inspiriran je istoimenim romanom Didiera Eribona dok je naratorica je slavna glumica Adèle Haenel. Pisac Eribon i redatelj Périot pridružit će nam se u online razgovoru o ovoj nekonvencionalnoj filmskoj ekranizaciji jednog od najutjecajnijih memoara 21. stoljeća koji je pokrenuo „klasni coming-out.“ 

Friško sa svjetske premijere u Cannesu dolazi nam Futura, portret Italije kroz oči tinejdžera, koji potpisuje renomirani trio sineasta Pietro Marcello, Francesco Munzi i Alice Rohrwacher. Dokumentarni program donosi još i pobjednika Cinéma du Réel polemički komad Godina otkrića Luisa Lópeza Carrasca koji kroz priče starih i mladih posjetitelja lokalnog bara u Cartageni stvara zanimljiv dijalog između suvremene španjolske svakodnevice i gotovo zaboravljenog komadića političke povijesti te otkriva nadolazeću eroziju radničkih prava i neoliberalnu agendu vodećih aktera EU-a. Prljavo perje meksičkog redatelja Carlosa Alfonsa Corrala crno-bijela je beskućnička romansa snimljena u maniri cinema vérité na teksaškim ulicama. U Mutnoj rijeci (film je nagrađen na FID Marseilleu) argentinska redateljica Tatiana Mazú González daje glas prešućenim pričama žena u patagonijskom rudarskom gradiću. Mala Palestina (Dnevnik opsade) Abdallaha Al-Khatiba donosi priču o stanovnicima najvećeg palestinskog izbjegličkog kampa na svijetu nakon Sirijske revolucije slaveći hrabrost i otpornost ovih ljudi bez države. Dokumentarni program zaokružuje biografski dokumentarac Greta Nathana Grossmana o svjetski poznatoj aktivistici Greti Thunberg

Iz igrane konkurencije izdvajamo gruzijsko remek-djelo Što vidimo kada gledamo u nebo? Aleksandrea Koberidžea, jedan od najboljih 5 filmova godine prema izboru Međunarodne federacije filmskih kritičara (FIPRESCI). Poetična saga o slučajnom susretu koji pođe po zlu zbog uroka razotkriva skrivenu magiju svakodnevice. Čeznutljiva ljetna priča i idealan protulijek izolaciji Tsugua dnevnici proslavljenog portugalskog autora Miguela Gomesa i njegove partnerice Maureen Fazendeiro pokazuje kako su Crista, Carloto i João proveli pandemijski kolovoz. Prema brojnim renomiranim filmskim kritičarima u pitanje je dosad najuspješniji filmski izdanak lockdowna.  

Tu su i pobjednik Locarna Osveta je moja, svi drugi plaćaju gotovinom, zaigrana posveta i dekonstrukcija azijskih B-akcijskih filmova 80-ih i 90-ih, u režiji indonezijskog redatelja Edwina. Akcijska crna komedija donosi priču o plaćenom ubojici koji prikriva vlastitu impotenciju i ženskoj borkinji koja na sebe preuzima njegov teret osvete. Film na subverzivan način podriva muške i ženske kategorije u žanru osvetničke pulp drame poznatom po ultramačističkom i nasilnom svijetu. Kutija uspomena libanonskog dvojica Joana Hadjithomas i Khalil Joreige, jedan od miljenika publike na ovogodišnjem Berlinaleu, koji užas libanonskog građanskog rata prezentira kroz priču o kćerki koja u Montrealu otkriva Pandorinu kutiju punu majčinih bilježnica, fotografija i kaseta iz odrastanja u Beirutu tijekom 1980-ih, a stilski priziva uratke Atoma Egoyana. 

Među najzvučnijim naslovima svakako je Crvena raketa, novi film doajena američkog nezavisnog filma Seana Bakera, čiji je Projekt Florida bio i nominiran za Oscara, donosi priču o propalom porno glumcu (u glavnoj ulozi je Simon Rex) koji se vraća u svoj rodni teksaški gradić no nitko baš nije sretan što ga vidi. Tu su i pobjednik ovogodišnje sekcije Encounters na Berlinaleu, vijetnamska vizualna rapsodija Okus Lê Bảoa te epska drama Dragi drugovi! Andreja Končalovskog, dobitnik Posebne nagrade žirija u Veneciji o masakru pobunjenih radnika u ruskom industrijskom gradiću. Opora austrijska ZF drama Teško je biti rođen Sandre Wollner nagrađena je na Berlinaleu Posebnom nagradom žirija a donosi priču o androidnoj „djevojčici“ Elli koja je programirana s uspomenama koje znače sve njezinu vlasniku ali ne i njoj. I za kraj tu je gorko-slatka, egzistencijalistička komedija Pas koji nije prestajao lajati argentinske redateljice Ane Katz o potrazi jednog blagog muškarca za ljubavi usred litanije novih poslova i svijeta na rubu apokalipse. 

Program Kratki subverzivci donosi kratke ali subverzivne naslove renomiranih redatelja Radu JudeaJean-Marie Strauba i Dana Sallitta, a u suradnji s udrugom Domino ugostit ćemo queer ikonu Brucea La Brucea i prikazati njegov najnoviji film Sveti Narcis.

Iz popratnog filmskog programa koji se održava u Dokukinu KIC izdvajamo retrospektivu švicarskog autorskog militanta Fredija M. Murera čiji dokumentarno-igrani hibridi pokazuju kako je usprkos naizgled idiličnom miljeu u Švicarskoj itekako moguće stvarati filmske naracije otpora i denuncirati društvo kontrole. Švicarski maestro dobitnik je prestižne nagrade za životno djelo Pardo alla carriera koja mu je uručena 2019. na Locarno Film Festivalu. U sklopu programa Film XX koji je posvećen ženskim filmskim narativima predstavljamo legendarnu njemačku vizualnu umjetnicu i sineasticu Ulrike Ottinger, poznatu po svojim osebujnim komadima koji isprepliću etnografiju, povijest i fantaziju. Prikazujemo njezin najnoviji dokumentarni film Pariški kaligrami (2020), filmsku poemu Parizu tijekom 1960-ih i redateljičinim formativnim godinama. 

Ovogodišnji Hommage posvećen je Amosu Vogelu (1921-2012), voditelju kultnog njujorškog filmskog kluba Cinema 16 i autoru knjige Film kao subverzivna umjetnost, nezaobilaznog filmskog vodiča u čiju je čast Subversive Festival dobio svoje ime. Povodom 100. obljetnice njegova rođenja kustosica Petra Belc priredila je prigodni filmsko-diskurzivni program.  U sklopu projekta Kinematografije otpora u suradnji s MSU Zagreb i kustosicom Leilom Topić prikazujemo najnoviji film multimedijalne umjetnice Nicole Hewitt, spekulativno putovanje tragom neolitskih figurina u Podunavlju, Žene minorne spekulacije, koje će zatvoriti filmski dio festivala.

]]>
Thu, 30 Sep 2021 09:29:26 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14485/tvornice-radnicima-subversive-filmofilima
11. Fantastic Zagreb - na ljetnoj pozornici i u virtualnoj stvarnosti http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14483/11-fantastic-zagreb---na-ljetnoj-pozornici-i-u-virtualnoj-stvarnosti 11. Fantastic Zagreb - na ljetnoj pozornici i u virtualnoj stvarnosti ]]> Najnoviji žanrovski hitovi i kultni klasici spremni su za veliko platno open-air Ljetne pozornice Tuškanac na ovogodišnjem 11. Fantastic Zagreb Film Festivalu! Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, animacija i još mnogo toga očekuju sve posjetitelje od 1. 7. do 11. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac.
11. Fantastic Zagreb Film Festival otvara francuski znanstveno-fantastični spektakl „Posljednje putovanje“ redatelja Romaina Quirota. Priča je smještena u postapokaliptičnoj budućnosti u kojoj oko Zemlje kruži novi crveni mjesec bogat energetskim resursima koji promijeni putanju i zaprijeti čovječanstvu , a spas planeta leži u rukama zagonetnog astronauta Paula W. R-a. Film obiluje snolikim scenama u kojima se retro stil sjajno isprepliće s futurističkim i prljavom vizualnom poetikom podsjećajući nas i na originalnu trilogiju Ratova zvijezda.
U preostalih deset dana sve posjetitelje čeka još atraktivnih hit premijera kao što su zagonetni SF „Vrata u drugi svijet“, triler horor „Izdaja“, nagrađivani anime fantasy „Putovanje kroz tamu“ i danski futuristički triler „Breeder“. Fantastic Zagreb nudi niz kultnih žanrovskih klasika koji slave velike jubileje među kojima je ove godine niz voljenih evergreenea: „Aliens“ i  „Terminator 2: Sudnji dan“ Jamesa Camerona, "Napad na policijsku stanicu" Johna Carpentera, "Američki vukodlak u Londonu" Johna Landisa i dva vječna klasika "Loganov bijeg" i nezaboravni „Zabranjeni planet“ .
Fantastic Zagreb ove godine vraća program Kratkog filma koji će se prikazivati u Kinu Tuškanac te uvodi novi atraktivni program VR filmova (Virtual Reality) koji će tijekom trajanja festivala moći pogledati u Muzeju iluzija!
Autor ovogodišnjih vizuala je naš poznati književnik, redatelj, slikar, dizajner, scenograf i kostimograf Zdenko Bašić. 
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno besplatno uživajte u filmovima! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb.
]]>
Fri, 25 Jun 2021 19:17:15 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14483/11-fantastic-zagreb---na-ljetnoj-pozornici-i-u-virtualnoj-stvarnosti
ZagrebDox 2020. - reduciran i distanciran http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14488/zagrebdox-2020---reduciran-i-distanciran ZagrebDox 2020. - reduciran i distanciran ]]> Sam odabir analiziranih filmova sa ZagrebDoxa 2019. itekako je imao nešto proročansko, uzevši u obzir da su svi imali za temu strogu zatvorenost ljudi u određenim zdravstvenim institucijama, odnosno život u visokokontroliranim prostorima. Bio to film Susjedi Tomislava Žaje o uvjetno rečeno psihički oboljelim osobama zatvorenim u psihijatrijsku bolnicu, rad Gorana Devića U ime naroda o Marku Franciškoviću koji je dobio zakonsku presudu obaveznog psihijatrijskog liječenja, te dokumentarni zapis Sergeja Loznice Pismo  o ograničenom kretanju psihičkih pacijenata na sjeverozapadu Rusije.

Stoga je podnaslov za dane filmove upravo glasio: O suženosti životnih prostora, zatvorenosti ljudi institucija i ideologija, stigmatizaciji i percepciji društvene normalnosti te o inverzijama. Nažalost, godinu dana kasnije, sve navedeno je dobilo jednu krajnje konkretnu masovno prisutnu dimenziju, pošto je zbog pandemije COVID 19 virusa svako kretanje građana kako Hrvatske tako i bukvalno cijelog svijeta svedeno na minimum, nalik životu u spomenutim psihijatrijskim bolnicama ili pak zatvorima.

Uslijed toga ZagrebDox i nije održan u svojem izvornom terminu u mjesecu ožujku, već je odgođen te održan naknadno u intervalu 04.-11.10.2020. godine. Iz razloga imperativa poštovanja protuepidemijskih mjera, bilo je značajno manje dostupnih mjesta za gledatelje iz razloga propisane neophodne distance. Osim prisutne reduciranosti broja posjetitelja festivala ovaj put održanog u kinu SC, festival je odlikovala i kvantitativna smanjenost filmova na repertoaru.

Ipak postojao je nezanemariv broj uradaka kojji zaslužuju biti spomenuti, a od hrvatskih filmova to je sigurno film Jedna od nas redatelja Đure Gavrana.

Veoma su rijetki filmovi o ovoj tragičnoj pojavi, a osobito su rijetki oni dokumentarni snimljeni na ovim prostorima. Vjerojatno najpoznatiji suvremeni  igrani film o incestu je upravo Proslava (Festen, 1998.) Thomasa Vinterberga, te Bez straha (2011) Montxoa Armendáriza, kao i Incest: A Family Tragedy (2007.) Edwarda Blackoffa. Od dokumentarnih filmova jedan od najpoznatijih je film o osobi koja je postala planetarno poznata zbog svoje monstruoznosti, a to je Josef Fritzl, o kojem je i snimljen dokumentarni film Monster: The Josef Fritzl Story (2010.).

Jedna od nas prati proslavu petnaeste godišnjice mature, u kojoj prijatelji iz razreda razgovaraju o poslu, djeci i srednjoškolskim dogodovštinama dok nastoje pronaći način da započnu razgovor o spoznaji koja ih je sve šokirala, a to je otkriće o seksualnom zlostavljanju jedne njihove školske kolegice. Nasilje koje se događalo je bilo nepoznato njima samima, kako se upravo radilo o incestu, to jest seksualnom nasilju unutar jedne obitelji.

Film Jedna od nas itekako je moguće podijeliti na dva dijela: prvi dio u kojem se priča o raznim općim životnim stvarima, dok se u drugom dijelu pripovijeda o konkretnoj problematici tragične individue. Ipak, prvi dio u stvari i puno više opisuje životni hendikep žrtve. Ako se proces stvaranja umjetničkog odnosno filmskog djela sastoji u tome da se inicijalna praznina filma nastoji što više ispuniti željenim sadržajem odnosno muzikom svjetlosti, te se prazno tamno polje oblikuje vlastitim osjećajima, bojama, pričama i ljudima, kao suprotnost tome se za život tragične osobe M to uopće ne može konstatirati. Stoga, što više školske kolege razgovaraju o životu koji su živjeli i što su nakon toga ostvarili u svojim individualnim životima, obrnuto proporcionalno tome gledatelji postaju sve više svjesni praznine života tragične žrtve. I to sve više svakom novom pričom sudionika razgovora, to jest intradijegetičkih aktera filma, o njihovim događanjima iz vremena srednjoškolskih dana kao i životu poslije tog.

U dramaturgijskom smislu film se uvelike bazira i na principu prisustva odsustva te iznevjerenog horizonta očekivanja. Kako za one gledatelje koji su očekivali da će se žrtva pojaviti u samu filmu, a ne samo posredstvom njezinih poruka odnosno glasa, tako iznevjereni horizont očekivanja nažalost biva i cjelokupan tragičan život žrtve incesta, kako pomoć nije dobila od bilo koga – rođene majke koja je dugi niz godina znala da joj je kćer žrtva obiteljskog seksualnog nasilja ali nije poduzela ama baš išta, kao i mnogih državnih institucija koje su odavno izgubile kredibilitet kod velikog broja građana, vjerojatno uključujući i samu žrtvu. Time u kontekstu glavne a nevidljive junakinje, film Jedna od nas postaje svojevrstno sjecište mrtvog vremena i prostora.

Pored navedenog, ovdje je neophodno imati svijest o postojanju tri vrste zrelosti kod djece, to jest mladih osoba, a to su biološka, mentalna i socijalna zrelost. Što znači da netko iako biološki zreo ne znači da je zreo mentalno, a i ako je mentalno zreo to ne znači da je uspio ostvariti socijalnu zrelost.

Pravilo obiteljskog stola kao mjesta razgovora o najbitnijim životnim pitanjima i u ovom je filmu došlo do izričaja, a danim načinom dramskog strukturiranja film biva i u žanru filma detekcije.

„Ponekad je najbolji poklon bilježnica neispisanih listova“, to konstatira jedan od likova na kraju filma Paterson Jima Jarmuscha. Nažalost, tragična žrtva filma Jedna od nas nije imala tu priliku da svoj život sama uobličuje odnosno ispunjava. Ostala je uskraćena za mnoge lijepe stvari u životu i za mnoge lijepe i bitne vlastite izbore. Stoga je njezin život pretvoren u poligon raznih trauma, gubljenja dimenzije imaginarnog, kao i svojevrsnog unutarnjeg a iza toga i vanjskog egzila. Egzila iz kojeg se i javila porukama, i u kojem će vjerojatno ostati njezina cijelog života nažalost.

U svezi spomenute odnosno nametnute dimenzije komornog u aktualnom životu to jest dokumentarnom filmu, treba navesti film Povuci-potegni Nevena Hitreca. Njegov uradak može biti najbolje opisan kao spoj naslova dva poznata hrvatska dokumentarca – Što sa sobom preko dana Ivone Juke, te Dvoboj Katarine Zrinke Matijević. Tema je naravno nastojanje roditelja da očuva edukativni kontinuitet kod djevojčice koja ne ide u školu, već u uvjetima vlastitog doma treba očuvati svoje radne navike, kao i zdrav način života. Također je neophodno navesti i film Uzorno vladanje redatelja Audriusa Mickevičiusa i Nerijusa Mileriusa koji govori o životu zatvorenika u jednom zatvoru. Osim toga, tematika života odnosno osuđenost na prinudnu zatvorenost bila je i u fokusu filma Sjene bez sunca Mehrdada Oskoueia, koji priča o životu maloljetnih djevojaka u  iranskom maloljetničkom pritvornom centru.

U filmu Za Samu Waad Al-Khateab i Edwarda Watsa, redateljica kamerom iz ruke bilježi rat u svim mučnim detaljima. Njezin muž radi kao liječnik u jednoj od nekoliko preostalih bolnica u gradu, koja itekako biva filmski zahvalno mjesto. Nažalost prisutan je konstantan dolazak raznih unesrećenih, te time dana zdravstvena ustanova biva mjesto zadovoljenja osnovna dva uvjeta filma – permanentne izmjene slika, te snažne dramaturgije, odnosno patosa ostvarenog posredstvom prisutne krvi, znoja, suza, sluzi i raznih drugih bioloških ljudskih elemenata.

Yann Arthus-Bertrand nakon njegove posjete Zagrebu i ZagrebDoxu 2016. sa svojim filmom Ljudski (Human, 2015.), ovaj put u strukturnom smislu je u korežiji s Anastasiom Mikovom uradio jedan jako sličan film, naslovljen Žena (Woman 2019.). Samo ime očito sve govori o sadržaju filma, te se i ovaj put radi o antropologijskoj studiji na razini cijelog planeta, s preko 2500 portreta žena iz 50 zemalja. Stoga se publika i ovaj put mogla sresti s jednim krajnje kompleksnim filmskim djelom vrijednim poštovanja, te kolosalnim istraživačkim i organizacijskim radom u produkciji filmske kuće Hope Production.

Također je neizostavno spomenuti rumunjski film Kolektiv (2019.) autora Alexandera Nanaua o borbi novinara koji su otkrili da bolnice koriste razrijeđena dezinfekcijska sredstva zbog čega su desetine pacijenata u bolnici umrle. Film prati tehnokratsko funkcioniranje privremene vlade kao i korumpiranost zdravstvenog sustava.

Program Retrospektive bio je posvećen hrvatskom dokumentaristu Goranu Deviću i njegovim filmovima Dvije peći za udarnika Josipa Trojka, Tri te Uvozne vrane.

Osim spomenutih filmova na festivalu je bilo još zanimljivih filmova naravno, te pojedini također zaslužuju pojedinačnu analizu.

Tako je prošao ZagrebDox 2020. koji je svoju primarnu zadaću itekako ispunio, a to je da je bilo najvažnije očuvati kontinuitet postojanja festivala.

Uz nadu da će sljedeća izdanja vrlo skoro biti u mnogo normalnijim uvjetima, kako za one koji gledaju i vole filmove, tako i za same autore dokumentarnih i ostalih filmskih formi!

]]>
Thu, 15 Oct 2020 18:38:31 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14488/zagrebdox-2020---reduciran-i-distanciran
Otvoren 26. Sarajevo Film Festival http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival Otvoren 26. Sarajevo Film Festival ]]> Festival Sarajevo Film Festival je zabilježio novi rekord: svjetsku premijeru filma Pjera Žalice 'Koncentriši se, baba' u prva dva sata prikazivanja na festivalskoj online platformi ondemand.sff.ba pogledalo je skoro 14.000 ljudi u 42 zemlje. Film će biti dostupan i sljedećih sedam dana na ovoj platformi u cijelom svijetu. Dio članova filmske ekipe, uoči projekcije, simbolično se fotografisao na crvenom tepihu ispred sarajevskog Narodnog pozorišta.

Svi programi Sarajevo Film Festivala, kao i film KONCENTRIŠI SE, BABA prikazuju se na na online platformi ondemand.sff.ba. Prije svjetske premijere filma KONCENTRIŠI SE, BABA, publiku je videoporukom pozdravio i poželio joj dobrodošlicu na online izdanje festivala Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Ceremoniju otvarenja vodila je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, čime je nastavljena tradicija da Sarajevo Film Festival otvaraju mladi i prespektivni bosanskohercegovački glumci i glumice.

]]>
Sun, 16 Aug 2020 11:07:53 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival
Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand ]]> Sarajevo Film Festival ovom platformom filmskim autorima pruža mjesto gdje mogu prikazati svoja ostvarenja, a festivalskoj publici omogućava uvid u najbolje od regionalne i svjetske produkcije. Prijavom na ondemand.sff.ba imate priliku gledati najnovije filmove iz domaće, regionalne i svjetske produkcije na svom uređaju. Zahvaljujući festivalskoj online platformi, publika ima priliku doživjeti posebno filmsko iskustvo u društvu i na lokaciji koju sami izaberu.

Na ondemand.sff.ba dostupni su svi programi Sarajevo Film Festivala. Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program - kratki film, Takmičarski program – studentski film, Open Air program i Pretpremijere serije ponudiće publici niz svjetskih i internacionalnih premijera. Presjek najboljih regionalnih filmova iz protekle godine moći ćete pratiti u okviru programa U fokusu. Program Posvećeno donosi filmove ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, meksičkog reditelja Michela Franca. Predstavićemo i brojna recentna ostvarenja svjetske kinematografije u okviru festivalskih sekcija Kinoscope, Summer Screen, Dan ljudskih prava, SFF Partner Presents, Suočavanje s prošlošću, Dječiji program, TeenArena, a pregled bh. filmskih ostvarenja iz protekle godine donosi program BH film.

Publika festivala moći će pogledati i brojne prateće sadržaje, među kojima su i Masterclass razgovori s pet renomiranih filmskih stvaralaca: ovogodišnjim dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva Madsom Mikkelsenom i Michelom Francom, Michelom Hazanaviciusom, Bérénice Bejo i Rithyjem Panhom. Program Masterclass razgovora realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety iz Los Angelesa i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma. Razgovore o trendovima u savremenoj filmskoj industriji, u kojima će učestvovati i najznačajniji filmski profesionalci iz čitavog svijeta, također ćete moći pratiti na ondemand.sff.ba, kao dio programa CineLink Talks, koji je realiziran u saradnji s Documentary Campusom i renomiranim filmskim magazinom Screen International.

Ondemand.sff.ba je VOD (video on demand) platforma koja vam omogućava pretplatu na kompletan program dostupan 7 dana, ali i mogućnost izbora pojedinačnih naslova, paketa filmova i pratećih sadržaja. Sa ondemand.sff.ba Sarajevo Film Festival je u mogućnosti da svoj program ponudi publici gdje god se ona nalazila u svijetu. Sadržaj VOD platforme ondemand.sff.ba će biti dostupan za gledanje na datumima naznačenim na svakom pojedinačnom filmu.

Sadržaj platforme dostupan je na različitim teritorijima:

1. Filmovi dostupni za gledanje u Bosni i Hercegovini;
2. Filmovi dostupni za gledanje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji;
3. Filmovi dostupni za gledanje u cijelom svijetu.

Paketi, odnosno dostupnost sadržaja, isključivo su uslovljeni prikazivačkim VOD pravima za teritorije za koje je Sarajevo Film Festival bio u mogućnosti da obezbjedi prava za prikazivanje.

Filmovi dostupni za gledanje na navedenim teritorijima su raspoređeni u pakete, tako da možete provjeriti prije kupovine koji su sve filmovi dostupni na vašoj teritoriji. Moguće je kupiti, odnosno iznajmiti sve filmove koji su dostupni na vašoj teritoriji kupovinom paketa, a takođe je moguće iznajmiti pojedinačne filmove za gledanje. Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što započnete gledanje prvi put, imate 48 sati da odgledate film. Film je moguće stopirati, gledati od početka, ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste zaustavili.

Festival počinje svjetskom premijerom filma "Koncentriši se, baba" Pjera Žalice 14. augusta.

]]>
Tue, 11 Aug 2020 10:59:51 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand
Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu ]]> Mads Mikkelsen dobitnik je nagrade Počasno Srce Sarajeva 26. SFF-a te će tijekom festivala održati Masterclass koji će festivalska publika biti u prilici pogledati online, na platformi ondemand.sff.ba.

Mads Mikkelsen je rođen 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu. Glumac porijeklom iz Kopenhagena je svoju profesionalnu karijeru započeo kao gimnastičar i plesač, postojano radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji. Mikkelsenov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami "Diler" iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku "Krv na mojim rukama: Diler 2". Za ovu ulogu je primio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

2006. godine Mikkelsen je odigrao ulogu glavnog negativca pod imenom Le Chiffre u filmu o Jamesu Bondu "Casino Royale". Film je dobio pozitivne kritike i ostvario globalnu zaradu preko 594 miliona dolara, čime je preuzeo titulu James Bond filma sa najvećom zaradom. Iste godine Mikkelsen je odigrao glavnu ulogu u za Oscara nominovanom filmu "Poslije vjenčanja" u režiji dobitnice Oskara za režiju Susanne Bier. 2009. godine je ponovo udružio snage s danskim rediteljem Nicolasom Windingom Refnom u filmu "Uspon Valhalle". Premijera filma je održana na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. 2010. godine je nastupio kao Draco u fantastičnoj 3D avanturi "Sudar titana". Film je režirao Louis Leterrier, dok je za distribuciju bio zadužen Warner Brothers. 2011. Mikkelsen je odigrao ulogu Rocheforta u 3D adaptaciji "Tri mušketara" u režiji Paula W.S. Andersona. U filmu "Kraljevska afera" Mikkelsen je igrao ulogu Johanna Friedricha Struenseea, njemačkog ljekara koji je stekao povjerenje duševno oboljelog Kralja Christiana VII, da bi zatim imao ljubavnu aferu sa njegovom suprugom, Kraljicom Caroline Mathilde. Ovaj historijski film koji je napisao i režirao Nikolaj Arcel je premijerno prikazan u takmičarskom programu 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2012. i na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2012. godine. Na Filmskom festivalu u Cannesu 2012. Mads Mikkelsen je primio nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Lov" Thomasa Vinterberga. U njemu, Mikkelsen igra odgajatelja u vrtiću u malom danskom selu, kojeg pogrešno optuže za zlostavljanje djece. Nakon premijere u Cannesu film je iste godine prikazan na Filmskom festivalu u Tellurideu i Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a od proljeća 2013. distribuira ga kompanija Magnolia Pictures. Mikkelsen je nastupio i u filmu "Neizbježna smrt Charlieja Countrymana" u ulozi Nigela, nasilnog kriminalnog bossa. U režiji Fredrika Bonda, film je premijerno prikazan u januaru 2013. na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u sklopu takmičarskog programa na 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u februaru 2013. godine.

Mads Mikkelsen je posebno poznat po ulozi u seriji "Hannibal" (2013-2015) koju je za NBC kreirao Bryan Fuller. U seriji Mikkelsen igra uspješnog psihologa i sociopatskog serijskog ubicu dr. Hannibala Lectera, zasnovanog na liku iz romana Thomasa Harrisa. Mikkelsen je za svoj rad dobio posebno priznanje kada je imenovan za člana prestižnog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. godine. Iste godine se pojavljuje i u "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda" i u Marvelovom filmu "Dr. Strange". 2017. je snimio triler pod nazivom "Arktik", u kojem igra glavnu ulogu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u maju 2018. Mikkelsen je igrao vodeću ulogu u adaptaciji stripa "Polar" u režiji Jonasa Åkerlunda, objavljenoj na Netflixu 2019. godine. Mads Mikkelsen se pojavljuje u glavnoj ulozi u filmu "Još jedna runda" Thomasa Vinterberga, koji se našao u ovogodišnjoj selekciji Filmskog festivala u Cannesu. Premijera američkog naučnofantastičnog filma "Haos hoda" sa Mikkelsenom u jednoj od glavnih uloga se očekuje 2021. godine.

Program Masterclass razgovora Sarajevo Film Festivala realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma.

]]>
Sat, 8 Aug 2020 10:53:55 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu
Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi ]]> U oazi Ljetne pozornice Tuškanac danas je na konferenciji za medije predstavljen bogat program 10. Fantastic Zagreb Film Festivala koji će se na Ljetnoj pozornici Tuškanac i u kinu Tuškanac održati od 9. 7. do 19. 7. 2020. 

Program je predstavio direktor festivala Stjepan Hundić u društvu Davorina Horaka iz nakladničke kuće Hangar 7, izdvojivši najznačajnije festivalske hitove i žanrovske evergreene koje će gledatelji imati prilike vidjeti u jedanaest atraktivnih festivalskih dana. 'Iznimno se veselimo ovogodišnjem jubilarnom desetom festivalskom izdanju koji će se odvijati u specifičnim okolnostima za sve nas. Publika je željna kulturnog sadržaja te nam je zadovoljstvo tim veće jer smo prvi filmski festival u Zagrebu koji donosi uživanje u nezaboravnim klasicima i filmovima za sve obožavatelje fantastike.' - izjavio je Stjepan Hundić.

Najpopularniji program Fantastic Retro i ove godine donosi niz žanrovskih klasika koji slave velike jubileje: recentne kultne naslove Sedam (Se7en), Totalni opoziv (Total Recall) s Arnoldom Schwarzeneggerom, Povratak u budućnost i 12 majmuna, nezaboravni evergreen Vremeplov (The Time Machine) iz 1960. godine, vječni klasik njemačkog ekspresionizma i jedan od temljenih filmova žanrovske kinematografije Kabinet Dr. Caligarija koji slavi 100. godišnjicu te kultni film svih kultnih filmova The Rocky Horror Picture Show!    

U ostalim festivalskim programima  10. Fantastic Zagreb prikazuje najnovije žanrovske svjetske hitove: još jedan fantastičan japanski anime Zemlja čudesa (The Wonderland), atraktivan ruski odgovor na Aliena SF horor Sputnik, globalni žanrovski hit, mega napeti SF mystery Morska groznica (Sea Fever), hvaljeni australski horor samo za one s jakim živcima Relikt (Relic), spektakularni SF triler Boja iz svemira (Color Out Of Space) s legendarnim Nicolasom Cageom i krvavo zabavna triler komedija Dođi k tatici (Come To Daddy) u kojem je briljantnu ulogu ostvario Elijah Wood.

U sklopu Fantastic Zagreb Film Festivala održat će se i projekcija animiranog filma Divlji planet (La Planete Sauvage / Fantastic Planet) iz 1973. godine redatelja Renéa Lalouxa, nastao iz pera Lalouxa i Rolanda Topora. Ovaj animirani filmski klasik koji je stekao kultni status fantastično je nadrealno putovanje u svijet halucinacije i okrutnosti koji istovremeno obiluje maštovitom i toplom animacijom iznimne ljepote kroz prizmu snolikog hipnotičkog vizualnog spektakla.

Projekcija filma predviđena je za 17. srpnja 2020. a uoči projekcije održat će se u suradnji s Hangarom 7 promocija romana Stefana Wula «Fanatastični planet» po kojem je Laloux snimio film. 'Hangar 7 je roman objavio u sklopu projekta 'Spekulativna fikcija – prošlost, sadašnjost, budućnost' kojeg je financirala Kreativna Europa kroz natječaj Literary translation.  S nestrpljenjem iščekujemo projekciju filma i predstavljanje romana o kojem će govoriti filmolog Silvestar Mileta.' - rekao je Davorin Horak iz nakladničke kuće Hangar 7.

Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Sun, 5 Jul 2020 02:10:50 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi
17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu 17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! ]]> Na konferenciji za medije održanoj u Hrvatskom glazbenom zavodu predstavljen je program 17. Zagreb Film Festivala. Novo izdanje najveće zagrebačke avanture posvećene ljubiteljima filmske umjetnosti održavat će se tijekom rekordnih 11 dana, od četvrtka do nedjelje, 7. do 17. studenog u kinu Tuškanac, Dvorani KIC, Muzeju suvremene umjetnosti, Narodnom sveučilištu Dubrava, Kulturnom centru Travno, Hrvatskom glazbenom zavodu, F22 – Novoj akademijskoj sceni i HUB385. Festivalski natjecateljski program, popratne i ostale programe na konferenciji su predstavili direktor festivala Boris T. Matić, izvršni direktor Hrvoje Laurenta, producentica Lana Matić i direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu Richard Brešković.

„Nalazimo se na početku još jedne, sedamnaeste po redu ZFF priče u koju ulazimo okupani jarkim bojama neona. Čini se da je prošlogodišnji vizual s papirnatim stolicama koje otpuhuje golemi ventilator bio proročanski, a ovogodišnji, neonski koji se naslanja na prepoznatljiv vizual kina Europa nostalgičan, jer su se ostvarile naše slutnje da ćemo nakon više od deset godina u najljepšoj i najvećoj zagrebačkoj kinodvorani završiti kao festival u egzilu. Trajemo čak tri dana dulje kako bismo u novim uvjetima publici uspjeli pokazati sve što smo u posljednjih godinu dana spremali, a to je oko stotinu filmova u dvanaest filmskih programa na osam lokacija u Zagrebu i u još dvadeset hrvatskih gradova. Zahvaljujući podršci kolega iz kina Tuškanac, u koji smo smjestili glavninu natjecateljskog programa i partnerima iz Dvorane KIC, MSU-a, NS Dubrave, KUC Travna, HUB385, F22 i Hrvatskog glazbenog zavoda možemo reći da nismo izbačeni iz sedla odnosno kino-stolica i da u novo festivalsko poglavlje ulazimo sa srcem na (pravom) mjestu“, izjavio je Boris T. Matić.

Boris T. Matić osvrnuo se i na posebnosti selekcije natjecateljskog programa dugometražnog filma: „Posjećivali smo međunarodne festivale i osluškivali svjetski filmski puls te smo na kraju između velikog broja pregledanih filmova odabrali njih jedanaest za natjecateljski program. Svi oni koje zanima kako to izgleda kad se mladost, ludost i hrabrost spoje s filmskom umjetnošću pozivam da dođu na ovogodišnji ZFF i pogledaju vjerojatno najjaču selekciju dosad: prve i druge filmove autor/ica iz cijelog svijeta među kojima su čak četiri kandidata za Oscara – ruski, belgijski, kolumbijski i danski, dobitnik nagrade publike Sundancea, najbolji debitant kanskog Tjedna kritike, pobjednički film Sarajevo Film Festivala i drugi.

Američki redatelj Robert Eggers poznat je po hvaljenom prvijencu Vještica za koji je nagrađen na Sundanceu, a na ZFF-u gledamo njegov drugi film Svjetionik, hipnotizirajuću horor-fantaziju s Robertom Pattisonom i Willemom Dafoeom, koja je u Cannesu osvojila nagradu FIPRESCI. Minimalistička priča o dvojici svjetioničara na zabačenom otoku ima maksimalan učinak jeze koja gledatelje vodi u samo srce ludila. Za Zlatna kolica natječe se i Visoka djevojka, priča o Drugom svjetskom ratu ispripovijedana iz ženske perspektive. Drugi dugometražni film mladog Kantemira Balagova predstavlja Rusiju u ovogodišnjoj utrci za Oscara, a nagrađen je za režiju u kanskom programu Izvjestan pogled.

Nekoliko izuzetnih ostvarenja na ZFF stiže s potpisima latinoameričkih autora, a dva gledamo u glavnom programu. Prvi je kolumbijski kandidat za Oscara Monos, u režiji Alejandra Landesa. Napeti spoj ratnog filma i trilera nudi uznemirujuću i halucinatornu viziju kaosa rata, u kojemu glavnu riječ vode djeca, zbog čega ga kritičari uspoređuju s Apokalipsom danas i Gospodarom muha. Iz Latinske Amerike dolazi i César Díaz, redatelj filma Naše majke, belgijskog kandidata za Oscara, koji se bavi posljedicama građanskog rata u Gvatemali, a osvojio je nagradu za najboljeg debitanta na Tjednu kritike u Cannesu.

Regiju u glavnom programu zastupaju dvije autorice izrazito zanimljivih redateljskih potpisa. Negdje lijepo, nizozemsko-bosanskohercegovački film ceste o iskustvu povratka mlade emigrantice u rodnu BiH u režiji Ene Sendijarević već je osvojio Srce Sarajeva, a kritičari u njenom debitantskom filmu prepoznaju utjecaj Jima Jarmuscha. S Posebnom nagradom žirija u programu Cineasti del presente Festivala u Locarnu na ZFF stiže rumunjsko-srpski film Ivana Grozna Ivane Mladenović, britka autobiografska komedija o ženi na rubu živčanog sloma i svakodnevnim neurozama unutar male zajednice. Redateljica, prijatelji i obitelj u filmu glume sami sebe, a u jednoj od sporednih uloga briljira autoričina baka.

U glavnom programu gledamo i debitantski film australske autorice Shannon Murphy, koju kritičari dosta uspoređuju s Jane Campion. Mladost i ludost, smijeh i suze, ljubav i bol savršeno se nadupunjuju u Mliječnim zubima. Shannon trenutno režira treću sezonu nagrađivane HBO-ove serije Killing Eve, a ljubitelji TV serija mogli bi prepoznati ime redatelja crnohumorne drame Patrick. Tim Mielants jedan je od redatelja TV serije Peaky Blinders, a na ZFF-u gledamo njegov igrano-filmski debi čija je radnja smještena u nudistički kamp. Sjajnom i potpuno razgolićenom glumačkom ansamblu pridružio se novozelandski glumac Jemaine Clement (Orao protiv morskog psa, Kad padne mrak).

Dvije punokrvne drame na ZFF stižu iz Skandinavije. Kraljica srca danski je kandidat za Oscara, a premijerno je prikazan na Sundanceu gdje je osvojio Nagradu publike. Ova erotska drama u režiji May el-Toukhy o aferi uspješne odvjetnice i njezinog znatno mlađeg posinka, otvara cijeli niz moralnih i etičkih pitanja. Iz radionice producenata filmova Rubena Östlunda stiže norveško-švedska sociodrama Pazi na djecu Daga Johana Haugeruda koja kroz priču o nesreći s kobnim posljedicama u koju su bila uključena djeca političkih oponenata zadire u samo srce ideje tolerancije.

Filmovi koji uokviruju ovogodišnje festivalsko izdanje također se dotiču politike. Na otvorenju gledamo šarmantnu francusku dramediju Alice i gradonačelnik Nicolasa Parisera o nekoć ambicioznom gradonačelniku Lyona „koji se osjeća poput skupocjenog i moćnog automobila bez goriva“ i njegovom odnosu s mladom filozofkinjom koja ima zadatak naoružati ga novim, progresivnim idejama. Festival zatvara politička satira Bosonogi car u režiji Jessice Woodworth i Petera Brosensa, koji se kao dvanaesti naslov prikazuje u glavnom programu izvan konkurencije. Nastavak komedije Kralj Belgijanaca (ZFF 2016.) s Udom Kierom i Geraldine Chaplin nosi hrvatski koprodukcijski potpis (Propeler Film) te je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj.

Međunarodni natjecateljski program kratkometražnog filma uključuje 10 naslova među kojima Posljednja slika o ocu Stefana Đorđevića nagrađen Srcem Sarajeva u kategoriji kratkometražnog filma, novi film kanskog pobjednika, kineskog redatelja Qiua Yanga Odustajanje te Kraljevstvo tvoje Roberta Seana Dunna, čiji je kratki film Hvala bogu da smo Britanci nagrađen posebnim priznanjem na ZFF-u 2017. U Kockice, natjecateljski program domaćeg kratkog metra također je uvršteno 10 filmova. Među njima su autori(ce) čija su ostvarenja već prikazana ili nagrađena u ovom popularnom programu, poput Dubravke Turić (Tina), Judite Gamulin (Sedra), Tomislava Šobana (Krhko), Josipa Lukića (Južno voće), Jakova Nole (Kućica), Lovre Mrđena (The Stamp) i Filipa Mojzeša (Groblje slonova). Nova imena u Kockicama su Zoran Stojkovski (Valcer za 1. maj),  Bojan Radanović (Slova), Rino Barbir (Druker) i Jasmina Beširević, čiji film Posljednja kino predstava, o neformalnom domaru i dobrom duhu kina Europa, Joži, prikazujemo izvan konkurencije.“

Uz glavni program dugometražnog i kratkometražnog filma ZFF ima dva dodatna natjecateljska programa. Programe Ponovno s nama i PLUS predstavio je Hrvoje Laurenta: „Ponovno s nama jedan je od najprepoznatljivijih ZFF-ovih programa s obzirom da se u njemu prikazuju filmovi autora čiji rad ZFF kontinuirano prati kroz festivalski program ili kino distribuciju. Velika novost ovogodišnjeg izdanja je da će o najboljem filmu odlučivati – publika. Uz dugoočekivani Jojo Rabbit Taike Waititija, crnu komediju o Hitleru sa Scarlett Johansson nastalu u Disneyjevoj produkciji, gledamo islandski Milijeko Grímura Hákonarsona (Ovnovi, ZFF 2016.) koji kritika uspoređuje s kino uspješnicom Tri plakata izvan grada, O beskraju švedskog apsurdista Roya Anderssona, plesnu melodramu Ema čuvenog čileanskog redatelja Pabla Larraina (Jackie, Neruda) i brazilsku SF dramu Božanska ljubav u režiji Gabriela Mascara (Neonski bik, ZFF 2016.).  Natjecateljski program PLUS pak odiše mladenačkim duhom jer filmove u njemu odabiru i nagrađuju zagrebački srednjoškolci. Za ovogodišnje izdanje odabrali su pet filmova: Nek bude svjetlost Marka Škopa (slovački kandidat za Oscara), Mlada ljubav finske autorice Selme Vilhunen (pobjednik programa Generacija 14plus Berlinskog filmskog festivala), nizozemski Druga šansa redatelja Willema Boscha, slovenski Ne zaboravi disati u režiji Martina Turka, te višestruko nagrađen pobjednički film Pulskog filmskog festivala Dnevnik Diane Budisavljević u režiji Dane Budisavljević.“

Poznati su i članovi žirija 17. ZFF-a. O najboljim filmovima u natjecateljskom programu dugometražnog filma odlučivat će žiri u sastavu: redateljica Dana Budisavljević, redatelj Elmir Jukić i redateljica Ágnes Kocsis. Žiri međunarodnog kratkometražnog glavnog programa i programa Kockice čine: scenarist Stefan Bošković, direktorica Klasik TV-a Maja Jelisić Cooper te redatelj Mladen Stanić. Filmove iz programa Ponovno s nama ocjenjuje publika, a filmove iz programa PLUS ocjenjuje srednjoškolski žiri u sastavu: Maja Vuković, Lea Magzan, Lina Jelena Galijatović, Klara Mišković i Tina Grgić.

Direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić predstavio je i bogat ovogodišnji popratni program. „Uz stalne i popularne programe Velikih 5, Dani LUX filma, Moj prvi film i Bibijada, ove godine predstavljamo dva nova. Povijest egzila beskonačna je priča koja jedan od svojih vrhunaca doživljava upravo danas i u našem najbližem susjedstvu. Pod selektorskom palicom kritičarke Diane Nenadić, a povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, donosimo program Fragmenti egzila koji će na malom uzorku pokazati kako su na različite aspekte tog neiskorjenjivog fenomena reagirali neki od glasovitih europskih filmaša: Jerzy Skolimowski, Rainer Werner Fassbinder, Želimir Žilnik, Jean-Pierre Dardenne i Ulrich Seidl. Zanimljiv je i program Dva Berlina - Filmom preko zida, koji su povodom 30. obljetnice pada berlinskog zida pripremili Restart i Dokukino KIC u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien i ZFF-om.

Izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija i ove godine gledamo u programu Velikih 5 koji ZFF ostvaruje u suradnji s mrežom kulturnih instituta Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC). Očekuje nas otkačena romantična komedija Predivan život Nicolasa Bedosa s velikim francuskim zvijezdama Danielom Auteuilom i Guillaumeom Canetom, film o životu prvog mafijaškog pokajnika, ujedno talijanski kandidat za Oscara; Izdajnik u režiji veterana Marca Bellocchija; Lara, dugoiščekivani drugi film njemačkog redatelja Jana Olea Gerstera koji je u Karlovim Varima osvojio tri nagrade, britanski Samo ti, bolno iskren film o žudnji i intimnosti redateljice Harry Wootliff, te španjolski Ljeto u Madridu Jonása Truebe, atmosferična drama koju je nagradila kritika u Karlovim Varima. Moj prvi film: In Memoriam selektora Nenada Polimca ove godine predstavlja prve filmove velikih autor/ica koji/e su nedavno preminuli: Agnès Varde, Miloša Formana, Dušana Makavejeva, Georgea A. Romera i Nicholasa Roega, a u Danima LUX filma gledamo finaliste Nagrade LUX koju dodjeljuje Europski parlament za uspjeh u europskom filmu: Bog postoji, njeno ime je Petrunija makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske te španjolsko-francuski triler o korumpiranom političaru Vlast u režiji Rodriga Sorogoyena. Tijekom Dana LUX filma finalisti se prikazuju u 28 država EU-a na 24 jezika. Ove godine Dani LUX filma održavaju se u nedjelju, 17. studenog u kinu Tuškanac. Bibijada, jedan od najdugovječnijih ZFF-ovih programa, koji će ove godine doživjeti svoje 13. izdanje, namijenjen je osnovnoškolskim filmoljupcima. Tema aktualne Bibijade  – klimatske promjene - potaknuta je aktualnostima među djecom i mladima te globalnim pokretom mladih za klimu koji je pokrenula Šveđanka Greta Thunberg. Za još mlađu publiku (3+) koja se prvi put susreće s filmovima na velikom platnu, ponovno u goste s KinoKino Festivala stiže program kratkometražnih naslova Moj prvi odlazak u kino. Filmovi dječjeg programa prikazivat će se u Kinu Tuškanac, MSU-u, NS Dubravi i KUC Travnom.“

Program INDUSTRIJE, ZFF-ove platforme za edukaciju i umrežavanje profesionalaca predstavila je producentica ZFF-a Lana Matić: „Program Industrija će tijekom osam dana i ove godine predstaviti niz predavanja, panela i radionica te pitching forum čak 7 studentskih projekata iz regije. Uz redovne programe, poput radionice Moja prva videoigra namijenjene djeci od 7 do 14 godina, a u suradnji s HUB385, i radionice Moj prvi scenarij u suradnji s DHFR-om, dotaknut ćemo se i umjetnosti izrade scenarija za televiziju, videoigara ali i teme filmske glazbe. Razvoj videoigara u stalnom je fokusu programa INDUSTRIJA pa ove godine kroz program Interaktvna Empatija u suradnji s Goethei-Institut Kroatien i  Francuskim institutom u Hrvatskoj organiziramo tri masterclass predavanja međunarod-nih gaming stručnjaka i panel diskusiju Je li moguće napraviti umjetničku hit igru?. Masterclass predavanja The Making of Trüberbrook bavit će se razvojem uspješne njemačke detektivsko-avanturističke sci-fi igre, dok će se na masterclassu Narativni dizajn za videoigre raspravljati o alatima koji su mladim dizajnerima igara potrebni za izradu uvjerljivih priča. Kako bismo domaćim profesionalcima pomogli da budu što uspješniji na međunarodnom tržištu, ove godine u suradnji s DKE – Uredom MEDIA Hrvatske i DKE – Uredom MEDIA Srbije u sklopu programa Industrija organizirali smo trodnevnu radionicu za profesionalce posvećenu pripremi televizijskih igranih serija. Radionicu će voditi Hayley McKenzie i Kay Stonham, stručnjakinje iz tvrtke Script Angel s dugogodišnjim iskustvom u razvoju filmskih i TV scenarija. Prijave su otvorene do 31. listopada pa pozivamo profesionalce da se prijave. Hayley McKenzie također će održati predavanje s fokusom na stvaranju izvanrednih televizijskih igranih serija i njihovu odnosu prema igranim filmovima. I ove godine će u sklopu Pitching foruma Industrije Mladost! u suradnji sa 7 regionalnih akademija dramske umjetnosti 14 studenata razvijati i pitchirati svoje projekte, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade naših partnera studija Vizije i Šesnić&Turković. Zainteresiranima će se predstaviti edukativna platforma razvoja scenarija i projekata MIDPOINT, a program završavamo događanjem Tko to tamo svira? kojim ćemo se u razgovoru s domaćim skladateljima filmske glazbe - Jurom Ferinom, Pavlom Miholjevićem, Alenom Sinkauzom, Nenadom Sinkauzom i Hrvojem Štefotićem dotaknuti iznimno zanimljive teme originalne glazbe kao elementa dramaturgije te njezine uloge u atmosferi filma i izgradnji likova. Za sve koji ne mogu posjećivati velike svjetske filmske manifestacije, u programu Festivali pod reflektorom festivalske velikane donosimo k nama, pa ćete moći pogledati dijelove programa Filmskog festivala u Locarnu, Festivala mediteranskog filma Split, Sarajevo Film Festivala, Venecijanskog filmskog festivala i Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji. A tu je i jedan film iz naše mediteranske filmske mreže, Kina Mediteran.“

Dugogodišnju uspješnu suradnju s generalnim pokroviteljem festivala, Hrvatskim Telekomom, komentirao je Richard Brešković, direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu: „Zagreb Film Festival najveće je filmsko događanje u Zagrebu, od velikog je značaja za hrvatsku kinematografiju i hrvatsku kulturu općenito. Hrvatski Telekom je uz najveće hrvatske filmske festivale dugi niz godina, a uz Zagreb Film Festival je 8. godinu zaredom. Suradnja s filmskim festivalima nas posebno veseli jer svojim korisnicima, već tradicionalno, donosimo ekskluzivan filmski sadržaj u njihove domove putem MAXtv platforme. Osim u MAXtv videoteci kod kuće, MAXtv korisnici mogu uživati u ekskluzivnoj ponudi filmova sa ZFF-a i bilo gdje drugdje putem MAXtv To Go usluge što im omogućuje HT-ova nova IPTV platforma i  najbolja mreža. Hrvatski Telekom stalno ulaže u razvoj usluga i najnovije tehnologije što podrazumijeva i ponudu premium sadržaja za korisnike. Jedinstvena ponuda vrhunskih filmskih ostvarenja temelji se na odličnoj suradnji ZFF-a i Hrvatskog Telekoma što MAXtv platformi daje drugačiji status u odnosu na konkurenciju, jer MAXtv korisnici odabrani filmski sadržaj mogu pogledati osim na Festivalu, još samo u MAXtv videoteci. Ipak, budući da za nekoliko dana Zagreb postaje filmskom mekom, pozivam vas da nam se pridružite i uživate u vrhunskim filmskim ostvarenjima na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu, a ekskluzivnu ponudu filmova sa ZFF-a pogledate u MAXtv videoteci u vlastitom domu ili gdje drugdje s obitelji ili prijateljima.“

Hrvoje Laurenta osvrnuo se na rekordno širenje festivala izvan Zagreba: „Kao i dosad, dio programa i dobre zeefefovske atmosfere prenijet ćemo i van Zagreba – ali ove godine u najveći broj gradova dosad. U sklopu programa ZFF putuje tijekom studenog, dio programa bit će prikazan u 20 hrvatskih gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Ivancu, Koprivnici, Prelogu, Rijeci, Rovinju, Samoboru, Slatini, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru, Sv. Ivan Zelini, Hvaru, Omišu, Bolu, Podgori i Imotskom.

Generalni pokrovitelj Festivala je Hrvatski Telekom, a financijski ga podržavaju Gradski ured za kulturu, Hrvatski audiovizualni centar i Kreativna Europa – potprogram MEDIA. Festival medijski pokrivaju Jutarnji list, Tportal, HRT, HRT3, Yammat FM i Gold FM. Novčane nagrade za najbolji film dugometražnog, kratkometražnog i programa PLUS osigurava Addiko banka, a nagradu za najbolji film programa Kockice osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Festival podržavaju Zagrebačka pivovara, Coca Cola, Mastercard, Auto Benussi, Hotel Park 45, FED i mnogi drugi.

Program Zagreb Film Festivala dostupan je na službenoj festivalskoj stranici (www.zff.hr). Ulaznice se nalaze u online prodaji na zff.kupiulaznicu.hr, a od 5. studenog moći će se kupiti i na blagajni ZFF-a  ispred kina Tuškanac. Cijene ulaznica za projekcije kreću se između 20 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, 29.10. – 6.11., cijene ulaznica su 5 kuna niže.

]]>
Sat, 2 Nov 2019 19:28:32 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu
Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku  Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! ]]> Svjetski žanrovski hitovi i kultni klasici spremni su za premijeru na velikom platnu spektakularne Ljetne pozornice Tuškanac na ovogodišnjem 9. Fantastic Zagreb Film Festivalu! Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, anime, akcija i avantura očekuju sve posjetitelje od 27. 6. do 7. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac!

Na otvaranju festivala u četvrtak, 27. 06. u 21:30, Fantastic Zagreb Film Festival donosi uzbudljivi avanturistički triler Arktik kojega svjetska kritika etiketira jednim od najboljih filmova o preživljavanju, a kojem naslovnu ulogu tumači slavni danski glumac i svjetska zvijezda Mads Mikkelsen čije je ime postalo sinonimom za uspješan film.

U petak 28. 06. program Fantastic Retro donosi nezaboravni žanrovski klasik iz 1984. godine Dina pješčani planet u režiji neponovljivog Davida Lyncha. U glavnoj ulozi je slavni Kyle MacLachlan, u sporednim ulogama nastupa ansambl poznatih američkih i europskih glumaca Virginia Madsen, Linda Hunt, Patrick Stewart, Max von Sydow i Jürgen Prochnow dok je svoju najslavniju filmsku ulogu slavni Sting ostvario upravo u Lynchovoj Dini. Predložak Dine je roman Franka Herberta koji je upravo dobio svoje novo hrvatsko izdanje.

'Dina pješčani planet', trailer.

Subota 29. 6. rezervirana je za spektakularni švedski postapokaliptični SF triler Nezamislivo koji donosi priču o misterioznim napadima na tu skandinavsku zemlju dok vas na kraju tjedna očekuje još jedan kultni klasik: u nedjelju 30. 06. gledamo remek-djelo Waltera Hilla Ratnici podzemlja koji ove godine obilježava 40-godišnjicu.

Govoreći na konferenciji za medije direktor FZFF-a Stjepan Hundić istaknuo je da festival i ove godine nudi fantastične svjetske festivalske hitove kao i kultne žanrovske evergreene. „Od premijera zdvojio bih japansko anime remek-djelo Mirai velikog Mamoru Hosode, švedski SF space spektakl Aniara, američki indie retro SF hit Planet nade (Prospect) i sjajan dokumentarac Alien: Porijeklo (Memory: The Origins Of Alien) o korijenima remek-djela Ridleya Scotta Osmi putnik (Alien) iz 1979. koji prikazujemo u programu Fantastic Retro. Od ostalih klasika ove godine gledamo i revolucionarnog Terminatora Jamesa Camerona, legendarne Gole u sedlu Dennisa Hoppera, nezaboravni vestern Divlja horda Sama Peckinpaha i genijalnu crnu komediju Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu velikog Stanleya Kubricka", poručio je Hundić.

 „Od kada je centar 2016. preuzeo upravljanje lokacijom ljetne pozornice velika nam je čast što svake godine uz ostale filmske sadržaje prikazujemo i filmove na najljepšem kinu na otvorenom koje donosi Fantastic Zagreb Film Festival“, poručila je ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca Maja Jurić Ivoš.
   
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno uživajte u filmovima jer vam vaš kućni ljubimac osigurava besplatan ulaz na sve projekcije! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Mon, 24 Jun 2019 21:35:35 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku
12. Subversive u potrazi za analognim vremenom http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14442/12-subversive-u-potrazi-za-analognim-vremenom 12. Subversive u potrazi za analognim vremenom ]]> U sklopu 12. Subversive Festivala održat će se i 12. izdanje Subversive Film Festivala i to od 5. do 12. svibnja u zagrebačkim kinima Europa, Tuškanac, KIC te MSU. Uz više od 50 filmskih naslova dokumentarna, igrana i kratkometražna konkurencija donosi recentne i provokativne filmske naslove čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo, otvarajući nove horizonte a istovremeno ne oviseći isključivo o jednom teritoriju, jednom režimu i zakonima tržišta.

U dokumentarnoj konkurenciji izdvajaju se redom novi filmovi SFF- u dobro poznatih sineasta. Stéphane Goël, švicarski redatelj i jedan od osnivača aktivističkog kolektiva Climage u filmu Otočanin uzima udaljeni čileanski otok Isla Robinson Crusoe za svoj novi utopijski projekt u uvjetima masovnog turizma u kojima ovaj otok postaje meta turista koje lokalci nazivaju „plasticas“ jer im na odlasku ostavljaju samo gomilu plastičnog otpada. Za francuskog videoumjetnika i sineasta Jean-Gabriela Périota snimanje filmova prije svega je politički čin, a nakon što je ispisao potentnu kroniku o filmskim aktivnostima frakcija njemačke krajnje ljevice tijekom šezdesetih i sedamdesetih, u filmu Naši porazi ulogu snimatelja sada preuzimaju učenici pariške srednje škole. Autor će ih najprije natjerati da rekonstruiraju isječke iz seminalnih komada koji su obilježili pariški svibanj 68', da bi ih potom angažirao u diskusiji o istima. Što je kapitalistički režim? Što su sindikati? Što je politika? Upravo su to neka od pitanja koja Périot postavlja učenicima.

Kanadska autorica Astra Taylor, dobro poznata po svojim prijašnjim doksima Zizek! i Examined Life koji se bave slavnim filozofima, na Subversive se vraća punokrvnim političkim dokumentarcem Što je demokracija? u kojem putuje svijetom i priča s iznimnim ženama, od Elini Perdikouri do Wendy Brown i Silvije Federici pokušavajući odgovoriti na pitanje koji je uopće smisao demokracije danas. Turbulentnu povijest Crne Amerike zajedno sa svakodnevnim crnačkim iskustvima u osvit Trumpove pobjede ispisuje jedan je od najpredanijih kroničara američkog Juga, Roberto Minervini u filmu What You Gonna Do When the World Is on Fire?

Sinoć sam te vidio kako se smiješ kambodžanskog redatelja Kavicha Neanga u svom referiranju na užase Crvenih Kmera spaja intimno i političko, nježno brišući distancu između života i snova, povijesti i poezije, a rezultat je suptilna kronika o moralnom i fizičkom uništenju, ali i krahu čitave jedne generacije. Talijanska redateljica Wilma Labate u doksu Zbogom, Sajgone donosi malo poznatu priču o ženskom soul bendu iz Toskane čije članice usred burne 1968. odlaze na veliku azijsku turneju sanjajući o slavi samo da bi završile usred vijetnamske klaonice u kojoj su morale svirkom zabavljati američke trupe. Ekološkom tematikom bavi se istraživački dokumentarac militantnog veterana Fernanda E. Solanasa (šifra: trilogija Vrijeme žeravice). Putovanje kroz zagađene gradove denuncira zločine počinjene nad okolišem uz državni blagoslov od strane poljoprivrednih korporacija, ali i katastrofalne posljedice njihove pohlepe. Friško s pariškog festivala dokumentarnog filma Cinéma du Réel stiže nam Campo, novi sablasni komad Tiaga Hespanhe koji nas vodi u najveću vojnu bazu u Europi smještenu na rubu Lisabona.

I dok današnjica preferira algoritme i digitalne formate, Subversive Film Festival u ovogodišnjoj igranoj konkurenciji traga za izgubljenim analognim vremenima. U filmu Mamac, Mark Jenkin koristi staru Bolex kameru i namjerno oštećuje filmsku traku, stvarajući osjećaj gledanja nekog starog filma Jeana Epsteina, samo što bretonske ribare sada zamjenjuju oni s Cornwalla. Iz produkcije Ulricha Seidla dolaze Djeca mrtvih u kojem autorski tandem Kelly Copper i Pavol Liska iz legendarnog Nature Theater of Oklahoma, rabi identičnu zrnatost fotografije, dok njihova Super osmica slijedi analogni karneval zombija Harka Harveya u suludoj adaptaciji Elfride Jelinek. U artificijelnom Nož + Srce ( Vanessa Paradis u glavnoj ulozi), stari znanac SFF-a, Yann Gonzalez ispisuje fetišističku posvetu gay-porn „šesnaestici“, ali i zaboravljenom 35mm formatu.

U digitalnoj eri prisjećamo se i starog dobrog fotoaparata koji je razorio tsunami selfieja i screenshot euforije. Koristi ga iznimni Richard Billingham u svom začudnom igranom debiju Ray&Liz  gdje kroz umjetničke fotografije oživljava svoje djetinjstvo britanske radničke klase satkanom od sendviča s ciklom i tosta ispečenog na vatri. U filmu Melankolična djevojka njemačke redateljice, spisateljice i glazbenice Susanne Heinrich kao otužna referenca na novu digitalnu eru ostaje samo jedna kičasta fototapeta s tropskom plažom dok autorica kroz 15 vinjeta ispisuje ironični komentar o feminizmu, konzumerizmu, umjetnosti i seksu, u camp-pop spoju ranog Godarda i „kraljevske“ Margot Tanenbaum. S berlinskog Foruma stiže nam indie dragulj Dana Sallitta Četrnaest. Ova intimna i mikrobudžetska posveta (ženskom) prijateljstvu mnogo duguje Pialatu i Rohmeru, pristupajući mu s dostatnom dozom nježnosti i iznijansiranog osjećaja za vrijeme i njegove elipse.

U ovogodišnjoj igranoj konkurenciji posebno mjesto pripada veteranima nezavisnog filma. Jedna od najradikalnijih figura tzv. Berlinske filmske škole, Angela Schanelec u filmu Bila sam doma, ali, za koji je na ovogodišnjem Berlinaleu osvojila Srebrnog medvjeda za režiju, artikulira one male trenutke koji oblikuju našu egzistenciju kroz protagoniste čija egzistencija kao da je odsutna i oslobođena od bilo kakve empatije. Novim filmom Jia Zhangke, vodeće figure Šeste generacije kineskog filma, Pepeo ljubavi, dobili smo krajnje neobični spoj hladne melodrame, gangsterskog filma i povijesne freske o ulasku Kine u 21. stoljeće kroz njezinu radikalnu transformaciju u zemlju histeričnog i divljeg kapitalizma. Najpoznatiji sineast u dugotrajnom kućnom pritvoru, Džafar Panahi, nakon vožnje taksijem nanovo sjeda u auto u filmu 3 lica. Ovoga puta u izoliranu iransku regiju u kojoj se prepucij nakon obrezivanja djevojčica konzervira u soli i zakapa. Njegovo putovanje ujedno je i povijest iranskog filma i iskreni hommage njegovu mentoru Kiarostamiju.

Sablasni kraj (europske) civilizacije nagoviješta se u filmu Virgila Verniera Sophia Antipolis u kojem „utvrda Europa“ postaje „anti-polis“ opsjednut fašističkom sigurnošću i videonadzorom, sa svojim blindiranim vilama, klinikama za estetsku kirurgiju, vjerskim kultovima, do zuba naoružanim zaštitarima i  pripadnicima paravojne ultradesne grupacije koji  pretvaraju ispražnjeni izbjeglički kamp u buktinju. Europa tako postaje tipično linčovski prostor za koji nismo posve sigurni pripada li paralelnom svijetu ili mitologiji.

]]>
Sat, 20 Apr 2019 23:20:43 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14442/12-subversive-u-potrazi-za-analognim-vremenom
FEST 2019.: O domaćim filmovima http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14458/fest-2019-o-domacim-filmovima FEST 2019.: O domaćim filmovima ]]> Film Šavovi Miroslava Terzića je djelo o ženi koja je nakon poroda pod sumnjivim okolnostima u bolnici ostala bez svojeg djeteta, te ostatak života ona pokušava saznati što se u stvari dogodilo. Djelo je inspirirano konkretnim događajem za koji se kasnije saznalo da se ne radi o izdvojenom slučaju, već je broj takvih događaja u stvarnosti mnogo veći. Time je pristup Miroslava Terzića baziran na principima da je prikaz jednog društva najbolje ostvariv kroz opservaciju rada institucija države u kojoj se one nalaze, što je bila glavna odlika češke kinematografije još od davne prošlosti, a posljednjih desetljeća je to naravno karakteristika rumunjske kinematografije. Kako se ovdje ipak najviše radi o drami koju jedna individua prolazi, filmski naglasak ipak biva na majci u potrazi za izgubljenim djetetom. Time film Šavovi pripada žanru filma detekcija, obiteljske odnosno socijalne drame, te je prožet psihičkim stanjem melankolije. Sam film počinje krajnje neautentično, glavna junakinja stoji na jednom ne-mjestu za koje uopće ne znamo gdje je, a i na sličnim takvim ne-mjestima ona provodi veliki dio svojeg vremena. Jedno od tih ne-mjesta je čekaonica u institucijama. Sama semiološka razina pojma Čekaonica najbolje opisuje cijeli život majke koja živi u nadi da će pronaći svoje dijete a to je – čekanje, odnosno očekivanje vijesti. Tišinom misli, pognute glave, itekako biva slična Labudu koji odražava melankoliju cijelim svojim bićem, te time bivaju prizivani razni  umjetnici koji su ovjekovječivali melankoliju. Tu su naravno Stefan Malarme, Albrecht Dürer, Charles Baudelaire, te kroz povijest mnogi drugi. Kako je jedna od odlika melankolije naglašena repetitivnost, iz tog razloga se film Šavovi mora analizirati i kroz prizmu psihoanalize. Ponavljanjem radnje dolazaka u institucije, očito je da se u slučaju majke radi o prizivanju izgubljenog objekta, odnosno njezina sina.

Kao što se u djelu Mali princ kaže najbolje se vidi kad se gleda srcem, na kraju  filma ona ipak uspijeva pronaći svojeg sina, ali nakon toga kao ultimativni čin ljubavi prema njemu odlučuje da stvari ostanu kakve su bile do tada jer je to najbolje za njega. Tako ona žrtvuje svoju sreću još jednom zbog novopronađenog pa opet izgubljenog sina.

Koliko se film Bobe Jelčića Sam samcat tematski bazira na iznevjerenim očekivanjima glavnog lika od strane državnih institucija, sličnu iznevjerenost su doživjeli oni koji su gledali sam film. Iako je po tematskoj odrednici nefunkcionalnosti državnih institucija Hrvatske film Sam samcat i mogao i trebao biti neusporedivo kompleksniji temeljeći se na potencijalno velikom broju različitih gradivnih dramaturških elemenata, to se nažalost nije dogodilo.

Od prvog kadra film Sam samcat odlikuje napadan rad kamere koji je uglavnom sam sebi svrha, neadekvatni rakursi snimanja, uočljivo je prisustvo kamere iz ruke te neprimjereno korištenje ambijentalnog zvuka. Izborom takve filmske estetike Bobo Jelčić je u potpunosti promašio poimanje to jest dimenziju proteka vremena individue koja traži pravdu kroz hrvatske institucije. Razloga za to je nekoliko, kako je osnovni rezultat nefunkcionalnosti institucija značajna pasivizacija oštećenih ljudi, interakcija s institucijama ni izbliza nije tako koherentna, u kontekstu dostupnosti je mnogo više reducirana, te uglavnom bazirana na raznim diskontinuitetima. To očito znači da autor filma Sam samcat nije uspio napraviti bitnu distinkciju unutarnjeg bila pojedinca nasuprot tempu progresivnosti odnosno neprogresivnosti radnje, uslijed koje glavni lik ne uspijeva ostvariti svoja ni najelementarnija prava da provodi više vremena s vlastitom kćerkom. Tek u posljednjem dijelu filma Sam samcat ima poneki zanimljiv dramski trenutak gdje nekonstruktivnost komunikacije bilo s institucijama, bilo s običnim ljudima dolazi do svojeg usijanja. Zbog svega navedenog filmski uradak Sam samcat može biti uglavnom shvaćen kao neuspio filmsko-perceptivni eksperiment, koji je ipak uz određenu korekciju odnosno nadograđivanje mogao biti mnogo filmski sugestivniji.

Iz sekcije dokumentarnih filmova ove godine su na repertoaru bila četiri filma iz područja filmske umjetnosti. Prvi film je film koji se najbolje opisuje sintagmom poznati o poznatima, a to je film Petera Bogdanovicha Veličanstveni Buster. Peter Bogdanovich je jedan od rijetkih poznavatelja filmske umjetnosti koji se jednako vješto snalazio i kao filmski kritičar i kao filmski redatelj, a filmom o Busteru Keatonu to dvostruku sposobnost objedinjuje u jednu cjelinu. Drugi film je je film Claire Pijman Robbu Muller – Živjeti svjetlo, o svjetski renomiranom redatelju fotografije Robbyu Mulleru koji je dokazao da filmsko autorstvo itekako može postojati i u području režije fotografije (neadekvatano korišten izraz na ovdašnjim prostorima je direktor fotografije). Treći film je film manje poznatog španjolskog redatelja Armanda Rovira Tri pisma Paulu Morrisseyu kojim on radi hommage poznatom newyorkškom underground redatelju. Četvrti film je film Brucea Webera Robert Mitchum – Fine djevojke ne ostaju na doručku, koji naravno govori o životu glumca iz naslova.

Od igranih filmova koje neizostavno treba spomenuti su film Ben se vratio Petera Hedgesa o problemima roditelja uslijed narkomanske ovisnosti djeteta, te djelo južnokorejskog redatelja Lee Chang-Donga Izgaranje, koji je nakon osmogodišnje pauze nakon filma Poezija napokon snimio novi film. Također je neophodno navesti novi film Paola Sorrentina Oni o Silviju Berlusconiju, kao i  film Ralpha Fiennesa Bijela vrana o baletnom plesaču Rudolfu Nurejevu. Kako su spomenuti filmovi itekako poznati i o njima je dovoljno pisano, detaljnije analize filmova će biti preskočene.

Što se tiče prisustva hrvatskih filmskih autora, oni su bili zastupljeni ne samo kao članovi žirija određenih takmičarskih kategorija, već su i prezentirali svoje filmove u programu festivala. Tako su publici bili dostupni filmovi osim spomenutog filma Bobe Jelčića film Arsena Antona Ostojića F20, Posljednji Srbin u Hrvatskoj Predraga Ličine, Osmi povjerenik Ivana Salaja, Do kraja smrti Anđela Jurkasa, te film Barbare Vekarić Aleksi, koji je dobio nagradu kao najbolji debitantski film. Dvije godine prije tog na 45. FEST-u glavnu nagradu u takmičarskom programu dobila je također hrvatska redateljica, a to je Hana Jušić za film Ne gledaj mi u pijat.

Za razliku filma Ne gledaj mi u pijat koji pripadajući žanru geto filma nije bio svjestan opasnosti neostvarivanja značajnije identifikacije recipijenata s likovima filma, osobito uslijed njihove dodatne dramaturške iščašenosti, Barbara Vekarić taj propust nije uradila. Stoga je sam izbor tematike u velikoj mjeri baziran ako ne na njezinim osobnim iskustvima, onda ipak na iskustvima generacije kojoj i sama pripada.

Međutim, iako film Aleksi može ostavljati dojam da se tematski bavi individualnim oslobađanjem jedinke, esencijalno je riječ mnogo više o krizi identiteta odnosno pluralizmu identiteta suvremenog postojanja, gdje je svaka mogućnost izbora u stvari više nego artificijelno stvorena. Nažalost, film Barbare Vekarić tu vrst kritičke oštrice bitnije ipak nije uspio osvijestiti, te dodatno izgraditi.

Summa summarum, FEST je i dalje zadržao koncept na principu Festival festivala koji publici vjerojatno najviše odgovara, te uslijed nemogućnosti značajnijeg praćenja svjetskih filmskih zbivanja obične publike, filmski festivali su i dalje jedan od rijetkih načina uvida u svijet sedme umjetnosti. Stoga je i ove godine beogradski FEST imao respektabilan broj posjetitelja što kvantitativno iznosi preko 100 000.

]]>
Sun, 10 Mar 2019 23:25:35 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14458/fest-2019-o-domacim-filmovima
FEST 2019.: O filmovima pobune http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14456/fest-2019-o-filmovima-pobune- FEST 2019.: O filmovima pobune ]]> I ove je godine festival odlikovao standardno velik broj filmova (oko stotinu) u različitim sekcijama, što znači da je ponuda filmskih priča itekako bila šarolika. Ipak, ako bi se uspijevao pronaći zajednički nazivnik odnosno lajtmotiv određenih filmova, tada bi to sigurno bila tema pobune pojedinca odnosno njegove borbe protiv sustava. Bilo da je riječ o borbi pojedinaca čiji je neprijatelj  globalni ekonomski nevidljivi aparat, razni geopolitički odnosno politički subjekti ili pak različiti mikroaparati državnog sustava, posljedice po obično građanstvo su, nažalost, jednako pogubne.

Sukladno danoj problematici elaborirana su četiri filma, a to su – Pad američkog carstva, Capernaum, Šavovi i Sam samcat.

Vjerojatno najozbiljniji film cjelokupnog FEST-a je Pad američkog carstva, novi film Denysa Arcanda, kanadskog redatelja quebeškog geografskog prostora. Dani film je treći film neformalne za sada trilogije koju čini s dva prethodna filma, a to su istoimeni Pad američkog carstva iz 1986. godine, te Oscarom nagrađeni film Barbarske invazije (2003).

Uobičajeno svom autorskom prosedeu Denys Arcand miješa opet nekoliko žanrova u svojem filmu, te film Pad američkog carstva sadrži nekoliko različitih segmenata – akcijski triler, ljubavni film, film detekcije, komediju karaktera, te je opet dijelom prisutan i takozvani akademski žanr kao u filmu Barbarske invazije. Ipak ovaj put on puno eksplicitnije te mnogo manje u podtekstu predočava priču o raznim financijskim to jest bankarskim svjetskim makinacijama koje se događaju. Vjerojatno je ta eksplicitnost protumjera na samu eksplicitnost kojom se bez ikakve zadrške događa bankarski kriminal na mnogim geografskim prostorima planeta.

Tako u filmu Pad američkog carstva maksima Bertolta Brechta „Veći je zločin osnovati banku nego je opljačkati“ itekako dolazi do izražaja, te ovdje dobiva svoju dvostruku dimenziju. Okidač filmske radnje biva sama pljačka banke, odnosno element slučaja kada se glavni lik Pierre-Paul, inače filozof po svojem obrazovanju, sasvim slučajno nađe na mjestu pljačke banke, te dolazi u posjed opljačkanog novca. Iza toga počinje njegovo nastojanje da novac sakrije, te uz pomoć svoje partnerice koja dolazi iz svijeta seksualnog eskorta on počinje upoznavanje sa cjelokupnim svijetom financijskih malverzacija, bilo da je riječ o živim ljudima, bilo o naizgled mrtvom mehanizmu financijskih skrivenih tokova. 

Tako Pierre-Paul dolazi do spoznaje o raznim kriminalnim financijskim pojavama: postojanju poreskih oaza koje služe za utaju poreza preko off shore tvrtki, osnivanju imaginarnih firmi, prilagođavanju zakona određenih država upravo klijenteli koja u te zemlje dolazi da bi se bavila financijskim i posljedično tome svim drugim kriminalom, trgovini oružjem, i raznim drugim stvarima kojima je godinama bio okružen, ali tog uopće nije bio svjestan.

Kako je film Pad američkog carstva u stvari nova verzija istoimenog filma snimljenog 1986. godine od strane istog autora, očito je da se radi o svojevrstnoj izmjeni ikoničkog znaka (iconic turn). Do takvih interpretativnih promjena obično dolazi kada se događaju uočljive promjene u društvu. Očito je da Denys Arcand smatra da je suvremeni kapitalizam došao u svoju fazu potpunog besmisla, te je zbog tog upravo i snimio novu inačicu filma Pad američkog carstva.

Nasuprot svoj virtualnosti novca u financijskim transakcijama, film Capernaum libanonske redateljice Nadine Labaki je prepun realnog života s kojim je prinuđen boriti se dječak Zain. Film je redateljica nazvala Capernaum što preneseno znači grad koji je proklet, odnosno predstavlja svojevrstan purgatorij za ljude na Zemlji. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Zaina koji se svakodnevno bori za egzistenciju, a nakon što sazna da je njegova mlađa sestra umrla, jer su je prije toga roditelji dali starijem muškarcu za kojeg se morala udati i prisilo otići iz njihove obitelji, počini zločin zbog kojeg završava u zatvoru. Iz tog razloga Zain odlučuje tužiti na sudu svoje roditelje jer su ga stvorili i donijeli na ovaj svijet iako on to nije tražio.

Redateljica Nadine Labaki filmom Capernaum uspijeva realizirati nekoliko filmskih pravila, a to su da se režija ne treba vidjeti, te da je podjela uloga pola režije. Zahvalnost adekvatnog izbora dječaka Zaina koji se i u životu tako zove je više nego očita, kako Zain glumački nosi takoreći cjelokupni film na svojim dječačkim leđima. Osim njega, i izbor ostale djece je precizan, te i odraslih glumaca naturščika.

Kako se ovdje radi o spomenutom filmu pobune, Capernaum se itekako nadovezuje na film Jeana Vigoa Nula iz vladanja, kao i jedan drugi film, a to je film Yasujiroa Ozua Rođen sam, ali. Iako je Ozuov film ipak puno bezazleniji, naslov filma Rođen sam, ali najbolje opisuje sadržaj filma Capernaum.

Tako je film lociran u žanr obiteljske odnosno socijalne drame, zatvorskog te geto filma, uličnog filma naglašene dokumentarnosti, žanr života u slamovima, kao i žanr sudskog filma (court movie). Kao i većina filmova sudskog žanra i film Capernaum je strukturiran u retrospektivama i vremenskim skokovima. Prikazujući djecu u filmskoj slow motion tehnici kako se veselo nesmetano kreću te iza toga prikazujući ih u svakodnevnoj egzistencijalnoj borbi redateljica očito stvara kontrapunkt kojim naglašava razliku između dječjih želja i stvarnoga im života. Danim diskursom kontrapunkta te atmosferom tjeskobe i nemira pobunjenog dječaka, itekako se priziva filmski prosede poljskog redatelja Krzysztof Zanussia, pripadnika pravca poznatog kao film moralnog nemira.

Postoji čitava paleta problema ljudi koji se u filmu pojavljuju: problemi oskudice hrane, neimanja osobnih dokumenata, krijumčarenja ljudi, trgovine djecom i ženama, a najveći uzroci tih problema su nažalost – siromaštvo i rat. Kao posljedica tih problema nastaju drugi problemi, a sigurno jedan od najvećih za djecu je upravo nedostatak mogućnosti obrazovanja. Time se mehanizam loše beskonačnosti itekako samoodržava, te se jako teško biva izvući za sve koji su unutra, ma koliko oni nastojali biti kreativni.

Zainova kreativnost najbolje biva ilustrirana u formi napravljenih kolica za drugog manjeg dječaka o kojem on brine. U danom slučaju radi se naravno o tehnici brikolagea koji je osim domišljatosti jedan od pokazatelja i bitnih društvenih sposobnosti opstanka, odnosno snažnog vitaliteta, te pripadnosti jednoj tek naizgled nižoj kulturi.

Da se ne bi ipak postavljalo pitanje hoće li Zain i mnogi slični njemu uspjeti preživjeti na ulici, najbolje je ipak da s te ulice budu sklonjeni, odnosno da im se omogući obrazovanje.

]]>
Wed, 6 Mar 2019 23:18:13 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14456/fest-2019-o-filmovima-pobune-
Europske filmske nagrade - u zagrebačkoj Europi! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14423/-europske-filmske-nagrade---u-zagrebackoj-europi-  Europske filmske nagrade - u zagrebačkoj Europi! ]]> U razdoblju od 10. do 14. prosinca ove godine, ekskluzivno u kinu Europa održat će se mini-revija filmova nominiranih za ovogodišnju Europsku filmsku nagradu. Riječ je o pet vrhunskih ostvarenja sedme umjetnosti koji su nominirani u kategoriji najboljeg filma godine: „Granica“, „Dogman“, „Hladni rat“, „Sretni Lazzaro“ i „Djevojka“. Sama revija prethodi svečanoj dodjeli nagrada koja će se održati u subotu, 15. prosinca s početkom u 20 sati uz izravan prijenos na HRT-u.

 
Europska filmska Akademija osnovana je 1989. godine, a njezin prvi predsjednik bio je ugledni švedski redatelj Ingmar Bergman. Danas Akademija broji više od tri i pol tisuće članova s ciljem promocije europske filmske kulture. Tijekom godine Akademija pokreće i sudjeluje u nizu kulturnih aktivnosti, a kulminacija svega je i dodjela Europske filmske nagrade svakog prosinca. Ove se godine svečana dodjela nagrada održava u Španjolskoj, točnije u gradu Sevilli.

 
Pet ovogodišnjih nominiranih filmova u kategoriji najboljeg filma dolaze nam iz Švedske, Poljske, Belgije i Italije (dva filma). Najviše nominacija ima poljski film „Hladni rat“ Pawela Pawlikowskog koji je ove godine kod nas premijerno prikazan na filmskom festivalu u Vukovaru, a koji je osim za najbolji film nominiran i u četiri druge kategorije – najbolji redatelj, scenarij, glavna glumica i glavni glumac. Talijanski film „Dogman“ redatelja Mattea Garronea dobio je četiri nominacije (film, režija, glavni glumac i scenarij) koliko ih ima i švedski „Granica“ redatelja Alija Abbasija (film, režija, glavna glumica i scenarij). Drugi talijanski film, „Sretni Lazzaro“ redateljice Alice Rohrwacher također je skupio četiri nominacije u kategorijama najboljeg filma, režije, scenarija i glavne glumice, a belgijski film „Djevojka“ redatelja Lukasa Dhonta dobio je tri nominacije (film, glavni glumac i najveće redateljsko otkriće).

 
Svi nominirani filmovi koji će se prikazati na mini-reviji imati će i službenu kino distribuciju kako bi ih i ostatak ljubitelja sedme umjetnosti u Hrvatskoj moglo vidjeti u svojim lokalnim kinima, uz iznimku filma „Dogman“ koji se već nalazi u distribuciji pa će njegovo prikazivanje na spomenutoj reviji biti samo nastavak kino prikazivanja.

]]>
Thu, 29 Nov 2018 14:02:36 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14423/-europske-filmske-nagrade---u-zagrebackoj-europi-
Tjedan izraelskog filma: Kishon, Mossad i Nogometni rat http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14426/tjedan-izraelskog-filma-kishon-mossad-i-nogometni-rat Tjedan izraelskog filma: Kishon, Mossad i Nogometni rat ]]> Veleposlanstvo Države Izrael organizira deseti po redu „Tjedan izraelskog filma“ u Kaptol Boutique Cinema, Nova Ves 17, Zagreb od 2. do 6. prosinca 2018. te tim događajem zaključuje bogati kulturni program godine.

S početkom novoga milenija izraelski filmovi doživjeli su renesansu i postali poznati širom svijeta. Izraelski filmovi osvojili su poštovanje publike i kritike i prikazuju se u svjetskim kinematografima i na festivalima na kojima dobivaju prestižne nagrade. Nekoliko puta ušli su u uži izbor za Oskara za najbolji film na stranom jeziku a godišnje se u Izraelu snimi preko sto filmova.


U odabiru organizatora trudili su se, kroz različite žanrove, odabrati filmove koji najbolje predstavljaju život u Izraelu i njegovo stanovništvo. Svaki od odabranih filmova izuzetan je na svoj način.

10. Tjedan izraelskog filma donosi 10 igranih i dva dokumentarna filma koji, svaki na svoj način, govore o svakodnevnim životima, ljubavima, odrastanju, vjeri, sukobu; o svim temama koje zaokupljaju Izraelce a koje su bliske ljudima širom svijeta. Među njima su i filmovi koji su dobili prve nagrade na festivalima u Jeruzalemu i Haifi ove godine.

Ulaz na sve projekcije bit će slobodan za sve ljubitelje dobrog filma.


Igrani filmovi:
ZAPOSLENA ŽENA   
DRUGA PRIČA
ISKUPLJENJE
SPAŠAVAJUĆI NETU
NEPOUZDAN
PUKOTINE
ODJEK                       
CRVENA KRAVA
NOGOMETNI RAT
TEL AVIV U PLAMENU

Dokumentarni filmovi:
KISHON   
MOSAD

RASPORED:

NEDJELJA, 2. PROSINCA 2018.

20:00 ZAPOSLENA ŽENA
Izrael, 2018.  93 minute
Režija: Michal Aviad
Scenarij: Michal Aviad, Sharon Azulay Eyal, Michal Vinik
Producenti: Leon Edery, Moshe Edery, Amir Harel, Ayelet Kait
Uloge: Liron Ben-Shlush, Menashe Noy, Oshri Cohen


Život na radnom mjestu je Orni postao nepodnošljiv. Šef je poštuje i unapređuje je ali joj daje neprihvatljive ponude. Njezin suprug bori se da postavi na noge novootvoreni restoran i Orna donosi glavni prihod obitelji s troje djece. Kad se njezin svijet konačno uruši, ona mora skupiti snage da bi se na svoj način borila za posao i samopoštovanje.

Službena selekcija, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Službena selekcija, Filmski festival u Calgaryju 2018.

PONEDJELJAK, 3. PROSINCA 2018.

17:00 SPAŠAVAJUĆI NETU
Izrael 2016. 90 minuta
Režija: Nir Bergman
Scenarij: Eran Bar Gil, Nir Bergman
Producenti: Tami Leon, Chilik Michaeli, Avraham Pirchi, Rina Schneur
Uloge: Rotem Abuhab, Naama Arlaky, Benny Avni, Nuria Dina Lozinsky, Noam Frank, Neta Riskin


Film Spašavajući Netu je režirao višestruko nagrađivani redatelj Nir Bergman (Slomljena krila). Film priča priču o četiri žene čiji se životi mijenjaju nakon kratkog susreta s čovjekom po imenu Neta. Humor, drama, ljubav i nada, to je snažna i dirljiva
slika obiteljskih odnosa i roditeljstva u suvremenom životu.

Nagrada publike za najbolji film,Filmski festival u Jeruzalemu 2016.
Haggiag nagrada za najbolji izraelski igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2016.

19:00 ODJEK
Izrael, 2018. 98 minuta
Režija: Amikam Kovner, Assaf Snir
Scenarij: Amikam Kovner, Assaf Snir
Producenti: Ra’anan Gershoni, Rachel Paran, Idit Paran
Uloge: Yoram Toledano, Yael Abecassis, Guri Alfi, Tzachi Halevi, Ilanit Ben Yaakov, Aliza Rozen


Avner sumnja da ga supruga Ella vara. Tajno snima njezine telefonske razgovore i pretvara se u špijuna u vlastitoj kući opetovano preslušavajući snimke. Međutim tražeći jednu stvar, otkrije drugu – žena koju sluša mu je strana, toliko različita od one koju je mislio da poznaje. Pokušava razumjeti tu ženu, dešifrirati njihov odnos, ali što više zna sve manje razumije.

Nominacije za najbolju mušku ulogu, mušku sporednu ulogu, zvuk i glazbu, Izraelska filmska akademija 2018.
Nominacija za nagradu Gold Hugo, Međunarodni filmski festival u Chicagu 2018.
Nagrada Hong Kong Goes to Cannes,
HAF Azijski financijski forum 2017.
Nagrada Cinelab, Filmski festival u Jeruzalemu 2017.

21:00 CRVENA KRAVA
Izrael, 2018. 104 minute
Režija: Tsivia Barkai
Scenarij: Tsivia Barkai
Producenti: Ronen Ben Tal, Ami Livne, Itai Tamir
Uloge: Avigail Kovari, Gal Toren, Moran Rosenblatt, Dana Sorin


Crvena krava je film o odrastanju koji se događa u danima neposredno prije Rabinova ubojstva i opisuje život Benny, 16-godišnjakinje bez majke i jedinoga djeteta Joshue, vjerskog, desnog ekstremista u tim kritičnim trenucima kad ona izgrađuje svoju spolnu, vjersku i političku svijest.

Najbolji izraelski debitantski film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada Haggiag za najbolju glumicu, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada Haggiag za najbolji izraelski igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada za prvi igrani film, Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2018.
Najbolji film Generacija 14plus, Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2018.


UTORAK, 4. PROSINCA 2018.


17:00 KISHON, dokumentarni film
Izrael, 2017. 87 minuta
Režija: Eliav Lilti
Scenarij: Michal Weiss, Eliav Lilti, Tomer Sarig
Producenti: Arik Bernstein, Moshe Edery, Leon Edery, David Silber
Uloge: Yaron London, Shmuel Vilozny, Rafi Kishon, Amir Kishon, Renana Kishon, Chava Korda, Lisa Witasek


Ephraim Kishon bio je jedan od velikih pisaca koji su kroz svoj rad oblikovali bit Izraela. Bio je mađarski doseljenik koji je postao najtočniji glas mlade židovske države. Tijekom 50 godina pisanja, Ephraim Kishon je prodao milijune knjiga i osvojio dva Zlatna globusa, a ipak nije nikada napisao svoju biografiju. Kada je imao 70 godina pozvao je novinara Yarona Londona da mu pomogne. Film sadrži i animaciju kojom se Kishon “vraća u život” i time se stvara neobičan dijalog.


19:00 DRUGA PRIČA
Izrael, 2018. 112 minuta
Režija: Avi Nesher
Scenarij: Avi Nesher, Noam Shpancer
Producenti: Tal Lazar, David M. Milch, Avi Nesher, David Silber
Uloge : Maya Dagan, Sasson Gabai, Joy Rieger, Yuval Segal


Dvije buntovne mlade žene – jedna koja bježi iz kaosa sekularnoga hedonizma u discipliniranu udobnost vjere i druga koja očajnički bježi od opresivnoga vjerskog odgoja u seksualnu i duhovnu slobodu – neočekivano se sretnu u Jeruzalemu što ima zapanjujuće posljedice.

Anat Abadi, pametna i žestoka mlada žena, dugo vremena dio divlje klupske scene Tel Aviva, je pronašla Boga. Odbacujući promiskuitet radi života u ozbiljnoj vjeri, seli se u Jeruzalem, upisuje u ultra-ortodoksni seminar i zaručuje za karizmatičnoga glazbenika koji je također nedavno pronašao vjeru.

21:00 NEPOUZDAN
Izrael, 2017. 88 minuta
Režija: Eliran Elya
Scenarij: Eliran Elya
Producenti: Oren Rogovin
Uloge: Ran Danker, Adar Hazazi Gersch, Batel Moseri, Liron Ben-Shlush


Assi, pisac scenarija i pjesnik, je na životnoj stranputici. Pun je sumnji, uznemirujućih misli i egzistencijalnoga nemira. Osuđen je na dobrotvoran rad jer je pijan vozio motocikl i izazvao nesreću. Poslali su ga u Beershevu, pustinjski grad na jugu Izraela, da radi s maloljetnim delinkventima koji su u kućnom pritvoru i moraju pohađati nastavu s Assijem da bi bili pušteni na uvjetnu slobodu.

Nagrada za najbolji film, Filmski festival u Jeruzalemu 2017.
Nagrada za najbolju kameru,Filmski festival u Jeruzalemu 2017.
Young Actor Commendation, Jerusalem Film Festival, 2017

SRIJEDA, 5. PROSINCA 2018.

17:00 NOGOMETNI RAT
Izrael, 2017. 85 minuta
Režija: Eyal Halfon
Scenarij: Eyal Halfon
Producenti: Assaf Amir, Steve Hudson, Sonia Ewers
Uloge: Moshe Ivgy, Norman Issa, Detlev Buck, Alexandre Barata, Paula Pedregal, Pepe Rapazote, Harald Redmer


Izraelsko - palestinski sukob traje desetljećima bez da je kraj na vidiku. Siti propalih sporazuma izraelski i palestinski političari dogovore se da jednom zauvijek riješe sukob – nogometnom utakmicom. Jednom utakmicom. Jednim pobjednikom. Tko izgubi mora se pokupiti i pronaći novu domovinu. Ovaj politički nekorektan satirički nazovi-dokumentarac baca svjež i smiješan pogled na sukob.

Nagrada za najbolju ulogu, Međunarodni filmski festival u Haifi
Nagrada za najbolju sporednu ulogu,Izraelska filmska akademija

19:00 ISKUPLJENJE
Izrael, 2018. 104 minute
Režija: Yossi Madmoni, Boaz Yehonatan Yaacov
Scenarij: Yonatan Ben-Yaakov, Erez Kav-El, Yossi Madmoni
Producenti: Uria Kedem, Jonathan Rozenbaum, Marek Rozenbaum,
Michael Rozenbaum
Uloge: Moshe Folkenflick, Emily Granin, Avigail Kovari


Menachem, bivši frontman rock sastava je sada pobožan i otac šestogodišnjakinje. Kad mu je kćeri dijagnosticiran rak, mora pronaći rješenje da bi financirao skupo liječenje. Ponovo okuplja bend za posljednju turneju. Putovanje za spas kćeri otkriva stare rane i dopušta mu da se poveže sa svojom sekularnom prošlosti.

Nagrada publike za najbolju priču,Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Van Leer nagrada za najbolju glazbu, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada ekumenskog ocjenjivačkog suda za najbolji film, Međunarodni festival Karlovy Vary, 2018.
Nagrada za najbolju mušku ulogu, Međunarodni festival Karlovy Vary, 2018.
Nominacija za Haggiag nagradu za najbolji igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nominacija za Lia Van Leer nagradu za najbolji film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.

21:00 PUKOTINE
Izrael, 2017. 82 minute
Režija: Arik Lubetzky
Scenarij: Arik Lubetzky
Producenti: Shraga Bar, Leon Edery, Moshe Edery, Michael Sharfstein
Uloge: Tsufit Grant, Shmuel Vilozny, Liat Akta, Shlomi Koriat


Oded, ugledni profesor i znanstvenik je sa suprugom Merav na putu da primi prestižnu nagradu. Policija ga pozove da dođe i odgovori na nekoliko pitanja. U trenutku, njihov se svijet urušava. Noa, njegova studentica, optužila ga je za seksualno uznemiravanje.

ČETVRTAK, 6. PROSINCA 2018.

18:00 MOSAD, dokumentarni film
Izrael / Njemačka, 2018. 90 minuta
Režija: Duki Dror
Scenarij: Duki Dror, Yossi Melman
Producenti: Liat Kamai Eshed, Duki Dror, Reinhardt Beetz


Godinama je Mosad, legendarna izraelska obavještajna agencija, bio zatvoren za medije. Po prvi puta nakon osnutka, desetak njegovih bivših špijuna pruža uvid u unutrašnju organizaciju i njihove moralne dileme. Gledatelj je uvučen u osobne opise najtajnijih akcija koje su stvarale izraelsku prošlost a mogle bi i budućnost.

20:00 TEL AVIV U PLAMENU
Izrael, 2018. 100 minuta
Režija: Sameh Zoabi
Scenarij: Dan Kleinman, Sameh Zoabi
Producenti: Amir Harel, Alice Bloch-Robin, Philippe Logie
Uloge: Kais Nashif, Lubna Azabal, Yaniv Biton, Maisa Abd Elhadi


Salam, šarmantni 30-godišnji Palestinac iz Jeruzalema, stažira na setu popularne palestinske sapunice “Tel Aviv u plamenu” koja se snima u Ramali. Salam svaki dan mora proći izraelske kontrolne točke da bi došao do TV studija. Upozna zapovjednika kontrolne točke Assija čija supruga je velika obožavateljica serije. Da bi je impresionirao, Assi se umiješa u pisanje scenarija.

Nagrada za najbolji film, Međunarodni filmski festival u Haifi 2018.
Interfilm nagrada za najbolji film, Filmski festival u Veneciji 2018.
Venice Horizons nagrada za najbolju ulogu, Filmski festival u Veneciji 2018.
Nominacija za Venice Horizons nagradu za najbolji film, Filmski festival u Veneciji 2018.
Nominacija za nagradu za najbolji igrani film, Filmski festival u Zürichu 2018.
Best Film Award, Haifa InternationalFilm Festival, 2018

]]>
Wed, 28 Nov 2018 15:29:52 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14426/tjedan-izraelskog-filma-kishon-mossad-i-nogometni-rat
Najbolje serije po izboru FILMPEEKA! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14422/najbolje-serije-po-izboru-filmpeeka Najbolje serije po izboru FILMPEEKA! ]]> YouTube kanal FilmPeek duboko se nalazi u drugoj sezoni emitiranja svojih video uradaka. Najnovija, šesta epizoda posvećena je najomiljenijim serijama Luke i Vajte koji kroz uvjerljivo najduži nastavak do sada lamentiraju o svim dobrim serijama koje su do sada pogledali. Naravno, nije bilo mjesta za baš sve što su htjeli staviti u svojih osobnih top 5, pa su najprije naveli sve one serije koje bi stavili u kategoriju „honorable mention“, a nakon toga krenuli u nabrajanje svojih pet najdražih serija po redoslijedu. Kako to izgleda i koje su to serije možete pogledati u videu, a nakon toga i sami komentirati i, kako to Luka kaže na početku epizode, „rastaviti“ voditeljski dvojac.

Podsjetimo, YouTube kanal FilmPeek pokrenulo je troje filmskih entuzijasta potpuno različitih žanrovskih opredjeljenja i godišta s namjerom da ljudima preporuče što iz svijeta aktualnih filmova i serija treba pogledati, a što zaobići u širokom luku. Ispred kamere su Luka i Vajta, stari prijatelji koje su prije 12-ak godina spojili njihova zajednička ljubav prema tada popularnoj seriji Izgubljeni (Lost) i svijet interneta preko kojega su se upoznali, a Matea je (uvjerljivo) najmlađa članica kanala, ujedno i jedina koja u potpunosti ozbiljno shvaća svoj posao.



2.06 FILMPEEK - Top 5 serija.

Nakon niza epizoda u prvoj i drugoj sezoni posvećenih isključivo filmovima, posljednja dva tjedna FilmPeek se koncentrirao na televizijske uratke. Tako su prošlog tjedna razgovarali o trenutno najaktualnijoj televizijskoj (Netflixovoj) seriji „The Haunting of Hill House“, a ovoga tjedna odlučili su javnosti dati do znanja koje su im najomiljenije serije koje su ikad gledali.

Svrha kanala FilmPeek je kroz spontani razgovor (ništa u epizodama nije skriptirano) i zezanciju gledatelje opustiti i nasmijati, a tek tu i tamo reći par “pametnih” riječi o filmovima, serijama i svijetu sedme umjetnosti općenito. S prvom sezonom ekipa FilmPeeka startala je ovog proljeća, taman prije dodjele Oscara, a u sedam epizoda koliko je sezona sadržavala razgovarali su o filmovima Black Panther, Tomb Raider, Igrač broj 1, Posljednji Jedi, Mjesto tišine i Osvetnici: Rat beskonačnosti.

Između prve i druge sezone, koja je započela 14. listopada, ekipa je objavila i par “special” epizoda s kratkim osvrtima na filmove Solo: Priča iz Ratova zvijezda i Deadpool 2, a u novoj sezoni za sada su nam pripremili novih sedam epizoda od kojih je šest već izašlo što znači da nas sljedeće nedjelje očekuje finale sezone.

YouTube kanal FilmPeek svoje epizode izbacuje jednom tjedno, svake nedjelje u poslijepodnevnim satima, a sljedeća je na rasporedu 25. studenog.

]]>
Thu, 22 Nov 2018 13:41:24 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14422/najbolje-serije-po-izboru-filmpeeka
Erotika stanuje u Celju http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14418/erotika-stanuje-u-celju Erotika stanuje u Celju ]]> 11. godinu zaredom u Celju se održava Sajam erotike pod naslovom sLOVErotika. Sajam se održava od 30. studenog do 2. prosinca 2018. u prostorima Celjskog sajma. Ove godine novost su tantrični nastupi, nastupi s vatrom i u kavezu, a od starih aktivnosti tu su striptiz, solo i grupni lezbijski nastupi te seks uživo. Ono što nas zanima su nastupi (porno)glumica.


Najava Sajma erotike u Celju.

Ove godine zvijezde su:

Zazie Skymm - Legal Porno, Met Art X, Woodman Casting, Dorcel Club

Luna Corazon - Private, Puta Locura, Sex Art, Woodman Casting, Legal Porno

Nomi Melone - Legal Porno

Mira Cuckold - Glory Hole, Woodman Casting, Legal Porno

Simony Diamond - Legal Porno, Private, Rocco Siffredi

Više informacija možete potražiti na službenim stranicama.

]]>
Tue, 20 Nov 2018 23:52:19 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14418/erotika-stanuje-u-celju
YouTube kanal FILMPEEK krenuo s drugom sezonom! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14420/youtube-kanal-filmpeek-krenuo-s-drugom-sezonom YouTube kanal FILMPEEK krenuo s drugom sezonom! ]]> Prije nekoliko tjedana s drugom sezonom emitiranja krenuo je YouTube kanal FilmPeek. Riječ je o kanalu kojeg je pokrenulo troje filmskih entuzijasta potpuno različitih žanrovskih opredjeljenja i godišta s namjerom da ljudima preporuče što iz svijeta aktualnih filmova i serija treba pogledati, a što zaobići u širokom luku. Ispred kamere su Luka i Vajta, stari prijatelji koje su prije 12-ak godina spojili njihova zajednička ljubav prema tada popularnoj seriji Izgubljeni (Lost) i svijet interneta preko kojega su se upoznali, a Matea je (uvjerljivo) najmlađa članica kanala, ujedno i jedina koja u potpunosti ozbiljno shvaća svoj posao.

Nakon niza epizoda u prvoj i drugoj sezoni posvećenih isključivo filmovima, ovoga tjedna na red je konačno došao i nastavak u kojem ekipa raspravlja o televizijskoj seriji. I to ne bilo kojoj, već trenutno najaktualnijoj – Netflixovoj The Haunting of Hill House. Epizoda je zapravo posvećena horor žanru, jer osim serije Luka i Vajta polemiziraju i o novoj inačici “Noći vještica“ koju trenutno gledamo u kinima.


2.05 FILMPEEK - 'Noć vještica' i 'The Haunting of Hill House'.

Svrha kanala FilmPeek je kroz spontani razgovor (ništa u epizodama nije skriptirano) i zezanciju gledatelje opustiti i nasmijati, a tek tu i tamo reći par “pametnih” riječi o filmovima, serijama i svijetu sedme umjetnosti općenito. S prvom sezonom ekipa FilmPeeka startala je ovog proljeća, taman prije dodjele Oscara, a u sedam epizoda koliko je sezona sadržavala razgovarali su o filmovima Black Panther, Tomb Raider, Igrač broj 1, Posljednji Jedi, Mjesto tišine i Osvetnici: Rat beskonačnosti.

Između prve i druge sezone, koja je započela 14. listopada, ekipa je objavila i par “special” epizoda s kratkim osvrtima na filmove Solo: Priča iz Ratova zvijezda i Deadpool 2, a u novoj sezoni za sada su nam pripremili osam epizoda od kojih su prve četiri već izašle (Zvijezda je rođena i Venom, Prvi čovjek, Teška vremena u motelu El Royale i Bohemian Rhapsody). Posebnu pozornost na sebe ekipa će sasvim sigurno skrenuti sljedećeg vikenda kada je na rasporedu epizoda posvećena njihovim najdražim serijama – Top 5 naj serija.

YouTube kanal FilmPeek svoje epizode izbacuje jednom tjedno, svake nedjelje u poslijepodnevnim satima, a sljedeća je na rasporedu 18. studenog.

]]>
Fri, 16 Nov 2018 13:15:37 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14420/youtube-kanal-filmpeek-krenuo-s-drugom-sezonom
Junaci na prekretnici u fokusu ZFF-a http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14415/junaci-na-prekretnici-u-fokusu-zff-a Junaci na prekretnici u fokusu ZFF-a ]]> Na konferenciji za medije danas je u kinu Europa predstavljen program 16. Zagreb Film Festivala. Novo izdanje manifestacije po mjeri ljubitelja sedme umjetnosti održavat će se tijekom 8 dana u Zagrebu: od 11. do 18. studenog u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 – Novoj akademijskoj sceni, dvorani Müller kina Europa, Narodnom sveučilištu Dubrava i Kulturnom centru Travno, a od 15. do 18. studenog izbor filmova sa 16. ZFF-a stiže u još 15 hrvatskih gradova. Festivalski program na konferenciji su predstavili direktor festivala Boris T. Matić, izvršni direktor Hrvoje Laurenta, koordinatorica programa Selma Mehadžić, producentica Lana Matić i direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu Richard Brešković.

Boris T. Matić osvrnuo se na posebnosti selekcije natjecateljskog programa dugometražnog filma: „Glavni program 16. ZFF-a predstavlja 12 novih autora i njihove prve ili druge filmove, a njih 11 natječe se za glavnu festivalsku nagradu Zlatna kolica. Filmovi sa svih strana svijeta, od Italije i Islanda do Tajlanda i Perua, jezikom filma kroz osobne priče progovaraju o vrućim temama – svjetskoj izbjegličkoj krizi, regrutima ISIS-a, silovanju, položaju žena u društvu i odlasku mladih u bolju budućnost.

Radnja filma Dragi sine tuniškog redatelja Mohameda Ben Attie prati agoniju jednog oca, sasvim prosječnog urbanog Tunižanina nakon što mu se sin, student pridruži redovima ISIS-a. Tunis je zemlja s najvećim brojem islamističkih regruta po glavi stanovnika, a redatelja je prvenstveno zanimalo kako njihov odlazak utječe na njihove obitelji. Film nosi koproducentski potpis braće Dardenne, a prikazan je, između ostalog, u programu 15 dana autora u Cannesu. Divljina, debitantsko ostvarenje američkog indie glumca Paula Danoa (Mala Miss Amerike – ZFF 2006., Bit će krvi, Okja), istovremeno film odrastanja i feministički film, donosi priču o razvodu braka iz perspektive 14-godišnjaka. U ovoj inteligentnoj i suptilnoj drami o rastakanju američkog sna 1960-ih Dano sjajno režira najbolje glumce svoje generacije (Carey Mulligan i Jake Gyllenhaal).

Junakinja dirljive brazilske drame Voljeni u režiji Gustava Pizzija suočava se sa „sindromom praznog gnijezda“ nakon što joj najstariji sin najavi odlazak na drugi kontinent, dok se Sve je dobro, diplomski film njemačke redateljice Eve Trobisch, nagrađen kao najbolji debitantski film u Locarnu,  bavi čestim problemom neprijavljivanja silovanja. Protagonistica, iako snažna žena, odlučuje se na šutnju sve dok posljedice te njene odluke ne postanu neizdržive. U uvrnutoj islandskoj akcijskoj komediji Halla ide u rat Benedikta Erlingssona (O konjima i ljudima – ZFF 2014.), junakinja mora odabrati između ekoterorizma i majčinstva.

Dva vizualno raskošna filma stižu iz peruanske i tajlandske kinematografije. Retablo gledatelje vodi u religioznu seosku zajednicu u Andama, a prati oca i sina čiji se odnos komplicira nakon šokantnog obrata u stilu Planine Brokeback. Redatelj Alvaro Delgado-Aparicio L. nagrađen je kao najbolji debitant (Teddy) na ovogodišnjem Berlinaleu. Manta Ray u režiji Phuttiphonga Aroonphenga nagrađen kao najbolji film sekcije Horizonti Venecijanskog festivala, slojevita je priča s motivom krađe identiteta koja ukazuje na sudbinu Rohindža, jedne od najprogonjenijih etničkih manjina na svijetu.


'Divljina', trailer.

ZFF ni ove godine neće proteći bez dugoočekivanih premijera hrvatskih filmova i manjinskih koprodukcija. Nastavak međunarodne karijere Tihane Lazović pozdravljamo u filmu Kao da je moj sin talijanske redateljice Costanze Quatriglio, temeljen na istinitim događajima. Sam samcat Bobe Jelčića film je o ocu (Rakan Rushaidat) koji zbog želje da viđa kćer završava u labirintu hrvatske socijalne službe, a Teret Ognjena Glavonića u priči o vozaču kamiona koji prevozi tajanstveni teret progovara o zataškavanju ratnih zločina u Srbiji za vrijeme Miloševićeva režima. Scenarij se temelji na istinitoj priči, a razvijan je 2013. god. na ZFF-ovoj radionici Moj prvi scenarij. Premijerno je prikazan u canneskom programu 15 dana autora, a Leon Lučev osvojio je Srce Sarajeva za najboljeg glumca.

U glavni program uvrštene su i dvije romantične komedije: Stari momci s Alexom Lawtherom (Igra oponašanja, The End of the F***ing World) svidjet će se ljubiteljima poetike Wesa Andersona, a u filmu Sidro i nada Carlosa Marquesa-Marceta (10 000 km – ZFF 2015.), koji se prikazuje izvan konkurencije gledamo Oonu i Geraldinu Chaplin.“

Kratkometražni natjecateljski program donosi 10 filmova, a među njima je debitantski film Dah sarajevskog glumca Ermina Brava (Grbavica, Muškarci ne plaču - ZFF 2017.), koji je nagrađen Srcem Sarajeva. Među deset filmova koji se natječu za Zlatna kolica i u nacionalnom natjecateljskom programu Kockice gledamo Trešnje, novi film naše istaknute montažerke i redateljice Dubravke Turić (Belladonna) i debitantski film Leona Lučeva Malo se sjećam toga dana.

Osim u Glavnom programu ZFF-a nagrade se dodjeljuju u natjecateljskim programima PLUS i Ponovno s nama, a uz stalne i popularne programe Velikih 5, Dani LUX filma, Moj prvi film i Bibijada, ove godine ZFF predstavlja dva nova. Kino u kinu posveta je čarobnom ritualu zajedničkog gledanja filmova, a navest će gledatelje da se zapitaju što je film bez kinodvorane i što je festival bez zajednice koja dijeli filmske trenutke, dok Tajkuni: Jučer, danas, sutra donosi filmske priče o bogatim moćnicima i novopečenim bogatašima.

Kao i dosad dio programa i zeefefovske atmosfere osjetit će se i van Zagreba – ali ove godine u najvećem broju gradova. U sklopu programa ZFF putuje od 15. do 18. studenog dio programa bit će prikazan u 15 hrvatskih gradova i dva dječja sela – SOS Dječjem selu Ladimirevci i SOS Dječjem selu Lekenik. Osim toga, odabrani naslovi glavnog programa i programa za najmlađe Bibijada stižu i u zagrebačke kvartove Dubrava i Travno.

Program i raspored projekcija Zagreb Film Festivala dostupan je na službenoj festivalskoj stranici (www.zff.hr), a ulaznice se, osim na festivalskoj blagajni u kinu Europa, mogu kupiti online na zff.kupiulaznicu.hr.

]]>
Fri, 2 Nov 2018 04:51:37 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14415/junaci-na-prekretnici-u-fokusu-zff-a
12. Vukovar Film Festival u CineStaru! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14414/12-vukovar-film-festival-u-cinestaru 12. Vukovar Film Festival u CineStaru! ]]> Jedan od najuglednijih domaćih filmskih festivala, onaj u Vukovaru, ove je godine ujedno bio i jedan od najkvalitetnijih u cijeloj svojoj povijesti. Na njemu su se, naime, u samo četiri dana prikazali brojni nagrađivani filmovi europske i svjetske kinematografije među kojima se posebno ističe japanski „Obiteljske veze“ redatelja Hirokazua Koreede koji je ove godine na filmskom festivalu u Cannesu pobrao hvalospjeve kritike i publike te kući otišao s glavnom nagradom – Zlatnom palmom. Upravo je „Obiteljske veze“ jedan od sedam vrhunskih filmova koji će se prikazati u multipleksima CineStar u sklopu revije 12. Vukovar Film Festivala, a koja će se održati u razdoblju od 20. do 26. rujna u Zagrebu (Branimir centar, Kaptol Butique Cinema), Osijeku i Rijeci.

 

 12. Vukovar Film Festival u CineStaru!


Osim što je osvojio glavnu nagradu na najznačajnijem filmskom festivalu na svijetu, vrhunska drama „Obiteljske veze“ japanski je kandidat za prestižnu nagradu Oscar, a ujedno je bila i jedan od najgledanijih filmova netom završenog festivala u Vukovaru. Osim japanskog, u sklopu revije u CineStaru prikazivat će se i rumunjski kandidat za nagradu Oscar – fantastičan film „Ne zanima me ako u povijesti ostanemo zapisani kao barbari“ redatelja Radua Judea. Da se radi o još jednom odličnom ostvarenju pokazuje činjenica da je navedeni film odnio uvjerljive pobjede na festivalima u Vukovaru i Karlovym Varyma.

U sklopu revije također će se prikazati talijanski film „Dogman“ redatelja Mattea Garronea te njemački „Ples između redova“ redatelja Thomasa Stubera. U filmu „Dogman“ glavnu je ulogu ostvario Marcello Fonte koji je na festivalu u Cannesu proglašen najboljim glumcem, dok je u filmu „Ples između redova“ glavnu mušku ulogu ostvario Franz Rogowski i u svojoj kategoriji osvojio prestižnu nagradu njemačke filmske akademije. Osim te, film „Ples između redova“ na filmskom festivalu u Berlinu osvojio je nagradu ekumenskog žirija.

 

 'Climax', trailer.

Na festivalu u Berlinu pozornost je privukao i film „Styx“ redatelja Wolfganga Fischera koji je osvojio tri nagrade, među ostalima i onu ekumenskog žirija u sekciji panorama. Hvaljenu dramu o ženi koja odlazi na odmor svojom jedrilicom i putem nailazi na imigrante koji se nalaze u životnoj opasnosti također gledamo u sklopu vukovarske revije u CineStaru. Još jedan film koji se svakako treba izdvojiti je i romantična drama „Na plaži Chesil“ redatelja Dominica Cookea u kojem je glavnu ulogu ostvarila do sada tri puta nominirana za nagradu Oscar, prekrasna Saoirse Ronan.

Posebna filmska poslastica ovogodišnje vukovarske revije u CineStaru svakako je „Klimaks“ redatelja Gaspara Noea koji je u Cannesu privukao iznimnu pozornost publike i kritike. Čini se da Noe ne prestaje s kontroverznim uracima, a „Klimaks“ svakako spada u jedne od onih filmova po kojima ćemo pamtiti ovog iznimno talentiranog redatelja.

]]>
Wed, 12 Sep 2018 01:02:01 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14414/12-vukovar-film-festival-u-cinestaru
Završio 8. Fantastic Zagreb! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14447/zavrsio-8-fantastic-zagreb Završio 8. Fantastic Zagreb! ]]> Završio je 8. Fantastic Zagreb Film Festival, dio projekta Zagrebačkog kulturnog ljeta ZGKul. Bilo je ovo najduže izdanje festivala do sada, ukupno 15 dana, uključujući i atraktivnu izložbu, dječji vikend i naravno najaktualnije svjetske žanrovske naslove te bogat program kultnih klasika.


Mia Pećina, direktorica festivala, zahvalila se svim partnerima i ponajviše gradu Zagrebu na dugogodišnjoj podršci te izjavila: “Sretni smo što je još jedna radna godina iza nas i što smo uspjeli postaviti još jedno sjajno izdanje prepuno odličnih filmova. ‘Svemirska’ multimedijalna izložba umjetnika Paola Gentilinija iz Rovinja na fantastičnoj lokaciji, Tunelu Grič traje sve do 12. srpnja. Ponajviše hvala našoj vjernoj publici i medijima na podršci svih ovih godina”.

'2001: Odiseja u svemiru', trailer.

Stjepan Hundić, direktor festivala i selektor programa, izjavio je: “I ove godine trudili smo se osigurati ponajbolje aktualne žanrovske naslove iz čitavog svijeta kao i značajne kultne klasike koji obilježavaju velike jubileje i vjerujem da smo u tome uspjeli. Fantastic Zagreb ove je godine kao prvi festival u Europi prikazao neke naslove s filmskog festivala u Cannesu kao i niz drugih hvaljenih žanrovskih ostvarenja koja su premijerno prikazana upravo na Fantastic Zagrebu. Još jednom hvala našoj publici koja nam je unatoč ne baš lijepom vremenu ostala vjerna i veselimo se ponovnom druženje za godinu dana!“

8. Fantastic Zagreb službeno je zatvorio gradonačelnik grada Zagreba, gosp. Milan Bandić, izjavivši: „Zagrebačko kulturno ljeto, ZGKul odličan je projekt u kojem zagrepčani i svi turisti mogu uživati u mnogobrojnim kulturnim događanjima po cijelom Zagrebu, a meni je osobno Fantastic Zagreb jedan od najdražih i odvija se na jednoj od najljepših lokacija, skrivenoj šumi Tuškanca u samom centru Grada. Ovdje je stvarno fantastično.''


8. Fantastic Zagreb u petnaest dana prikazao je najaktualnije naslove iz cijelog svijeta i publici omiljene kultne klasike koji ove godine označavaju značajne jubileje, a festival je zatvoren neponovljivim remek djelom 2001. Odisejom u svemiru.  Ovaj epski znanstveno-fantastični spektakl koji obilježava svoju 50-godišnjicu režirao je veliki Stanley Kubrick prema kratkoj priči slavnog Arthura C. Clarkea.

]]>
Mon, 9 Jul 2018 20:35:13 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14447/zavrsio-8-fantastic-zagreb