FILMSKI.NET :: Filmski http://filmski.net/vijesti/filmski/rss hrvatski filmski portal. vijesti, informacije o filmovima, kino i tv program, biografije glumaca, nagradne igre hr http://filmski.net/img/logo.gif FILMSKI.NET :: Filmski http://filmski.net/vijesti/filmski/rss Svjetske premijere domaćih filmaša na ZagrebDoxu! http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14480/svjetske-premijere-domacih-filmasa-na-zagrebdoxu Svjetske premijere domaćih filmaša na ZagrebDoxu! ]]> Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, čije se ovogodišnje izdanje održava od 13. do 20. lipnja u zagrebačkom Studentskom centru i na Ljetnoj pozornici Tuškanac, oduvijek je posebnu pažnju posvećivao novoj domaćoj dokumentarnoj produkciji. Tako će se ove godine čak jedanaest hrvatskih naslova natjecati za Veliki i Mali pečat unutar regionalne konkurencije. Čak trinaest domaćih filmova svoje svjetske premijere očekuju upravo na ZagrebDoxu: jedanaest u regionalnoj konkurenciji i tri ostvarenja iz službenih ili posebnih programa – One su tu Andrijane Mirne Marin (Teen Dox), Od tebe sam sretan Davida Bakarića (Ljubav) i novi dokumentarac nastao u produkciji Factuma, Dubica Marine Aničić Spremo (Factumentarac).

Tematski raspon domaćih filmova u konkurenciji proteže se od ljubavnih preokupacija, partnerskih odnosa i obiteljskih turbulencija pa do raznih socijalnih dinamika i tema od šireg društvenog značaja. Portretirajući odnos između svoje majke i bake, redatelj Damir Markovina u filmu Čekaj me daje mikroanalizu dviju generacija – one koja je izgradila državu u kojoj je rođen i one koja je izvršila njezinu dezintegraciju u segmentiranu regiju. Ovaj film o starosti i obiteljskim odnosima autor opisuje kao crnu komediju o tankoj granici između ljubavi, dužnosti i žrtve. Teritorijalna granica, odnosno obale rijeke Kupe, koja razdvaja hrvatsku i slovensku državu, poprište je novog filma Tihe Gudac, redateljice zapaženog debitantskog ostvarenja Goli (2014). Snimljen u koprodukciji s Belgijom, film Žica na ZagrebDox stiže neposredno nakon premijere na najvećem njemačkom festivalu dokumentarnog filma DOK.fest München, a bilježi dinamiku jednog pograničnog područja koje posljednjih godina za mnoge postaje vrlo opipljiva barijera na izbjegličkom putovanju prema sigurnijem životu. S druge strane, granice – kako stvarne, tako i metaforičke – prevladane su u pričama okupljenima u dokumentarcu Ljubav oko svijeta Anđele i Davora Rostuhara. Putujući svijetom, autorski tandem zabilježio je 33 ljubavne priče iz raznih kutaka planeta koje svjedoče o ljubavnim izazovima i borbama, usponima i padovima, a tijekom razvoja filma autori su lani u ožujku sudjelovali na pitching forumu, radionici usavršavanja koja se svake godine održava u sklopu programa ZagrebDox Pro. Posve drugačiju sliku partnerskih odnosa ocrtava film Sad sam ja Irena Jasmine Beširević, čija protagonistica psihodramskim postupkom nastoji prevladati vlastite zatomljene emocije i posljedice emotivnog zlostavljanja.

Slojeve obiteljskih međuodnosa tematizira još nekoliko ostvarenja: tako junaka filma Povratak Petra Vukičevića, koji se na nekoliko dana vraća u rodni Osijek, čeka suočavanje s obiteljskim problemima, dok u filmu Hotel Mama redatelja Joze Schmucha majka danas odrasle djece otkriva svoju životnu priču, prisjećajući se odrastanja svoje djece, njihova osamostaljivanja, ali i jednog tragičnog gubitka. Izazovi koje odrastanje postavlja pred sestrinsku ljubav tema su dokumentarca Volim o dvije djevojke iz romske obitelji, a redateljica Anja Koprivšek pritom postavlja i važno pitanje: imaju li svi pravo na bezbrižno odrastanje ili je ono ipak privilegija samo nekih? Promjene koje je u obiteljski ambijent donijela "prva samoizolacija koja nije samoinicijativna" sažima film Jel ti frka kad ti priđem, svojevrsni filmski dnevnik autorice Sare Alavanić, dok Još malo do nove godine Marka Bičanića dokumentira posljednje dane prošle godine, obilježene potresom katastrofalnih razmjera, i to iz perspektive dvojice dječaka.

Strukture raznih socijalnih zajednica još su jedna tematska cjelina. Društveni i kulturni procvat koji je 1980-ih potaknulo osnivanje prvog registriranog malonogometnog kluba u Jugoslaviji, Dudovo bure, u fokusu je ostvarenja Samo je nebo iznad nas. Film koji govori podjednako o sportskim uspjesima kluba i o snažnom osjećaju zajedništva i socijalnoj sinergiji dugometražni je prvijenac autorice Renate Lučić. Redateljica Bela Bračko-Milešević u filmu Bog na kotačima prati kako je svoje pandemijsko izdanje dobio čak i obred svete mise. Jednom neuobičajenom zajednicom – onom zatvorenika koji služe kazne – bavi se mađarsko-hrvatski film Priče iz zatvorske ćelije (Tales From The Prison Cell) mađarskog redatelja Ábela Viskija. Nastojeći održati kontakt sa svojom djecom, zatvorenici im pišu bajke, koje potom postaju predlošci za filmove u kojima njihova djeca tumače glavne uloge.

Premijeru na ovogodišnjem festivalu imat će i novi dokumentarac iz Factumove produkcije, film Dubica Marine Aničić Spremo koji bilježi svakodnevicu u Hrvatskoj Dubici, selu kraj Une, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Kroz razgovore sa sve malobrojnijim stanovnicima, redateljica portretira mjesto koje se nikada nije oporavilo od ratnih stradanja, no koje usprkos brojnim problemima i sudbini koju dijeli s brojnim hrvatskim selima i malim gradovima, pruža nadu u kvalitetniji suživot. U programu Teen Dox premijerno će biti prikazan film One su tu, diplomski rad Andrijane Mirne Marin koji o iskustvima i položaju žena u glazbenoj industriji progovara na temelju priča o četiri kantautorice i dva benda: Sari Renar, Nini Romić, Billie Joan, Mary May, Punčkama i Seven Mouldy Figs. Poseban program Ljubav uključuje premijeru filma Od tebe sam sretan autora Davida Bakarića koji prati odnos dvoje pojedinaca koji su se upoznali u Skoplju i ponovno se susreću u Hrvatskoj.

Autorska večer posvećena je našem redatelju Rajku Grliću, predsjedniku ovogodišnjeg međunarodnog žirija ZagrebDoxa, a uključuje dva Grlićeva naslova po izboru Diane Nenadić: kratkometražni Pitka voda i sloboda (1999) te dugometražni Svaka dobra priča je ljubavna priča (2017), koji je korežirao uz Matjaža Ivanišina. Diana Nenadić selektorica je i retrospektivnog programa Hrvatski dokumentarac sa ženskim potpisom koji okuplja dokumentarne naslove domaćih redateljica nastale tijekom posljednjih pet desetljeća: AB Ljubice Janković (1977), Dvoboj Katarine Zrinke Matijević (1998), Iskrivljene odraze Tatjane Božić (2001), Dečka kojem se žurilo Biljane Čakić (2001), Anine pjesme Vlatke Vorkapić (2003), Sve 5! Dane Budisavljević (2004), Polusestru Ljiljane Šišmanović (2005), Što sa sobom preko dana Ivone Juka (2006), Goli Tihe Gudac (2014) te film Mačka je uvijek ženska Martine Meštrović i Tanje Vujasinović (2019).

]]>
Thu, 3 Jun 2021 23:11:11 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14480/svjetske-premijere-domacih-filmasa-na-zagrebdoxu
17. ZagrebDox u SC-u i Tuškancu http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14478/17-zagrebdox-u-sc-u-i-tuskancu 17. ZagrebDox u SC-u i Tuškancu ]]> Ovogodišnje, sedamnaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox održat će od 13. do 20. lipnja na nekoliko lokacija: u Kinu SC, Teatru &TD i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te na Ljetnoj pozornici Tuškanac. Tijekom osam festivalskih dana publika će moći pratiti 84 aktualna dokumentarna ostvarenja u 12 filmskih programa. Za Veliki pečat, službenu festivalsku nagradu, natječe se 18 filmova u kategoriji međunarodnog natjecateljskog programa, 20 dokumentaraca u regionalnoj je konkurenciji, dok će nagrada Mali pečat biti dodijeljena najboljem filmu autora/ice do 35 godina starosti. Ovogodišnji festivalski program predstavio je direktor i glavni selektor Nenad Puhovski, uz izvršnu producenticu Petru Blašković.

"Nakon što smo prošlogodišnji festival u njegovu posebnom izdanju uspješno održali početkom jeseni, izuzetno nam je drago što i ove godine nalazimo način i put da aktualnu dokumentarističku produkciju približimo svojoj publici. Posebnost je našeg festivala, uvijek ponavljamo, u susretu, razmjeni i diskusiji. Stoga je nezamislivo da dokumentarce koje ZagrebDox predstavlja već 17. godinu zaredom ne konzumiramo u kinodvorani te potom među sobom ne razmijenimo stav, perspektivu, emociju koju upravo odgledani film u nama pokreće. Nakon ove dugotrajne izolacije i proteklih izazovnih mjeseci sretni smo što imamo priliku predstaviti filmove i tako publici ponuditi sadržaj, potaknuti komunikaciju te omogućiti da se (zasad) barem kroz platno u kinu provuku u neke daleke krajeve svijeta", istaknuo je Nenad Puhovski.

Među afirmiranim je naslovima međunarodne konkurencije (prvi) čileanski kandidat za nagradu Oscar, film Agent krtica (The Mole Agent) autorice Maite Alberdi, osvajač niza priznanja (nagrada Cinema Eye Honors, nagrada publike na festivalu u San Sebastianu) koji prati 83-godišnjaka na tajnom zadatku u staračkom domu. Iranski film Obiteljska rendgenska slika (Radiograph Of A Family), pobjednik Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Amsterdam (IDFA), portret je obitelji autorice Firouzeh Khosrovani čiji identitet počiva na oprečnim svjetonazorima njenih roditelja. Obiteljskom dinamikom, ali i opstajanjem unutar ratne zone na istoku Ukrajine iz vizure samohrane majke bavi se dugometražni debi redateljice Irine Cilik, film Zemlja je plava poput naranče (The Earth is Blue as an Orange), ovjenčan nagradom za režiju na Sundanceu, dok u kratkometražnom ostvarenju Slobodno nam dođi, mama (Don't Hesitate to Come for a Visit, Mom; nagrada IDFA Spotlight) autorica Ana Artemijeva bilježi razdvojenost od vlastite kćeri, koju nadomješta videopozivima. U formi videodnevnika kratkometražni film Španjolca Pola Mallafréa U karanteni s klinkom (The Reality of Confinement with a four-year-old) na zabavan način progovara o izazovima mlade obitelji uslijed karantene uzrokovane pandemijom. Kosturi iz ormara (Sock on Fire) američkog redatelja Boa McGuirea (najbolji dokumentarac filmskog festivala u Tribeci) prati novonastalu dinamiku nakon smrti glave obitelji kao i sukobe između njegovih idola iz djetinjstva – homofobne tete i gay ujaka. O tajanstvenom fenomenu koji Švedska bilježi već 20 godina – sindromu rezignacije od koje baš u toj zemlji obolijevaju gotovo isključivo djeca tražitelja azila – progovara autorica Dea Gjinovci u filmu Buđenje na Marsu (Wake Up On Mars) snimajući romsku obitelj čije je dvoje djece oboljelo od te neobjašnjive bolesti.

Autorica Viera Čákanyová u filmu Bijelo na bijelom (White on White) bilježi boravak na poljskoj stanici na Antarktiku gdje komunicira s raznim formama umjetne inteligencije, dok njemački film Ljudi iz garaže (Garage People) Natalije Yefimkine prati fenomen života u garažama koji je zadesio brojne Ruse. Redatelj Alain Kassanda u filmu Bez sna (Trouble Sleep) iz ulične perspektive portretira treći najveći grad u Nigeriji (Zlatna golubica na Dok Leipzigu), a u fokusu ostvarenja Usamljena stijena (Piedra sol) Argentinca Alejandra Telémaca Tarrafa nalazi se obitelj goniča ljama s argentinske visoravni. Tragično preminuli iranski redatelj Rahim Zabihi u filmu Kruh svagdašnji (Holy Bread) devet je godina pratio kurdske krijumčare, koji nastoje prehraniti obitelj transportiranjem robe preko iranske granice, na dugotrajnom i opasnom putovanju planinama krajolicima.

Kratkometražne Sjenke djetinjstva (Shadows of Your Childhood) redatelja Mihaila Gorobčuka (najbolji dokumentarac na festivalu u Tampereu) poetsko je ostvarenje koje nudi pogled na svijet iz vizure djeteta, dok višestruko nagrađivana kratkometražna Utakmica (The Game) Romana Hodela prati nogometni susret prve švicarske lige iz očišta svjetski poznatog suca Fadayija Sana. Kroz niz šokantnih zapisa o životu u Poljskoj pod nadzorom komunističkog režima progovara film Normalna zemlja (An Ordinary Country) Tomasza Wolskog, dok su tema kratkometražnog filma Huntsville (Huntsville Station) autora Jamiea Meltzera i Chrisa Filipponea prvi trenuci slobode donedavnih zatvorenika istoimene državne kaznionice u Teksasu (najbolji kratki film na Docavivu). Redatelj Dieudo Hamadi u filmu Nizvodno prema Kinshasi (Downstream to Kinshasa) prati žrtve Drugog kongoanskog rata koje nakon dvadeset godina traže naknadu za pretrpljenu bol. Neobičan hobi bivšeg gruzijskog premijera u središtu je filma Kroćenje vrta (Taming the Garden) autorice Salomé Jashi; on, naime, otkupljuje stabla stara nekoliko stoljeća, daje ih iskopati i preseliti u svoj privatni vrt. Ostajući bez vlastitih korijena, metaforički i doslovce, tamošnji stanovnici prisiljeni su prilagoditi se novonastaloj promjeni.

U programu regionalne konkurencije čak je jedanaest hrvatskih ostvarenja. Neposredno nakon premijere na najvećem njemačkom festivalu dokumentarnog filma DOK.fest München na ZagrebDox stiže Žica, novi film Tihe Gudac usmjeren na granično područje uz rijeku Kupu – teritorij koji dijeli Hrvatsku i Sloveniju, mjesto na kojem schengenska granica polarizira Europu, a žilet-žica zaustavlja izbjeglice koje iz BiH pokušavaju stići u Zapadnu Europu. Ljubav koja ne poznaje granice i nadilazi sve razlike tema je dokumentarca Ljubav oko svijeta autorskog dua Anđele i Davora Rostuhara, a zajedništvo te društveno-kulturna renesansa koju je u Pakracu 1980-ih potaknuo malonogometni klub Dudovo bure u fokusu je filma Samo je nebo iznad nas redateljice Renate Lučić. U filmu Čekaj me redatelj Damir Markovina prati odnos svoje majke i bake, pri čemu progovara o tankoj granici između ljubavi, dužnosti i žrtve. Dinamike obiteljskih odnosa prožimaju i filmove Hotel Mama redatelja Joze Schmucha te Povratak Petra Vukičevića, dok promjene koje u obiteljsku i kućnu svakodnevicu unijela aktualna pandemija bilježi film Jel ti frka kad ti priđem Sare Alavanić. Razorni potresi koji su u posljednjim danima pogodili središnju Hrvatsku, korjenito promijenivši uobičajeno blagdansko raspoloženje, u fokusu su filma Još malo do nove godine Marka Bičanića, dok Bog na kotačima Bele Bračko-Milešević prati kako je obred svete mise u jednom naselju u okolici Karlovca dobio novo, "pandemijsko" ruho. Prateći turbulentno razdoblje puberteta iz perspektive dviju sestara iz romske obitelji, dokumentarac Volim redateljice Anje Koprivšek postavlja pitanje imaju li svi pravo na bezbrižno odrastanje, a akutnoj problematici obiteljskog zlostavljanja i zatomljenim emocijama na zanimljiv način pristupa film Sad sam ja Irena redateljice Jasmine Beširević.

Traumatična iskustva žrtava seksualnog nasilja tema su potresnog filma Zacijeli me (Hold Me Right) u kojem redateljica Danijela Štajnfeld hrabro polazi od vlastitog iskustva i kroz razgovore sa žrtvama postavlja pitanje je li izlječenje moguće. Autobiografsko ostvarenje Olge Lucovnicova Moj ujak Tudor (My Uncle Tudor) istoj temi pristupa kroz snimke obiteljske kuće u Moldaviji, za koju redateljicu vežu uspomene iz djetinjstva, ali i jedno šokantno iskustvo. Dugometražni debi mađarske redateljice Alexe Bakony, film Tobi u bojama duge (Colors of Tobi) prati transrodnog adolescenta Tobija na turbulentnom putu prema odrastanju i sazrijevanju. U poetičnom laureatu festivala Visions du Réel Punta Sacra redateljica Francesca Mazzoleni odvodi gledatelje u Ostiju, nekadašnju morsku luku antičkoga Rima, "svetu točku" na kojoj Franca vodi jedno žensko kućanstvo. I u filmu Kuća lutaka (House of Dolls) rumunjskog redatelja Tudora Platona u središtu je jedna zajednica žena: grupa 70-godišnjih prijateljica koje, daleko od svojih supruga i svakodnevne rutine, izmjenjuju male životne radosti. U dokumentarcu Priče iz zatvorske ćelije (Tales From The Prison Cell) mađarskog redatelja Ábela Viskija film postaje alat za povezivanje očeva koji su od svoje djece i supruga razdvojeni zbog služenja zatvorske kazne. Izazove očinstva tematizira i rumunjski redatelj Andrei Dăscălescu, koji u filmu Sveti otac (Holy Father), iščekujući rođenje svog prvog djeteta, traga za davno izgubljenim ocem. I impresivan dokumentarac Pokajnici? (A Rifle and a Bag), čiju režiju potpisuju Cristina Hanes, Isabella Rinaldi i Arya Rothe, prati borbu roditelja, koja ponekad podrazumijeva i odustajanje od političkih ideala, da svojoj djeci osiguraju sretnu i sigurnu budućnost. Ovjenčan nagradom za najbolji kratkometražni dokumentarac na festivalu u Jihlavi, film Prvi rođendan nakon apokalipse (First Birthday After the Apocalypse) redateljice Farah Hasanbegović u formi kulinarskog recepta za pečenje kolača i u kombinaciji s animiranom tehnikom na svjež se način bavi temom sjećanja i odrastanja.

Uz pregršt naslova u službenim programima programima Majstori doxa, Kontroverzni Dox, Stanje stvari i Teen Dox, festival donosi i program Ljubav u selekciji Nenada Puhovskog te program Triler Dox prema odabiru Vladana Petkovića, a premijeru na ovogodišnjem festivalu imat će i novi dokumentarac iz Factumove produkcije, film Dubica Marine Aničić Spremo. Retrospektivna sekcija uključuje program posvećen intrigantnom švicarskom kazališnom i filmskom redatelju Milu Rauu, program u selekciji Diane Nenadić koji okuplja dokumentarne naslove domaćih redateljica nastale tijekom posljednjih pet desetljeća te Autorsku večer Rajka Grlića, koji predsjeda međunarodnim žirijem festivala.

"Posebno nam je drago i ove godine ugostiti brojne domaće i strane filmaše koji će o svojim filmovima više otkriti u razgovorima nakon projekcija. Već tradicionalno nakon zatvaranja festivala i dodjele festivalskih nagrada, u nedjelju, 20. lipnja, naši će posjetitelji u programu The Best of Fest moći pogledati nagrađene filmove ovogodišnjeg ZagrebDoxa kao i dodatne projekcije najtraženijih filmova Festivala. I za ovo izdanje ZagrebDoxa, za naše posjetitelje, u dnevnim terminima besplatno prikazujemo odabrane filmove iz ovogodišnjeg programa. Cijena ulaznice bit će 25 kuna, dok će cijena paket ulaznica za nedjelju kada prikazujemo nagrađene filmove biti 70 kuna", izjavila je Petra Blašković.

Prodaja ulaznica počinje u utorak, 8. lipnja na www.mojekarte.hr te za vrijeme festivala na blagajni u predvorju Kina SC Studentskog Centra u Zagrebu.

]]>
Sat, 29 May 2021 22:57:01 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14478/17-zagrebdox-u-sc-u-i-tuskancu
Subversive za prava manjina http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14476/subversive-za-prava-manjina Subversive za prava manjina ]]> U sklopu 13. Subversive Festivala održat će se i 13. izdanje Subversive Film Festivala i to od 28. studenog do 7. prosinca u zagrebačkim kinima Kinoteka i Dokukino KIC te na online platformi volimdokumentarce.net.
 
Natjecateljski program donosi dvadesetak filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Filmovi u selekciji Dine Pokrajac i Dragana Rubeše na sadržajno i formalno inovativan način problematiziraju socijalne nepravde, društvene promjene, ženska prava i prava manjina, queer estetiku, studentske i radničke pokrete, te nasljeđe kolonijalizma, a tročlani žiri u sastavu Panos Kotzathanasis (filmski kritičar i vlasnik portala Asian Movie Pulse), David Lušičić (redatelj i kustos) i Sabine Putorti (ravnateljica francuskog Institut de l’image) dodijelit će nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film.
 
U dokumentarnoj konkurenciji izdvajaju se novi filmovi renomiranih autorskih imena kao što su ugledni kambodžanski sineast Rithy Panh i svjetski putnik Hubert Sauper, dostojni nasljednik Chrisa Markera i Jorisa Ivensa. Najbolji dokumentarac ovogodišnjeg Berlinalea Iradijacija filmski je triptih i autorov pokušaj otvaranja demonskih vrata povijesnog arhiva kako bi zaustavio protok smrti koju zrači 20. stoljeće. Riječ je o seriji fragmenata koji pripadaju različitim povijesnim epohama, povezanih jezivim anonimnim svjedočanstvima.

U Epicentru Hubert Sauper oboružan svojom kamerom i zamaskiran kao privilegirani turist nakon višegodišnjeg istraživanja noćnih mora Afrike ovoga puta vodi nas u postkolonijalnu, utopijsku Kubu. Slijedeći kubansku djecu, te „mlade proroke“, kako iz zove, Sauper istražuje stoljeće filma i posredstvom filma konstruiranih mitova, a njegov najnoviji uradak ovjenčan je Velikom nagradom žirija na Sundanceu. Na programu je i uznemirujući aktivistički doks Dobro došli u Čečeniju Davida Francea o jedinom konclogoru za LGBTQ populaciju na svijetu. Krakovski nadbiskup etiketirao je LGBTQ populaciju kao „duginu kugu“, ali čečenski diktator Ramzan Kadirov jedini je nakon nacista koji se zalaže za njezino totalno istrebljenje. U filmu koji je imao svjetsku premijeru u sklopu Berlinale Panorame pratimo ispovijesti njegovih žrtava koje su pronašle snagu oduprijeti se.
 
Iz Portugala nam pak stiže višestruko nagrađivani i krajnje osebujni filmski hibrid Metamorfoza ptica Catarine Vasconcelos, začudna oda odsutnom matrijarhu čije ime tvori vezivno tkivo triju generacija jedne portugalske porodice koja gaji ornitološke fascinacije. Obiteljska povijest rastvara se u polifonoj dnevničkoj elegiji čiji pomno komponirani i vizualno profinjeni kadrovi prizivaju estetiku Manoela de Oliveira i Agnès Varde. U esejističkom filmu ceste Priča o mojem imenu filmska debitantica Karin Cuyul razotkriva osobne i kolektivne aspekte bolnog razdoblja suvremene čileanske povijesti na način koji mnogo toga duguje njezinu zemljaku Patriciju Guzmánu.

Talijanski doks Služiti druge Davidea Maldija vodi nas u prestižnu ugostiteljsku školu u Domodossoli koja pretvara svoje učenike u savršene robote. U austrijsko-njemačkoj koprodukciji Space Dogs autorski tandem Kremser&Peter stvara nekonvencionalni osvrt na sovjetsku svemirsku prošlost kroz priču o napuštenim psima koji nastanjuju rusku metropolu. Kremser&Peter u svojoj dokumentarističkoj bajci zamišljaju za Lajkine potomke drukčiju sudbinu: što ako su se reinkarnirali u pse lutalice koji se snalažljivo i samouvjereno kreću kroz moskovsku urbanu divljinu.

Krajem sedamdesetih politički uzlet Nacionalne fronte, popraćen rasističkim javnim ispadima velikana rock scene poput Erica Claptona, dobio je odgovor u formiranju Rock Against Racism (RAR) inicijative koju su oformili britanski aktivisti, reggae/ska i punk rock glazbenici (The Clash, Tom Robinson, X-Ray Spex, Steel Pulse, Sham 69 i drugi) okupljeni oko fanzina Temporary Hoarding. U White Riot redateljica Rubika Shah uz dosad neobjavljene arhivske snimke i intervjue sa sudionicima isporučuje nezaobilazni vodič iz glazbenog aktivizma koji itekako rezonira danas u tmurno doba Brexita i uspona ekstremne desnice.
 
U igranoj konkurenciji ističe se dobitnik Srebrnog medvjeda za najbolju režiju Žena koja je bježala, minimalistički filmski komad o uljezima koji istražuje prostore dijaloga. Renomirani korejski autor Hong Sang-soo daje nam još jednu filmsku lekciju o promatranju i pokazuje da je sazrelo vrijeme da ga prestanemo uspoređivati s Rohmerom i počnemo promatrati kao korejskog Čehova. Tu je i halucinantni gerilski manifest Los Conductos kolumbijskog redatelja Camila Restrepa u kojem je junakovo stanje svedeno na instinkt za preživljavanje u nekoj vrsti simulacije otpora. Restrepo je nagrađen kao najbolji debitant na filmskom festivalu u Berlinu, a film je snimljen na 16 mm filmskoj vrpci. S Berlinalea nam stiže i Asistentica, krajnje urgentni odgovor Kitty Green na #MeToo eru i Weinsteinova zlodjela, prati uredske rutine asistentice medijskog mogula u njegovu njujorškom uredu. Satkan od rigoroznih i preciznih kadrova, autoričin komad maestralno denuncira opresivne prakse iza zidova zatvorenog (poslovnog) svijeta, u kojem se sumnje i nelagode njezine heroine otimaju kontroli.
 
Višestruko nagrađivana tropska melodrama Nevidljivi život Eurídice Gusmão u prvi plan stavlja nemogući dijalog tijela i duha, te priziva kasnog Fassbindera. Film brazilskog redatelja Karima Aïnouza adaptacija je romana Marthe Batalhe o dvije sestre Guidi i Eurídice koje su izgubljene u Riju pedesetih. Guidin odabir slobode i Eurídicein obiteljski kavez proizvode identična razočaranja i izdaju iluzija.
 
Eksperimentalni vizualni dnevnik Oblak u njezinoj sobi satkan je od fragmenata sjećanja 22-godišnje Muzi koja se vraća u Hangzhou svojeg djetinjstva. Crno-bijela fotografija svojim šarmom priziva rane uratke novog vala, ali egzistencijalistički zanos mladih francuskih intelektualaca transformira se u egzistencijalistički zamor mladih kineskih milenijalaca. Prvijenac kineske sineastice Zheng Lu Xinyuan odnio je najviše priznanje u Rotterdamu. Tu je i njemačka autorska legenda Alexander Kluge i njegova posljednja suradnja s filipinskim pankerom Khavnom - Orfeja je mjuzikl za novi milenij koji donosi rodnu dekonstrukciju mita o Orfeju i Euridici. Visoko stilizirane vinjete tvore konceptualni kolaž koji fluktuira između fotografije, filma i videa – negdje na pola puta između filmske adaptacije brechtijanske operete i interaktivne muzejske instalacije.
 
Sićušna afrička država Lesoto godišnje izveze 780 milijuna kubičnih metara vode u svojeg susjeda, Južnoafričku Republiku – ovaj imperijalistički projekt koji je izmjestio tisuće seljana osmišljen je tijekom apartheida, ali nastavio ga je provoditi i Nelson Mandela. Ovo nije pogreb, ovo je uskrsnuće Lemohanga Jeremiaha Mosesea meditacija je o rođenju i smrti te posveta zemlji i tlu koja priziva kolektivni duh otpora zajednice utjelovljen u starici Mantoa. Trostruki pobjednik Venecijanskog filmskog festivala Pusta zemlja iranskog redatelja Ahmada Bahramija vodi nas u provincijsku tvornicu opeke kojoj prijeti stečaj. Ondje živi nekoliko obitelji različitog etniciteta, a patrijarhalni vlasnik tvornice u svojim rukama drži ključ njihove sudbine. Oporo, crno-bijelo remek-djelo nesvakidašnji je spoj Abbasa Kiarostamija i Béle Tarra, a uz radničke sudbine Bahrami dotiče i brojne teme koje su tabu za tradicionalno iransko društvo – od etničkih tenzija preko konzumiranja alkohola do izvanbračnih veza. Izvan konkurencije prikazat će se SF distopija Posljednji i prvi ljudi koja je nastala kao međuigra triju neobičnih protagonista: jugoslavenskih partizanskih spomenika, naracije škotske glumice Tilde Swinton i glazbe islandskog minimalističkog kompozitora Jóhanna Jóhannssona.
 
Čitava dokumentarna konkurencija te dio igrane konkurencije (Žena koja je bježala, Los Conductos, Orfeja i Oblak u njezinoj sobi) uz kino Kinoteka moći će se pogledati i online na platformi volimdokumentarce.net gdje će filmovi biti dostupni za gledanje od 28. studenog do 7.  prosinca bez posebnog dnevnog rasporeda.

]]>
Fri, 4 Dec 2020 02:05:26 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14476/subversive-za-prava-manjina
Animafest u jesenskom izdanju! http://filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14471/animafest-u-jesenskom-izdanju Animafest u jesenskom izdanju! ]]> U Francuskom paviljonu Studentskog centra održana je konferencija za medije uoči početka 30. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2020. koji se od 28. rujna do 3. listopada održava u Kinu SC, Teatru &TD, Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 300 filmova iz 40 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja tu su i fokus na kinematografiju Mađarske, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice festivala u Annecyju, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat Program za djecu i mlade. Članove žirija i ugledne goste, hrvatske filmove u međunarodnim i hrvatskim konkurencijama i detalje atraktivnih programa predstavili su umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić te autori hrvatskih filmova u Animafestovim natjecanjima Matija Pisačić, Tvrtko Rašpolić, Lucija Mrzljak i Kata Gugić. Porukom se okupljenima obratila i Zagrebačka banka, sponzor Natjecanja studentskog filma. Daniel Šuljić pozdravio je okupljene u ime festivala koji je od 1972. u samom svjetskom vrhu i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija grada Zagreba, podsjetivši i kako Animafestov Grand Prix kvalificira za Oscara, European Animation Award i Annie Awards. Stoga je za Animafest 2020 i prijavljeno ukupno više od 1800 filmova. S posebnim zadovoljstvom Šuljić je naglasio i 4 hrvatska filma u ovoj najjačoj svjetskoj konkurenciji: Arku Natka Stipaničeva, hrvatsko-srpsku koprodukciju Umorstvo u katedrali Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića, spot The Closing Door Lucije Mrzljak za pjesmu oskarovca i dobitnika Emmyja Glena Hansarda te hrvatsko-estonski Toomas ispod doline divljih vukova Chintis Lundgren. Izdvojio je i imena neupitnih animacijskih klasika svih generacija, Andreasa Hykadea, Piotra Dumałe, Theodorea Usheva i Atsushija Wade, čiji se novi radovi prikazuju na Animafestu 2020. Također je naglasio raznovrsnost animacijskih tehnika i šarolika tematska opredjeljenja. Šuljić je naveo kako će u žiriju Velikog natjecanja kratkometražnog filma, svojevrsnom svjetskom prvenstvu animacije, biti francuska producentica i programska selektorica Clémence Bragard, animacijska novinarka i producentica filmske glazbe intrigantne biografije Nancy Denney-Phelps, talijanska autorica Martina Scarpelli, doajen našeg eksperimentalnog filma Vladislav Knežević i mlada mađarska zvijezda animacije Réka Bucsi. Pred njima je težak zadatak ocjenjivanja 40 filmova iz 27 zemalja. Žiri za Natjecanja studentskog i hrvatskog filma objedinjen je te ga čine francuski autor i selektor Laurent Crouzeix, kineska umjetnica s francuskom adresom Hefang Wei i banjalučki redatelj, producent i profesor, idejni tvorac Animacikla Mladen Đukić. Scarpelli, Bucsi i Wei boravak u Zagrebu iskoristit će i kako bi održale masterclassove namijenjen profesionalcima, ali otvorene i široj javnosti. Masterclassovi, njih ukupno 7 među kojima se ističe i onaj Petera Ramseyja o nastanku Oscarom nagrađenog filma Spider-Man: Into the Spiderverse, dio su programa Animafest PRO kojega je perjanica, kao i svake godine, međunarodni simpozij o suvremenoj animaciji Animafest Scanner VII (29. i 30. 9., Teatar &TD), također besplatan i otvoren za javnost. Scanner se sastoji od 3 panela, posebnu pažnju privlači tema "Žene u animaciji", dok je pozvani govornik dobitnik Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije Chris Robinson. Sve projekcije Natjecanja studentskog filma, koje broji 40 djela, besplatne su zahvaljujući sponzorstvu Zagrebačke banke. Zagrebačka banka prepoznala je vrijednosti Animafesta Zagreb koji je, u svojih 30 izdanja postao jedan od ključnih festivala animacije u svijetu i mjesto na kojem se djeca, mladi i odrasli uče vrijednostima poput kreativnosti, razmjene ideja, inovativnosti i raznolikosti. Upravo zato i ove smo godine podržali i omogućili projekcije na otvorenom koje su najavile još jedno bogato izdanje festivala, kao i besplatan ulaz na sve projekcije Natjecanja studentskog filma te nagradu za Najbolji studentski film. Sada više nego ikad važno nam je podržati vrijedne kulturne projekte. Unatoč svim izazovima koje je ova godina stavila pred organizatore festivala, čestitamo na organizaciji i veselimo se otvaranju festivala – izjavili su iz Zagrebačke banke. Šuljić je također podcrtao nekoliko filmova Natjecanja studentskog filma, primjerice poljski Portret žene temeljen na pjesmi nobelovke Wisławe Szymborske, ujedno i jedan od filmova poteklih s Poljske škole za film, televiziju i kazalište u Łódźu, dobitnice Nagrade za najbolju školu animacije Animafesta 2020. Boje naše zemlje u studentskoj konkurenciji brane Kata Gugić (Cockpera) i Sunčana Brkulj (I'm Not Feeling Very Well), dok temeljit uvid u aktualnu hrvatsku animiranu produkciju nudi Natjecanje hrvatskog filma s ukupno 19 djela, među kojima su, primjerice, novi filmovi Marka Tadića i Lucije Bužančić te dosta studentskih filmova s Odsjeka za animirani film i nove medije ALU Zagreb. Na posebnoj projekciji 1. 10. (Kino SC, 22 sata) bit će, pak, prikazana hrvatska premijera dugometražnog filma Dalibora Barića Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa. Matea Milić govorila je o animacijskoj kinematografiji Mađarske – zemlje u fokusu Animafesta 2020. Kroz 6 opsežnih programa koje kurira povjesničarka animacije Anna Ida Orosz obuhvaća se više od stotinu godina bogate animiranofilmske povijesti naše susjede, s posebnim naglaskom na suvremeno žensko pismo. Među uglednim gostima festivala, kojih je ove godine više od 70, Paola Orlić posebno je istakla dobitnika festivalske Nagrade za životno djelo Georgesa Schwizgebela, velikana švicarske i svjetske animacije koji dolazi već na otvaranje festivala 28. rujna, baš na svoj 76. rođendan. Schwizgebel je veliki prijatelj Animafesta i najnagrađivaniji autor u festivalskoj povijesti, koji je usprkos visokoj dobi i svjetskoj pandemiji odlučio doći u Zagreb. U ljepotu njegove znamenite tehnike slikanja na foliji nadahnute klasičnom likovnošću i glazbom publika Animafesta moći će se uvjeriti na retrospektivi u sklopu programa Majstori animacije, a retrospektivu prati i izložba "Majstor poetskih vizija" koja se održava 28.9. – 2.10. u Galeriji Kranjčar (12-19 sati, svečano otvaranje 29. 9. u 18). Druga značajna izložba koja se održava u sklopu Animafesta nosi naziv Iza kulisa 2, odvija se u prostorima ULUPUH-a (29. 9. – 3. 10., 10-20 sati, svečano otvaranje 30. 9. u 13:30) te okuplja making of radove autora čiji su filmovi zaslužili nastup u Velikom natjecanju. Na konferenciji za medije istaknute su i špica te ilustracija Animafesta 2020 japanske autorice Yoriko Mizushiri. Ovoj animatorici osebujne estetike Animafest priređuje retrospektivu koja će po svome obimu i značaju biti relevantna i u globalnom kontekstu. Autorice vizualnog identiteta su, pak, Ana Kunej i Alma Šavar iz dizajnerskog studija Kuna zlatica. U retrospektivnim programima Animafesta 2020 zaslužno mjesto pripada i Zagrebačkoj školi crtanog filma – uz tradicionalni osvrt Borivoja Dovnikovića Borde, ovoga puta na 1972. godinu, Animafest 2020 odaje počast Pavlu Štalteru, jednom od istaknutih autorskih osobnosti Škole. Matea Milić je također uputila na proslavu 60. rođendana festivala u Annecyju, najvećeg svjetskog festivala animacije koji u Zagrebu prikazuje bisere francuske animacije u izboru umjetničkog ravnatelja Marcela Jeana, ali i kasnonoćni program WTF s radikalnijim novim 18+ filmovima. U skladu s time, velik broj gostiju ove godine dolazi upravo iz Francuske. Iako se ove godine zbog poznatih okolnosti manji dio programa Animafesta odvija na otvorenom negoli što se to uobičajilo proteklih godina, najvažniji hrvatski filmski festival ipak "zaposjeda" brojne gradske lokacije, a o toj tradicionalnoj vezi Zagreba i Animafesta govorila je Milana Vuković Runjić. Ovogodišnji Animafest posebno nam je dragocjen, ne samo zato što je trideseti, već i zato što se odvija u vrlo neobičnim i složenim okolnostima. Ni pandemijski uvjeti ni stalne trešnje ne mogu nam stati na kraj pa će se i ove godine Animafest odviti na raznim lokacijama , a meni je osobito drago što će biti prisutan u brojnim kvartovima u suradnji s kulturnim centrima. Lista autora i filmova doista je dojmljiva s više od 300 filmova. To je pravi slap fantastičnih filmova i dokaz da nećemo posustati i da nam nikakvi teški uvjeti neće stati na kraj – rekla je Vuković Runjić. Matea Milić istakla je kako se Animafest 2020 odvija u potpunosti u skladu s mjerama i preporukama za sprečavanje širenja bolesti COVID-19. Kako zbog pandemije koronavirusa Animafest 2020 ne može, kao što je to činio prethodnih godina, ugostiti više od 2000 mališana u kinu, omogućeno je besplatno online praćenje u školama i vrtićima Natjecanja filmova za djecu – također međunarodne konkurencije za koju filmove bira medijska psihologinja Martina Peštaj i kategorizira ih prema uzrastu. Osim natjecanja, tu je i atraktivan Obiteljski program, idealan za gledanje u pratnji roditelja. Osim u Kinoteci, uobičajenom središtu Animafestova Programa za djecu i mlade, u nedjelju 4. listopada Obiteljski program dolazi i u Travno, Trešnjevku, Dubravu, Sesvete i Maksimir, u sklopu programa Animafest u Vašem kvartu. Ulaz na sve programe u kulturnim centrima Grada Zagreba je besplatan. Obiteljski program počinje već ove subote 26. 9. u Kinoteci s prvim Obiteljskim programom i u Kinu Metropolis MSU-a s dugometražnim filmom Slavna invazija medvjeda na Siciliju Lorenza Mattottija. Radionicu optičkih igračaka za djecu u Medijateci Francuskog instituta vodit će Antonija Veljačić (3. 10., prijave na: radionice@institutfrancais.hr). Pri kraju konferencije za medije okupljenima su se obratili i autori hrvatskih filmova u Animafestovim natjecanjima. Veselimo se projekciji uživo. Mi smo film radili zbog publike i svaka prilika da ga javno prikažemo nas raduje. Hoće li se film Umorstvo u katedrali razviti u animiranu seriju ovisit će o interesu i priljevu sredstava – rekli su Matija Pisačić i Tvrtko Rašpolić. The Closing Door je animirani spot koji sam radila u suradnji s Glenom Hansardom iz Irske. Upoznali smo se u Estoniji nakon njegovog koncerta. Javio mi se jer mu se svidjelo što radim. Od njega sam dobila cijeli album i mogla sam odabrati pjesmu za koju ću napraviti spot – kazala je Lucija Mrzljak. Za Cockperu sam ideju dobila čim sam pročitala Ezopovu kratku priču. Spojila sam je s operom jer sam ljubitelj kazališta, radila sam i scenografije i kostimografije. Jako se veselim projekciji jer sam kroz volontiranje na Animafestu prije desetak godina razvila interes za animaciju - zaključila je Kata Gugić. 

Ulaznice i festivalske iskaznice mogu se kupiti online na: animafest.kupiulaznicu.hr. te tijekom festivala na blagajni Kina SC. Festivalski paket od 200 kuna uključuje iskaznicu s kojom se ulazi na sve projekcije (osim svečanog otvaranja) i promotivne materijale Animafesta. Iskaznica se podiže u Uredu za akreditacije u predvorju Kina SC od 28. rujna. Redovna ulaznica za Veliko natjecanje i Best Of stoji 30 kuna, a sve ostale programe 25 kuna. Ulaz na projekcije Natjecanja studentskog filma, programe koji su posebno označeni u rasporedu, Animafest PRO te na popratna događanja je besplatan

]]>
Wed, 23 Sep 2020 10:37:51 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14471/animafest-u-jesenskom-izdanju
Izvanredni ZagrebDox u SC-u! http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14474/izvanredni-zagrebdox-u-sc-u Izvanredni ZagrebDox u SC-u! ]]> Ovogodišnje posebno izdanje ZagrebDoxa održat će se od 4. do 11. listopada u Kinu SC i Teatru &TD Studentskog centra u Zagrebu. Nakon što je u ožujku radi nepovoljne epidemiološke situacije neposredno uoči otvaranja odgođen, najznačajniji domaći festival dokumentarnog filma u smanjenom će se opsegu i uz poštivanje svih epidemioloških mjera održati u novom terminu i lokaciji pa će tako ljubitelji dokumentaraca ipak imati prilike pogledati pedesetak filmskih naslova odabranih za ovogodišnje festivalsko izdanje. Kino SC, po broju sjedećih mjesta najveća kinodvorana u Zagrebu, odabrano je kao nova lokacija jer omogućuje da, uz maksimalno pridržavanje epidemioloških mjera, filmove pogleda najveći broj gledatelja.

Središnji dio programa činit će, kao i dosad, natjecateljski program podijeljen u kategorije međunarodne i regionalne konkurencije, gdje će pažljivo odabrani naslovi pružiti gledateljima uvid u recentnu produkciju i aktualne autorske preokupacije, donoseći niz ostvarenja koji na zanimljive načine istražuju različite suvremene teme i fenomene ili upoznaju s intrigantnim osobnim pričama i živopisnim pojedincima. U popratnom filmskom programu Best of the Rest bit će prikazano dvadesetak odabranih filmova iz ovogodišnjih službenih programa; između ostaloga bit će prikazan i retrospektivni program posvećen nagrađivanoj britanskoj redateljici nominiranoj i za Oscara, Lucy Walker, koja će ujedno održati i online masterclass predavanje u sklopu programa ZagrebDox Pro.

Detaljnije informacije o programu posebnog izdanja ZagrebDoxa, rasporedu filmova te kupovini ulaznica bit će objavljene uskoro na službenoj internetskoj stranici zagrebdox.net.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra, a ZagrebDox Pro uz potporu programa Kreativna Europa – Potprogram MEDIA. Generalni sponzor festivala je Hrvatski telekom.

]]>
Tue, 15 Sep 2020 09:38:42 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14474/izvanredni-zagrebdox-u-sc-u
Otvoren 26. Sarajevo Film Festival http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival Otvoren 26. Sarajevo Film Festival ]]> Festival Sarajevo Film Festival je zabilježio novi rekord: svjetsku premijeru filma Pjera Žalice 'Koncentriši se, baba' u prva dva sata prikazivanja na festivalskoj online platformi ondemand.sff.ba pogledalo je skoro 14.000 ljudi u 42 zemlje. Film će biti dostupan i sljedećih sedam dana na ovoj platformi u cijelom svijetu. Dio članova filmske ekipe, uoči projekcije, simbolično se fotografisao na crvenom tepihu ispred sarajevskog Narodnog pozorišta.

Svi programi Sarajevo Film Festivala, kao i film KONCENTRIŠI SE, BABA prikazuju se na na online platformi ondemand.sff.ba. Prije svjetske premijere filma KONCENTRIŠI SE, BABA, publiku je videoporukom pozdravio i poželio joj dobrodošlicu na online izdanje festivala Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Ceremoniju otvarenja vodila je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, čime je nastavljena tradicija da Sarajevo Film Festival otvaraju mladi i prespektivni bosanskohercegovački glumci i glumice.

]]>
Sun, 16 Aug 2020 11:07:53 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival
Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand ]]> Sarajevo Film Festival ovom platformom filmskim autorima pruža mjesto gdje mogu prikazati svoja ostvarenja, a festivalskoj publici omogućava uvid u najbolje od regionalne i svjetske produkcije. Prijavom na ondemand.sff.ba imate priliku gledati najnovije filmove iz domaće, regionalne i svjetske produkcije na svom uređaju. Zahvaljujući festivalskoj online platformi, publika ima priliku doživjeti posebno filmsko iskustvo u društvu i na lokaciji koju sami izaberu.

Na ondemand.sff.ba dostupni su svi programi Sarajevo Film Festivala. Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program - kratki film, Takmičarski program – studentski film, Open Air program i Pretpremijere serije ponudiće publici niz svjetskih i internacionalnih premijera. Presjek najboljih regionalnih filmova iz protekle godine moći ćete pratiti u okviru programa U fokusu. Program Posvećeno donosi filmove ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, meksičkog reditelja Michela Franca. Predstavićemo i brojna recentna ostvarenja svjetske kinematografije u okviru festivalskih sekcija Kinoscope, Summer Screen, Dan ljudskih prava, SFF Partner Presents, Suočavanje s prošlošću, Dječiji program, TeenArena, a pregled bh. filmskih ostvarenja iz protekle godine donosi program BH film.

Publika festivala moći će pogledati i brojne prateće sadržaje, među kojima su i Masterclass razgovori s pet renomiranih filmskih stvaralaca: ovogodišnjim dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva Madsom Mikkelsenom i Michelom Francom, Michelom Hazanaviciusom, Bérénice Bejo i Rithyjem Panhom. Program Masterclass razgovora realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety iz Los Angelesa i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma. Razgovore o trendovima u savremenoj filmskoj industriji, u kojima će učestvovati i najznačajniji filmski profesionalci iz čitavog svijeta, također ćete moći pratiti na ondemand.sff.ba, kao dio programa CineLink Talks, koji je realiziran u saradnji s Documentary Campusom i renomiranim filmskim magazinom Screen International.

Ondemand.sff.ba je VOD (video on demand) platforma koja vam omogućava pretplatu na kompletan program dostupan 7 dana, ali i mogućnost izbora pojedinačnih naslova, paketa filmova i pratećih sadržaja. Sa ondemand.sff.ba Sarajevo Film Festival je u mogućnosti da svoj program ponudi publici gdje god se ona nalazila u svijetu. Sadržaj VOD platforme ondemand.sff.ba će biti dostupan za gledanje na datumima naznačenim na svakom pojedinačnom filmu.

Sadržaj platforme dostupan je na različitim teritorijima:

1. Filmovi dostupni za gledanje u Bosni i Hercegovini;
2. Filmovi dostupni za gledanje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji;
3. Filmovi dostupni za gledanje u cijelom svijetu.

Paketi, odnosno dostupnost sadržaja, isključivo su uslovljeni prikazivačkim VOD pravima za teritorije za koje je Sarajevo Film Festival bio u mogućnosti da obezbjedi prava za prikazivanje.

Filmovi dostupni za gledanje na navedenim teritorijima su raspoređeni u pakete, tako da možete provjeriti prije kupovine koji su sve filmovi dostupni na vašoj teritoriji. Moguće je kupiti, odnosno iznajmiti sve filmove koji su dostupni na vašoj teritoriji kupovinom paketa, a takođe je moguće iznajmiti pojedinačne filmove za gledanje. Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što započnete gledanje prvi put, imate 48 sati da odgledate film. Film je moguće stopirati, gledati od početka, ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste zaustavili.

Festival počinje svjetskom premijerom filma "Koncentriši se, baba" Pjera Žalice 14. augusta.

]]>
Tue, 11 Aug 2020 10:59:51 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand
Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu ]]> Mads Mikkelsen dobitnik je nagrade Počasno Srce Sarajeva 26. SFF-a te će tijekom festivala održati Masterclass koji će festivalska publika biti u prilici pogledati online, na platformi ondemand.sff.ba.

Mads Mikkelsen je rođen 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu. Glumac porijeklom iz Kopenhagena je svoju profesionalnu karijeru započeo kao gimnastičar i plesač, postojano radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji. Mikkelsenov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami "Diler" iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku "Krv na mojim rukama: Diler 2". Za ovu ulogu je primio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

2006. godine Mikkelsen je odigrao ulogu glavnog negativca pod imenom Le Chiffre u filmu o Jamesu Bondu "Casino Royale". Film je dobio pozitivne kritike i ostvario globalnu zaradu preko 594 miliona dolara, čime je preuzeo titulu James Bond filma sa najvećom zaradom. Iste godine Mikkelsen je odigrao glavnu ulogu u za Oscara nominovanom filmu "Poslije vjenčanja" u režiji dobitnice Oskara za režiju Susanne Bier. 2009. godine je ponovo udružio snage s danskim rediteljem Nicolasom Windingom Refnom u filmu "Uspon Valhalle". Premijera filma je održana na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. 2010. godine je nastupio kao Draco u fantastičnoj 3D avanturi "Sudar titana". Film je režirao Louis Leterrier, dok je za distribuciju bio zadužen Warner Brothers. 2011. Mikkelsen je odigrao ulogu Rocheforta u 3D adaptaciji "Tri mušketara" u režiji Paula W.S. Andersona. U filmu "Kraljevska afera" Mikkelsen je igrao ulogu Johanna Friedricha Struenseea, njemačkog ljekara koji je stekao povjerenje duševno oboljelog Kralja Christiana VII, da bi zatim imao ljubavnu aferu sa njegovom suprugom, Kraljicom Caroline Mathilde. Ovaj historijski film koji je napisao i režirao Nikolaj Arcel je premijerno prikazan u takmičarskom programu 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2012. i na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2012. godine. Na Filmskom festivalu u Cannesu 2012. Mads Mikkelsen je primio nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Lov" Thomasa Vinterberga. U njemu, Mikkelsen igra odgajatelja u vrtiću u malom danskom selu, kojeg pogrešno optuže za zlostavljanje djece. Nakon premijere u Cannesu film je iste godine prikazan na Filmskom festivalu u Tellurideu i Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a od proljeća 2013. distribuira ga kompanija Magnolia Pictures. Mikkelsen je nastupio i u filmu "Neizbježna smrt Charlieja Countrymana" u ulozi Nigela, nasilnog kriminalnog bossa. U režiji Fredrika Bonda, film je premijerno prikazan u januaru 2013. na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u sklopu takmičarskog programa na 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u februaru 2013. godine.

Mads Mikkelsen je posebno poznat po ulozi u seriji "Hannibal" (2013-2015) koju je za NBC kreirao Bryan Fuller. U seriji Mikkelsen igra uspješnog psihologa i sociopatskog serijskog ubicu dr. Hannibala Lectera, zasnovanog na liku iz romana Thomasa Harrisa. Mikkelsen je za svoj rad dobio posebno priznanje kada je imenovan za člana prestižnog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. godine. Iste godine se pojavljuje i u "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda" i u Marvelovom filmu "Dr. Strange". 2017. je snimio triler pod nazivom "Arktik", u kojem igra glavnu ulogu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u maju 2018. Mikkelsen je igrao vodeću ulogu u adaptaciji stripa "Polar" u režiji Jonasa Åkerlunda, objavljenoj na Netflixu 2019. godine. Mads Mikkelsen se pojavljuje u glavnoj ulozi u filmu "Još jedna runda" Thomasa Vinterberga, koji se našao u ovogodišnjoj selekciji Filmskog festivala u Cannesu. Premijera američkog naučnofantastičnog filma "Haos hoda" sa Mikkelsenom u jednoj od glavnih uloga se očekuje 2021. godine.

Program Masterclass razgovora Sarajevo Film Festivala realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma.

]]>
Sat, 8 Aug 2020 10:53:55 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu
Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi ]]> U oazi Ljetne pozornice Tuškanac danas je na konferenciji za medije predstavljen bogat program 10. Fantastic Zagreb Film Festivala koji će se na Ljetnoj pozornici Tuškanac i u kinu Tuškanac održati od 9. 7. do 19. 7. 2020. 

Program je predstavio direktor festivala Stjepan Hundić u društvu Davorina Horaka iz nakladničke kuće Hangar 7, izdvojivši najznačajnije festivalske hitove i žanrovske evergreene koje će gledatelji imati prilike vidjeti u jedanaest atraktivnih festivalskih dana. 'Iznimno se veselimo ovogodišnjem jubilarnom desetom festivalskom izdanju koji će se odvijati u specifičnim okolnostima za sve nas. Publika je željna kulturnog sadržaja te nam je zadovoljstvo tim veće jer smo prvi filmski festival u Zagrebu koji donosi uživanje u nezaboravnim klasicima i filmovima za sve obožavatelje fantastike.' - izjavio je Stjepan Hundić.

Najpopularniji program Fantastic Retro i ove godine donosi niz žanrovskih klasika koji slave velike jubileje: recentne kultne naslove Sedam (Se7en), Totalni opoziv (Total Recall) s Arnoldom Schwarzeneggerom, Povratak u budućnost i 12 majmuna, nezaboravni evergreen Vremeplov (The Time Machine) iz 1960. godine, vječni klasik njemačkog ekspresionizma i jedan od temljenih filmova žanrovske kinematografije Kabinet Dr. Caligarija koji slavi 100. godišnjicu te kultni film svih kultnih filmova The Rocky Horror Picture Show!    

U ostalim festivalskim programima  10. Fantastic Zagreb prikazuje najnovije žanrovske svjetske hitove: još jedan fantastičan japanski anime Zemlja čudesa (The Wonderland), atraktivan ruski odgovor na Aliena SF horor Sputnik, globalni žanrovski hit, mega napeti SF mystery Morska groznica (Sea Fever), hvaljeni australski horor samo za one s jakim živcima Relikt (Relic), spektakularni SF triler Boja iz svemira (Color Out Of Space) s legendarnim Nicolasom Cageom i krvavo zabavna triler komedija Dođi k tatici (Come To Daddy) u kojem je briljantnu ulogu ostvario Elijah Wood.

U sklopu Fantastic Zagreb Film Festivala održat će se i projekcija animiranog filma Divlji planet (La Planete Sauvage / Fantastic Planet) iz 1973. godine redatelja Renéa Lalouxa, nastao iz pera Lalouxa i Rolanda Topora. Ovaj animirani filmski klasik koji je stekao kultni status fantastično je nadrealno putovanje u svijet halucinacije i okrutnosti koji istovremeno obiluje maštovitom i toplom animacijom iznimne ljepote kroz prizmu snolikog hipnotičkog vizualnog spektakla.

Projekcija filma predviđena je za 17. srpnja 2020. a uoči projekcije održat će se u suradnji s Hangarom 7 promocija romana Stefana Wula «Fanatastični planet» po kojem je Laloux snimio film. 'Hangar 7 je roman objavio u sklopu projekta 'Spekulativna fikcija – prošlost, sadašnjost, budućnost' kojeg je financirala Kreativna Europa kroz natječaj Literary translation.  S nestrpljenjem iščekujemo projekciju filma i predstavljanje romana o kojem će govoriti filmolog Silvestar Mileta.' - rekao je Davorin Horak iz nakladničke kuće Hangar 7.

Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Sun, 5 Jul 2020 02:10:50 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi
17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu 17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! ]]> Na konferenciji za medije održanoj u Hrvatskom glazbenom zavodu predstavljen je program 17. Zagreb Film Festivala. Novo izdanje najveće zagrebačke avanture posvećene ljubiteljima filmske umjetnosti održavat će se tijekom rekordnih 11 dana, od četvrtka do nedjelje, 7. do 17. studenog u kinu Tuškanac, Dvorani KIC, Muzeju suvremene umjetnosti, Narodnom sveučilištu Dubrava, Kulturnom centru Travno, Hrvatskom glazbenom zavodu, F22 – Novoj akademijskoj sceni i HUB385. Festivalski natjecateljski program, popratne i ostale programe na konferenciji su predstavili direktor festivala Boris T. Matić, izvršni direktor Hrvoje Laurenta, producentica Lana Matić i direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu Richard Brešković.

„Nalazimo se na početku još jedne, sedamnaeste po redu ZFF priče u koju ulazimo okupani jarkim bojama neona. Čini se da je prošlogodišnji vizual s papirnatim stolicama koje otpuhuje golemi ventilator bio proročanski, a ovogodišnji, neonski koji se naslanja na prepoznatljiv vizual kina Europa nostalgičan, jer su se ostvarile naše slutnje da ćemo nakon više od deset godina u najljepšoj i najvećoj zagrebačkoj kinodvorani završiti kao festival u egzilu. Trajemo čak tri dana dulje kako bismo u novim uvjetima publici uspjeli pokazati sve što smo u posljednjih godinu dana spremali, a to je oko stotinu filmova u dvanaest filmskih programa na osam lokacija u Zagrebu i u još dvadeset hrvatskih gradova. Zahvaljujući podršci kolega iz kina Tuškanac, u koji smo smjestili glavninu natjecateljskog programa i partnerima iz Dvorane KIC, MSU-a, NS Dubrave, KUC Travna, HUB385, F22 i Hrvatskog glazbenog zavoda možemo reći da nismo izbačeni iz sedla odnosno kino-stolica i da u novo festivalsko poglavlje ulazimo sa srcem na (pravom) mjestu“, izjavio je Boris T. Matić.

Boris T. Matić osvrnuo se i na posebnosti selekcije natjecateljskog programa dugometražnog filma: „Posjećivali smo međunarodne festivale i osluškivali svjetski filmski puls te smo na kraju između velikog broja pregledanih filmova odabrali njih jedanaest za natjecateljski program. Svi oni koje zanima kako to izgleda kad se mladost, ludost i hrabrost spoje s filmskom umjetnošću pozivam da dođu na ovogodišnji ZFF i pogledaju vjerojatno najjaču selekciju dosad: prve i druge filmove autor/ica iz cijelog svijeta među kojima su čak četiri kandidata za Oscara – ruski, belgijski, kolumbijski i danski, dobitnik nagrade publike Sundancea, najbolji debitant kanskog Tjedna kritike, pobjednički film Sarajevo Film Festivala i drugi.

Američki redatelj Robert Eggers poznat je po hvaljenom prvijencu Vještica za koji je nagrađen na Sundanceu, a na ZFF-u gledamo njegov drugi film Svjetionik, hipnotizirajuću horor-fantaziju s Robertom Pattisonom i Willemom Dafoeom, koja je u Cannesu osvojila nagradu FIPRESCI. Minimalistička priča o dvojici svjetioničara na zabačenom otoku ima maksimalan učinak jeze koja gledatelje vodi u samo srce ludila. Za Zlatna kolica natječe se i Visoka djevojka, priča o Drugom svjetskom ratu ispripovijedana iz ženske perspektive. Drugi dugometražni film mladog Kantemira Balagova predstavlja Rusiju u ovogodišnjoj utrci za Oscara, a nagrađen je za režiju u kanskom programu Izvjestan pogled.

Nekoliko izuzetnih ostvarenja na ZFF stiže s potpisima latinoameričkih autora, a dva gledamo u glavnom programu. Prvi je kolumbijski kandidat za Oscara Monos, u režiji Alejandra Landesa. Napeti spoj ratnog filma i trilera nudi uznemirujuću i halucinatornu viziju kaosa rata, u kojemu glavnu riječ vode djeca, zbog čega ga kritičari uspoređuju s Apokalipsom danas i Gospodarom muha. Iz Latinske Amerike dolazi i César Díaz, redatelj filma Naše majke, belgijskog kandidata za Oscara, koji se bavi posljedicama građanskog rata u Gvatemali, a osvojio je nagradu za najboljeg debitanta na Tjednu kritike u Cannesu.

Regiju u glavnom programu zastupaju dvije autorice izrazito zanimljivih redateljskih potpisa. Negdje lijepo, nizozemsko-bosanskohercegovački film ceste o iskustvu povratka mlade emigrantice u rodnu BiH u režiji Ene Sendijarević već je osvojio Srce Sarajeva, a kritičari u njenom debitantskom filmu prepoznaju utjecaj Jima Jarmuscha. S Posebnom nagradom žirija u programu Cineasti del presente Festivala u Locarnu na ZFF stiže rumunjsko-srpski film Ivana Grozna Ivane Mladenović, britka autobiografska komedija o ženi na rubu živčanog sloma i svakodnevnim neurozama unutar male zajednice. Redateljica, prijatelji i obitelj u filmu glume sami sebe, a u jednoj od sporednih uloga briljira autoričina baka.

U glavnom programu gledamo i debitantski film australske autorice Shannon Murphy, koju kritičari dosta uspoređuju s Jane Campion. Mladost i ludost, smijeh i suze, ljubav i bol savršeno se nadupunjuju u Mliječnim zubima. Shannon trenutno režira treću sezonu nagrađivane HBO-ove serije Killing Eve, a ljubitelji TV serija mogli bi prepoznati ime redatelja crnohumorne drame Patrick. Tim Mielants jedan je od redatelja TV serije Peaky Blinders, a na ZFF-u gledamo njegov igrano-filmski debi čija je radnja smještena u nudistički kamp. Sjajnom i potpuno razgolićenom glumačkom ansamblu pridružio se novozelandski glumac Jemaine Clement (Orao protiv morskog psa, Kad padne mrak).

Dvije punokrvne drame na ZFF stižu iz Skandinavije. Kraljica srca danski je kandidat za Oscara, a premijerno je prikazan na Sundanceu gdje je osvojio Nagradu publike. Ova erotska drama u režiji May el-Toukhy o aferi uspješne odvjetnice i njezinog znatno mlađeg posinka, otvara cijeli niz moralnih i etičkih pitanja. Iz radionice producenata filmova Rubena Östlunda stiže norveško-švedska sociodrama Pazi na djecu Daga Johana Haugeruda koja kroz priču o nesreći s kobnim posljedicama u koju su bila uključena djeca političkih oponenata zadire u samo srce ideje tolerancije.

Filmovi koji uokviruju ovogodišnje festivalsko izdanje također se dotiču politike. Na otvorenju gledamo šarmantnu francusku dramediju Alice i gradonačelnik Nicolasa Parisera o nekoć ambicioznom gradonačelniku Lyona „koji se osjeća poput skupocjenog i moćnog automobila bez goriva“ i njegovom odnosu s mladom filozofkinjom koja ima zadatak naoružati ga novim, progresivnim idejama. Festival zatvara politička satira Bosonogi car u režiji Jessice Woodworth i Petera Brosensa, koji se kao dvanaesti naslov prikazuje u glavnom programu izvan konkurencije. Nastavak komedije Kralj Belgijanaca (ZFF 2016.) s Udom Kierom i Geraldine Chaplin nosi hrvatski koprodukcijski potpis (Propeler Film) te je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj.

Međunarodni natjecateljski program kratkometražnog filma uključuje 10 naslova među kojima Posljednja slika o ocu Stefana Đorđevića nagrađen Srcem Sarajeva u kategoriji kratkometražnog filma, novi film kanskog pobjednika, kineskog redatelja Qiua Yanga Odustajanje te Kraljevstvo tvoje Roberta Seana Dunna, čiji je kratki film Hvala bogu da smo Britanci nagrađen posebnim priznanjem na ZFF-u 2017. U Kockice, natjecateljski program domaćeg kratkog metra također je uvršteno 10 filmova. Među njima su autori(ce) čija su ostvarenja već prikazana ili nagrađena u ovom popularnom programu, poput Dubravke Turić (Tina), Judite Gamulin (Sedra), Tomislava Šobana (Krhko), Josipa Lukića (Južno voće), Jakova Nole (Kućica), Lovre Mrđena (The Stamp) i Filipa Mojzeša (Groblje slonova). Nova imena u Kockicama su Zoran Stojkovski (Valcer za 1. maj),  Bojan Radanović (Slova), Rino Barbir (Druker) i Jasmina Beširević, čiji film Posljednja kino predstava, o neformalnom domaru i dobrom duhu kina Europa, Joži, prikazujemo izvan konkurencije.“

Uz glavni program dugometražnog i kratkometražnog filma ZFF ima dva dodatna natjecateljska programa. Programe Ponovno s nama i PLUS predstavio je Hrvoje Laurenta: „Ponovno s nama jedan je od najprepoznatljivijih ZFF-ovih programa s obzirom da se u njemu prikazuju filmovi autora čiji rad ZFF kontinuirano prati kroz festivalski program ili kino distribuciju. Velika novost ovogodišnjeg izdanja je da će o najboljem filmu odlučivati – publika. Uz dugoočekivani Jojo Rabbit Taike Waititija, crnu komediju o Hitleru sa Scarlett Johansson nastalu u Disneyjevoj produkciji, gledamo islandski Milijeko Grímura Hákonarsona (Ovnovi, ZFF 2016.) koji kritika uspoređuje s kino uspješnicom Tri plakata izvan grada, O beskraju švedskog apsurdista Roya Anderssona, plesnu melodramu Ema čuvenog čileanskog redatelja Pabla Larraina (Jackie, Neruda) i brazilsku SF dramu Božanska ljubav u režiji Gabriela Mascara (Neonski bik, ZFF 2016.).  Natjecateljski program PLUS pak odiše mladenačkim duhom jer filmove u njemu odabiru i nagrađuju zagrebački srednjoškolci. Za ovogodišnje izdanje odabrali su pet filmova: Nek bude svjetlost Marka Škopa (slovački kandidat za Oscara), Mlada ljubav finske autorice Selme Vilhunen (pobjednik programa Generacija 14plus Berlinskog filmskog festivala), nizozemski Druga šansa redatelja Willema Boscha, slovenski Ne zaboravi disati u režiji Martina Turka, te višestruko nagrađen pobjednički film Pulskog filmskog festivala Dnevnik Diane Budisavljević u režiji Dane Budisavljević.“

Poznati su i članovi žirija 17. ZFF-a. O najboljim filmovima u natjecateljskom programu dugometražnog filma odlučivat će žiri u sastavu: redateljica Dana Budisavljević, redatelj Elmir Jukić i redateljica Ágnes Kocsis. Žiri međunarodnog kratkometražnog glavnog programa i programa Kockice čine: scenarist Stefan Bošković, direktorica Klasik TV-a Maja Jelisić Cooper te redatelj Mladen Stanić. Filmove iz programa Ponovno s nama ocjenjuje publika, a filmove iz programa PLUS ocjenjuje srednjoškolski žiri u sastavu: Maja Vuković, Lea Magzan, Lina Jelena Galijatović, Klara Mišković i Tina Grgić.

Direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić predstavio je i bogat ovogodišnji popratni program. „Uz stalne i popularne programe Velikih 5, Dani LUX filma, Moj prvi film i Bibijada, ove godine predstavljamo dva nova. Povijest egzila beskonačna je priča koja jedan od svojih vrhunaca doživljava upravo danas i u našem najbližem susjedstvu. Pod selektorskom palicom kritičarke Diane Nenadić, a povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, donosimo program Fragmenti egzila koji će na malom uzorku pokazati kako su na različite aspekte tog neiskorjenjivog fenomena reagirali neki od glasovitih europskih filmaša: Jerzy Skolimowski, Rainer Werner Fassbinder, Želimir Žilnik, Jean-Pierre Dardenne i Ulrich Seidl. Zanimljiv je i program Dva Berlina - Filmom preko zida, koji su povodom 30. obljetnice pada berlinskog zida pripremili Restart i Dokukino KIC u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien i ZFF-om.

Izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija i ove godine gledamo u programu Velikih 5 koji ZFF ostvaruje u suradnji s mrežom kulturnih instituta Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC). Očekuje nas otkačena romantična komedija Predivan život Nicolasa Bedosa s velikim francuskim zvijezdama Danielom Auteuilom i Guillaumeom Canetom, film o životu prvog mafijaškog pokajnika, ujedno talijanski kandidat za Oscara; Izdajnik u režiji veterana Marca Bellocchija; Lara, dugoiščekivani drugi film njemačkog redatelja Jana Olea Gerstera koji je u Karlovim Varima osvojio tri nagrade, britanski Samo ti, bolno iskren film o žudnji i intimnosti redateljice Harry Wootliff, te španjolski Ljeto u Madridu Jonása Truebe, atmosferična drama koju je nagradila kritika u Karlovim Varima. Moj prvi film: In Memoriam selektora Nenada Polimca ove godine predstavlja prve filmove velikih autor/ica koji/e su nedavno preminuli: Agnès Varde, Miloša Formana, Dušana Makavejeva, Georgea A. Romera i Nicholasa Roega, a u Danima LUX filma gledamo finaliste Nagrade LUX koju dodjeljuje Europski parlament za uspjeh u europskom filmu: Bog postoji, njeno ime je Petrunija makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske te španjolsko-francuski triler o korumpiranom političaru Vlast u režiji Rodriga Sorogoyena. Tijekom Dana LUX filma finalisti se prikazuju u 28 država EU-a na 24 jezika. Ove godine Dani LUX filma održavaju se u nedjelju, 17. studenog u kinu Tuškanac. Bibijada, jedan od najdugovječnijih ZFF-ovih programa, koji će ove godine doživjeti svoje 13. izdanje, namijenjen je osnovnoškolskim filmoljupcima. Tema aktualne Bibijade  – klimatske promjene - potaknuta je aktualnostima među djecom i mladima te globalnim pokretom mladih za klimu koji je pokrenula Šveđanka Greta Thunberg. Za još mlađu publiku (3+) koja se prvi put susreće s filmovima na velikom platnu, ponovno u goste s KinoKino Festivala stiže program kratkometražnih naslova Moj prvi odlazak u kino. Filmovi dječjeg programa prikazivat će se u Kinu Tuškanac, MSU-u, NS Dubravi i KUC Travnom.“

Program INDUSTRIJE, ZFF-ove platforme za edukaciju i umrežavanje profesionalaca predstavila je producentica ZFF-a Lana Matić: „Program Industrija će tijekom osam dana i ove godine predstaviti niz predavanja, panela i radionica te pitching forum čak 7 studentskih projekata iz regije. Uz redovne programe, poput radionice Moja prva videoigra namijenjene djeci od 7 do 14 godina, a u suradnji s HUB385, i radionice Moj prvi scenarij u suradnji s DHFR-om, dotaknut ćemo se i umjetnosti izrade scenarija za televiziju, videoigara ali i teme filmske glazbe. Razvoj videoigara u stalnom je fokusu programa INDUSTRIJA pa ove godine kroz program Interaktvna Empatija u suradnji s Goethei-Institut Kroatien i  Francuskim institutom u Hrvatskoj organiziramo tri masterclass predavanja međunarod-nih gaming stručnjaka i panel diskusiju Je li moguće napraviti umjetničku hit igru?. Masterclass predavanja The Making of Trüberbrook bavit će se razvojem uspješne njemačke detektivsko-avanturističke sci-fi igre, dok će se na masterclassu Narativni dizajn za videoigre raspravljati o alatima koji su mladim dizajnerima igara potrebni za izradu uvjerljivih priča. Kako bismo domaćim profesionalcima pomogli da budu što uspješniji na međunarodnom tržištu, ove godine u suradnji s DKE – Uredom MEDIA Hrvatske i DKE – Uredom MEDIA Srbije u sklopu programa Industrija organizirali smo trodnevnu radionicu za profesionalce posvećenu pripremi televizijskih igranih serija. Radionicu će voditi Hayley McKenzie i Kay Stonham, stručnjakinje iz tvrtke Script Angel s dugogodišnjim iskustvom u razvoju filmskih i TV scenarija. Prijave su otvorene do 31. listopada pa pozivamo profesionalce da se prijave. Hayley McKenzie također će održati predavanje s fokusom na stvaranju izvanrednih televizijskih igranih serija i njihovu odnosu prema igranim filmovima. I ove godine će u sklopu Pitching foruma Industrije Mladost! u suradnji sa 7 regionalnih akademija dramske umjetnosti 14 studenata razvijati i pitchirati svoje projekte, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade naših partnera studija Vizije i Šesnić&Turković. Zainteresiranima će se predstaviti edukativna platforma razvoja scenarija i projekata MIDPOINT, a program završavamo događanjem Tko to tamo svira? kojim ćemo se u razgovoru s domaćim skladateljima filmske glazbe - Jurom Ferinom, Pavlom Miholjevićem, Alenom Sinkauzom, Nenadom Sinkauzom i Hrvojem Štefotićem dotaknuti iznimno zanimljive teme originalne glazbe kao elementa dramaturgije te njezine uloge u atmosferi filma i izgradnji likova. Za sve koji ne mogu posjećivati velike svjetske filmske manifestacije, u programu Festivali pod reflektorom festivalske velikane donosimo k nama, pa ćete moći pogledati dijelove programa Filmskog festivala u Locarnu, Festivala mediteranskog filma Split, Sarajevo Film Festivala, Venecijanskog filmskog festivala i Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji. A tu je i jedan film iz naše mediteranske filmske mreže, Kina Mediteran.“

Dugogodišnju uspješnu suradnju s generalnim pokroviteljem festivala, Hrvatskim Telekomom, komentirao je Richard Brešković, direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu: „Zagreb Film Festival najveće je filmsko događanje u Zagrebu, od velikog je značaja za hrvatsku kinematografiju i hrvatsku kulturu općenito. Hrvatski Telekom je uz najveće hrvatske filmske festivale dugi niz godina, a uz Zagreb Film Festival je 8. godinu zaredom. Suradnja s filmskim festivalima nas posebno veseli jer svojim korisnicima, već tradicionalno, donosimo ekskluzivan filmski sadržaj u njihove domove putem MAXtv platforme. Osim u MAXtv videoteci kod kuće, MAXtv korisnici mogu uživati u ekskluzivnoj ponudi filmova sa ZFF-a i bilo gdje drugdje putem MAXtv To Go usluge što im omogućuje HT-ova nova IPTV platforma i  najbolja mreža. Hrvatski Telekom stalno ulaže u razvoj usluga i najnovije tehnologije što podrazumijeva i ponudu premium sadržaja za korisnike. Jedinstvena ponuda vrhunskih filmskih ostvarenja temelji se na odličnoj suradnji ZFF-a i Hrvatskog Telekoma što MAXtv platformi daje drugačiji status u odnosu na konkurenciju, jer MAXtv korisnici odabrani filmski sadržaj mogu pogledati osim na Festivalu, još samo u MAXtv videoteci. Ipak, budući da za nekoliko dana Zagreb postaje filmskom mekom, pozivam vas da nam se pridružite i uživate u vrhunskim filmskim ostvarenjima na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu, a ekskluzivnu ponudu filmova sa ZFF-a pogledate u MAXtv videoteci u vlastitom domu ili gdje drugdje s obitelji ili prijateljima.“

Hrvoje Laurenta osvrnuo se na rekordno širenje festivala izvan Zagreba: „Kao i dosad, dio programa i dobre zeefefovske atmosfere prenijet ćemo i van Zagreba – ali ove godine u najveći broj gradova dosad. U sklopu programa ZFF putuje tijekom studenog, dio programa bit će prikazan u 20 hrvatskih gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Ivancu, Koprivnici, Prelogu, Rijeci, Rovinju, Samoboru, Slatini, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru, Sv. Ivan Zelini, Hvaru, Omišu, Bolu, Podgori i Imotskom.

Generalni pokrovitelj Festivala je Hrvatski Telekom, a financijski ga podržavaju Gradski ured za kulturu, Hrvatski audiovizualni centar i Kreativna Europa – potprogram MEDIA. Festival medijski pokrivaju Jutarnji list, Tportal, HRT, HRT3, Yammat FM i Gold FM. Novčane nagrade za najbolji film dugometražnog, kratkometražnog i programa PLUS osigurava Addiko banka, a nagradu za najbolji film programa Kockice osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Festival podržavaju Zagrebačka pivovara, Coca Cola, Mastercard, Auto Benussi, Hotel Park 45, FED i mnogi drugi.

Program Zagreb Film Festivala dostupan je na službenoj festivalskoj stranici (www.zff.hr). Ulaznice se nalaze u online prodaji na zff.kupiulaznicu.hr, a od 5. studenog moći će se kupiti i na blagajni ZFF-a  ispred kina Tuškanac. Cijene ulaznica za projekcije kreću se između 20 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, 29.10. – 6.11., cijene ulaznica su 5 kuna niže.

]]>
Sat, 2 Nov 2019 19:28:32 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu
Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku  Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! ]]> Svjetski žanrovski hitovi i kultni klasici spremni su za premijeru na velikom platnu spektakularne Ljetne pozornice Tuškanac na ovogodišnjem 9. Fantastic Zagreb Film Festivalu! Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, anime, akcija i avantura očekuju sve posjetitelje od 27. 6. do 7. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac!

Na otvaranju festivala u četvrtak, 27. 06. u 21:30, Fantastic Zagreb Film Festival donosi uzbudljivi avanturistički triler Arktik kojega svjetska kritika etiketira jednim od najboljih filmova o preživljavanju, a kojem naslovnu ulogu tumači slavni danski glumac i svjetska zvijezda Mads Mikkelsen čije je ime postalo sinonimom za uspješan film.

U petak 28. 06. program Fantastic Retro donosi nezaboravni žanrovski klasik iz 1984. godine Dina pješčani planet u režiji neponovljivog Davida Lyncha. U glavnoj ulozi je slavni Kyle MacLachlan, u sporednim ulogama nastupa ansambl poznatih američkih i europskih glumaca Virginia Madsen, Linda Hunt, Patrick Stewart, Max von Sydow i Jürgen Prochnow dok je svoju najslavniju filmsku ulogu slavni Sting ostvario upravo u Lynchovoj Dini. Predložak Dine je roman Franka Herberta koji je upravo dobio svoje novo hrvatsko izdanje.

'Dina pješčani planet', trailer.

Subota 29. 6. rezervirana je za spektakularni švedski postapokaliptični SF triler Nezamislivo koji donosi priču o misterioznim napadima na tu skandinavsku zemlju dok vas na kraju tjedna očekuje još jedan kultni klasik: u nedjelju 30. 06. gledamo remek-djelo Waltera Hilla Ratnici podzemlja koji ove godine obilježava 40-godišnjicu.

Govoreći na konferenciji za medije direktor FZFF-a Stjepan Hundić istaknuo je da festival i ove godine nudi fantastične svjetske festivalske hitove kao i kultne žanrovske evergreene. „Od premijera zdvojio bih japansko anime remek-djelo Mirai velikog Mamoru Hosode, švedski SF space spektakl Aniara, američki indie retro SF hit Planet nade (Prospect) i sjajan dokumentarac Alien: Porijeklo (Memory: The Origins Of Alien) o korijenima remek-djela Ridleya Scotta Osmi putnik (Alien) iz 1979. koji prikazujemo u programu Fantastic Retro. Od ostalih klasika ove godine gledamo i revolucionarnog Terminatora Jamesa Camerona, legendarne Gole u sedlu Dennisa Hoppera, nezaboravni vestern Divlja horda Sama Peckinpaha i genijalnu crnu komediju Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu velikog Stanleya Kubricka", poručio je Hundić.

 „Od kada je centar 2016. preuzeo upravljanje lokacijom ljetne pozornice velika nam je čast što svake godine uz ostale filmske sadržaje prikazujemo i filmove na najljepšem kinu na otvorenom koje donosi Fantastic Zagreb Film Festival“, poručila je ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca Maja Jurić Ivoš.
   
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno uživajte u filmovima jer vam vaš kućni ljubimac osigurava besplatan ulaz na sve projekcije! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Mon, 24 Jun 2019 21:35:35 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku
Animafest leti na Mjesec! http://filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14445/animafest-leti-na-mjesec Animafest leti na Mjesec! ]]> U Mađarskom institutu Balassi u Zagrebu održana je konferencija za medije uoči početka 29. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2019. koji se od 3. do 8. lipnja, uz uvodna događanja predstojećeg vikenda, održava u kinima Tuškanac, Kinoteka i Kaptol Boutique Cinema te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više 400 filmova iz 45 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen vezi animacije i likovnih umjetnosti, obilježavanje 50. obljetnice ljudskog stupanja na Mjesec, retrospektivni i panoramski programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima (Suzan Pitt, Nedeljko Dragić i drugi velikani Zagrebačke škole) te portugalskoj kinematografiji, open-airovi i Animacikl, virtualna stvarnost, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade.

Članove žirija i ugledne goste, hrvatske filmove u međunarodnim i hrvatskim konkurencijama i detalje atraktivnih programa na otvorenom i u kinima predstavili su umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, Nikola Stojadinović, Savjetnik za film pri Uredu za kulturu Grada Zagreba, direktorica Identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke Natalija Mikulić Smiljanić te autorice filmova hrvatskog i studentskog natjecanja Animafesta 2019. Noemi Ribić, Stella Hartman, Martina Meštrović i Tanja Vujasinović.

Daniel Šuljić naveo je kako će u žiriju Velikog natjecanja kratkometražnog filma biti vrhunska imena svjetske animacije: Boris Labbé, prošlogodišnji dobitnik Animafestova Grand Prixa za film Pad, svestrani umjetnik koji će u sklopu Animafesta postaviti i izložbu „Postajanje-životinjom“ (Galerija ULUPUH) te održati masterclass; Ruth Lingford, britanska legenda animiranog filma čiji će radovi biti prikazani u tematskom programu Animafesta 2019; Michaela Müller, švicarsko-hrvatska animatorica, autorica nagrađivanog filma Aerodrom i ovogodišnjeg Animafestovog vizuala; Tünde Vollenbroek, nizozemska producentica, suradnica Cartoon Brewa, vodećeg animacijskog medija, i članica odbora Europskih nagrada za animaciju Émile; Chen Xi, trenutno najznačajniji kineski animator i jedan od rekordera Animafesta po sudjelovanjima u Velikom natjecanju. Pred njima je težak zadatak ocjenjivanja 46 filmova koji dolaze iz mnogobrojnih europskih i svjetskih zemalja. Odgovornost je velika i stoga što Animafestova natjecanja kvalificiraju za Oscara, European Animation Award i Annie Awards.
U žiriju Velikog natjecanja dugometražnog filma sjedit će američki producent i animator nagrađen Emmyjem Frank Gladstone, svojedobno producent u Disneyju, Warner Brothersu i DreamWorksu te izvršni direktor ASIFA-e Hollywood i nagrada Annie; vodeća ruska kritičarka i novinarka specijalizirana za animirani film Dina Goder; te Dalibor Barić, jedan od najuspješnijih i u svijetu prepoznatih hrvatskih autora s presjecišta animiranog i eksperimentalnog filma, majstor znanstvene fantastike i found footagea.

Žiri za Natjecanja studentskog i hrvatskog filma objedinjen je te ga čine dvojica istraživača animacijskog medija mlađih generacija Nikita Diakur i Vasco Sá te Hrvat Bruno Razum. Dok se Razum istakao stop-animacijom, a Diakur proslavio korištenjem dinamične kompjutorske simulacije i postao zvijezda već s prva dva filma, Sá u paru s Davidom Doutelom očarava klasičnijim pristupom u prošlogodišnjem filmu Predskazanje. Doutel će pak biti u žiriju novog Animafestova natjecanja VR projekata, zajedno sa svjetski poznatim producentom Marcom Bertrandom i osnivačem prvog hrvatskog VR studija Legame Milanom Gostimirom. Diakur će tijekom ovogodišnjeg Animafesta održati masterclass, Betrand će s Urijem Kranotom govoriti o novim medijima u animaciji, a Sá i Doutel predstavit će s još jednom zvijezdom, Reginom Pessoom, suvremenu portugalsku animaciju u sklopu ovogodišnjeg fokusa na kinematografiju te zemlje.

Šuljić je naglasio i kako su među uglednim gostima festivala, kojih je ove godine 240, i mlade zvijezde animacijske scene Poljak Tomasz Popakul, Švicarac Michael Frei koji se osim u animaciji nametnuo i u industriji videoigara, genijalni japanski umjetnik Shunsaku Hayashi, ali i afirmirani majstor anime Saku Sakamoto, Amerikanac John Morena koji je senzacionalno izborio trostruki nastup u Velikom natjecanju, Latvijac Gints Zilbalodis koji je ostvario gotovo nevjerojatno postignuće napravivši potpuno samostalno dugometražni film Daljine, umjetnički direktor filma Buñuel u labirintu kornjača i strip-majstor José Luis Ágreda, Gerta Xhelo iz TED-Eda, Nancy Denney-Phelps, Joni Männistö i drugi. Mnogi među njima održat će izlaganja ili prezentacije, što je jedinstvena prilika za susret s profesionalcima animirane produkcije.

Paola Orlić skrenula je pozornost na bogat Animafestov program izvan kino-dvorana koji već ovoga vikenda donosi Animacikl na Gornjem gradu i u Ljetnom kinu Gradec te omiljeni Animafestov Open-Air na Zrinjevcu. Program animacikliranja ove nedjelje upotpunjen je i predstavom o Ježurki Ježiću Kazališta Tvornica lutaka i filmom Eve Cvijanović u Ljetnom kinu Gradec, kao i filmovima Zajedno i O mladosti studenata banjalučke Umjetničke akademije te onima iz programa animiranih videospotova Kino za uši. Animacikl se tradicionalno odvija u suradnji s Akademijom umjetnosti iz Banja Luke i vozi se gornjogradskom rutom te Tunelom Grič, čime se animiraju gradske fasade i ističe veza grada i festivala. U subotu na Open-Airu prikazuju se pobjednici prošlogodišnjeg Animafesta – Kakav veličanstveni kolač! Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa, Pad Borisa Labbéa i Između sjena Alice Guimarães i Mónice Santos. U Ljetnom kinu Gradec u ponedjeljak se prikazuje impresivan dugometražni film Slika Jean-Françoisa Laguioniea koji pršti referencama na likovne umjetnosti, a potom svakoga dana različiti programi, poput najboljih novih filmova studenata iz srednje i istočne Europe i bloka „Krajolici i arhitektura“ iz ovogodišnjeg tematskog programa „Animacija i likovne umjetnosti“.


Vjerojatno najatraktivniji događaj na otvorenom očekuje nas međutim posljednjeg dana festivala, u subotu 8. lipnja kada je na Ljetnoj pozornici Tuškanac na rasporedu poseban ovogodišnji program „Povedi me na Mjesec“ posvećen 50. obljetnici ljudskog stupanja na Zemljin satelit. U tom programu pod zvijezdama vidjet ćemo obnovljenu izvornu koloriranu verziju Mélièsova Puta na Mjesec, Vukotićevu Kravu na Mjesecu, Wallacea i Gromita i fascinantan noviji film Solarna šetnja za sve ljubitelje kontemplativne znanstvene fantastike.

Daniel Šuljić skrenuo je pozornost i na daljnju afirmaciju Animafesta kao središnjeg mjesta susreta građana s virtualnom stvarnošću u funkciji umjetničkog izraza, u čemu ovaj festival ne samo da prati već i postavlja trendove. Zbog velikog broja vrhunskih projekata Animafest 2019 uveo je za njih novo natjecanje sa sedam instalacija koje se svakoga dana prikazuju u Tunelu Grič od 10 do 20 sati. Uz to, u Tunelu Grič i u Galeriji Šira održava se i izložba #fuckreality studenata i profesora Akademije primijenih umjetnosti iz Beča koja se također oslanja na imerzivnu, virtualnu i proširenu stvarnost. Naposljetku, u Tunelu se svakoga dana u 13:30 održava i performans Swarming Tunnel. Na FER-u se pak održava Radionica razvoja priče za videoigre uz sudjelovanje Emmanuela Corna, dizajnera igara Event [0] i Endless Legend.

Upitan da izdvoji posebno zanimljive točke cjelokupnog programa Animafesta 2019, Daniel Šuljić podvukao je prije svega natjecateljske programe koji nude presjek svega najboljega u suvremenoj umjetničkoj animaciji u svijetu i Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na eksperimentalnije i svježe poetike Natjecanja studentskog filma te atraktivno Veliko natjecanje dugometražnog filma u kojem se uz filmove Daljine i Buñuel u labirintu kornjača prikazuju i Jedan dan života o legendarnom poljskom novinaru Ryszardu Kapuścińskom i ratu u Angoli, nagrađivani Funan o jednoj kambodžanskoj obitelji u vremenu vladavine Crvenih Kmera, kriminalističko-artistički film s elementima noira Ruben Brandt, kolekcionar slovenskog veterana s mađarskom adresom Milorada Krstića, dva horora – čileanska stop-animacija Kuća vukova i anime Aragne: grimizni znak, te poetična kanadska crno-bijela, obiteljsko-psihološka etida Ville Neuve. Naglasio je i da program Svjetske panorame donosi nove filmove animacijskih zvijezda kao što su Dahee Jeong i Peter Millard.

Šuljić je govorio i o središnjem tematskom programu „Animacija i likovne umjetnosti“ u sklopu kojega se prikazuje 6 kratkometražnih programa i 2 dugometražna filma. Dva bloka bave se djelima koja su izravno inspirirana pojedinim umjetnicima, stilovima ili klasičnom umjetnošću općenito, jedan umjetnicima koji djeluju i u galerijskom kontekstu, jedan apstraktnim filmovima, jedan vezi arhitekture i animacije te jedan novijim radovima na likovne teme. Dugometražni dio tematskog programa osim Slike nudi i anime o životu i djelu Miss Hokusai, kćeri slavnog majstora ukiyo-e. Na vezu animacije i likovnih umjetnosti nadovezuje se i najbogatiji izložbeni program u povijesti festivala. Čak šest izložbi ekskluzivno se odvija u vrijeme trajanja Animafesta, a najatraktivnija među njima ustvari je modno-umjetnički događaj, vezan uz dobitnicu Nagrade za životno djelo. U Galeriji Kranjčar bit će tako izloženo deset unikatnih, rukom oslikanih kaputa Suzan Pitt koje u svojem butiku na njujorškoj 8. ulici izlaže i Patricia Field – kostimografkinja, dizajnerica i stilistica najpoznatija po radu na TV seriji Seks i grad. Inspirirani motivima popularne kulture poput stripova, reklama, originalnih printova i njujorških grafita, kao i psihologijom, seksom, nadrealizmom i vodenim bojama njezinih animiranih filmova, kaputi Suzan Pitt proizašli su iz vibrantne ulične atmosfere New Yorka i Los Angelesa. Izložba se otvara u utorak 4. lipnja u 18 sati. Velika novost je i grupna izložba autora čiji su radovi ušli u Veliko natjecanje kratkometražnog filma te su pozvani da svoje making-off crteže i druge materijale izlože u KIC-u (Galerija na katu) pod naslovom „Iza kulisa“. U prostoru Francuskog instituta odvija se prodajna izložba i predstavljanje ugledne francuske produkcije Miyu. U Pogonu Jedinstvo izložena je (Re)Animacija poezije, umjetnička inicijativa Božidara Trkulje i 50 hrvatskih suvremenih umjetnika.

Umjetnički ravnatelj Animafesta istaknuo je i raskošan retrospektivni program koji osim fokusa na portugalsku kinematografiju uključuje i Majstore animacije Suzan Pitt i Nedeljka Dragića, za kojega je i intimno profesionalno vezan, kao i tradicionalni izbor Borivoja Dovnikovića – Borde, ovoga puta iz stvaralaštva Zagrebačke škole za 1971. godinu. Producentica festivala Matea Milić pridodala je kako privlačnost portugalskog animiranog filma ovdašnjoj publici, primjerice filmova Između sjena i Predskazanje, kao i činjenica da tamošnja animiranofilmska kinematografija u mnogočemu podsjeća na hrvatsku animacijsku scenu (mala sredina s iznimno agilnom i međunarodno prepoznatom, stilski i žanrovski raznolikom produkcijom koja novi procvat doživljava od druge polovice 1990-ih godina) predstavljaju temeljne poticaje „Portugalu u fokusu“ kojeg kurira Agencija za kratki film (Agência da Curta Metragem), a provodi se u partnerstvu s Veleposlanstvom Portugala u HR. Ova retrospektiva predstavit će neke od najsjajnijih bisera portugalske animacije te tri naraštaja maštovitih, nemirnih, inovacijskih i uzbudljivih autora kroz ukupno 3 programa i 22 raznolika filma.

Što se tiče profesionalne ponude, u Institutu Balassi 4. i. 5. lipnja odvija se šesti Međunarodni znanstveni skup Animafest Scanner s pozvanom govornicom Jayne Pilling i predstavljanjem zbornika skupa iz proteklih godina u izdanju Bloomsburyja, a niz masterclassova uglednih gostiju zbivat će se u KIC-u. Svi programi Animafest PRO-a su besplatni, a zahvaljujući Zagrebačkoj banci to su i cijelo Studentsko natjecanje, retrospektiva Nedeljka Dragića, Animafest u Vašem kvartu, Open-Airovi, program u Ljetnom kinu Gradec, retrospektive škola animacije (Gobelins i National Film And Television School) i Suzan Pitt, Kino za uši, filmovi nominirani za Europsku nagradu Emile, srednjoeuropski talenti itd.


Matea Milić govorila je o Programu za djecu i mlade koji je najbolje popratiti putem pogodnosti Obiteljske iskaznice jer po cijenama od 100 (1 dijete + 1 roditelj) i 150 (2 djece + 1 roditelj) kuna omogućuje ulaz na sve projekcije primjerene djeci. Program za djecu i mlade, koji je vremenski prilagođen kako školama i vrtićima, tako i zaposlenim roditeljima, najvećim se djelom odvija u dvorani Kinoteke tijekom tjedna i cijelu subotu, a filmovi također međunarodnog Natjecanja filmova za djecu kategorizirani su prema uzrastu. Atraktivni Obiteljski program uključuje dugometražne filmove Kućica za ptice uz naraciju uživo glumca Filipa Riđičkog te uzbudljivu detektivsku avanturu Gordon i Paddy koja je sinkronizirana na hrvatski. Obiteljski program sastoji se i od tematskih kratkih selekcija posvećenih blagdanskim čarolijama, ustrajnosti i različitosti te životinjama iz njemačkog studija Film Bilder. Dvije radionice animacije odvijaju se u Medijateci Francuskog instituta pod vodstvom Antonije Veljačić – radionica koja će djecu od 4 godine naviše upoznati s optičkim igračkama u subotu 1. lipnja te tjedna radionica „Animiraj!“ za školarce svakoga dana od 17 do 19 sati. Program Animafest u Vašem kvartu, koji s ciljem približavanja animacije većem broju djece dovodi besplatne projekcije iz programa festivala u kulturne centre zagrebačkih četvrti, odvija se u KUC-u Travno, Narodnom sveučilištu Dubrava, Narodnom sveučilištu Sesvete, Centru za kulturu i informacije Maksimir, Centru za kulturu Trešnjevka i Kulturnom centru Peščenica. Ulaz na sve programe u kulturnim centrima Grada Zagreba je besplatan. Animafest će i 2019. u suradnji s udrugom Djeca susreću umjetnost s projekcijama i razgovorima s autorima gostovati i na pedijatrijskim odjelima zagrebačkih bolnica.


Noemi Ribić govorila je o svom filmu Odrasti u malo drvo koji se prikazuje u Natjecanju hrvatskog filma. Ja sam studentica 5. godine animiranog filma na ALU. Film sam započela 2017. godine i jako sam sretna što sam upala na Animafest pa ove godine mogu i sudjelovati na festivalu kao autor, a ne samo kao gledatelj i student. Dođite na moj film  – rekla je Ribić. Hvala vam što ste primili moj film. Velika je čast biti na Animafestu. Nije mi prvi put da sudjelujem na filmskom festivalu, ali ovo je moj prvi pravi ozbiljni film s kojim sam iznimno zadovoljna i veliki festival za mene te se nadam da ću sudjelovati i u nadolazećim godinama – kazala je Stella Hartman, autorica filma Izvan sebe iz konkurencije Natjecanja studentskog filma, u kojem se natječe i Anna Šagadin filmom Saturn u Lavu.

Kao predstavnice autora u Natjecanju hrvatskog filma govorile su i Martina Meštrović i Tanja Vujasinović, autorice filma Mačka je uvijek ženska. Film smo radile 3 godine o svojoj profesorici Mariji Ujević Galetović. Kroz rad smo željele prikazati njezinu žensku vitalnost. Ona je bila prva i dugi niz godina jedina profesorica kiparstva na ALU. To je točka iz koje smo gradili film o njezinu karakteru i djelu – rekla je Meštrović.Naslov filma je njezin citat. Mi smo se koncentrirale samo na jedan segment njezina rada jer u njezinu 60-godišnjem djelovanju postoji mnogo toga. Ali mi smo se usmjerile na njene ženske strukture koje imaju specifične vitalne forme. Motiv mačke je čest feministički motiv kod nje jer mačka je jedina domaća životinja koju se ne može posjedovati. Mačka/žena je nezavisna, inteligentna i svoja – rekla je Vujasinović. Paola Orlić podsjetila je i kako se u Velikom natjecanju kratkometražnog filma natječu Petra Zlonoga filmom Jedan od mnogih te Ivana Bošnjak i Thomas Johnson filmom Udahnut život, dok Natjecanje hrvatskog filma broji ukupno 20 radova.

Ulaznice i iskaznice mogu se kupiti online na adresi animafest.kupiulaznicu.hr te na blagajnama kina Tuškanac, Kaptol Boutique Cinema i Kinoteka. Festivalske iskaznice Animate omogućuju ulaz na sve projekcije osim svečanog otvaranja po cijeni od 250 kuna (200 kuna u pretprodaji) i podižu se u Uredu za akreditacije u Kinu Tuškanac od 3. lipnja. Obiteljske iskaznice koje omogućuju ulaz na sve projekcije primjerene djeci stoje 100 kuna (1+1, za jednog roditelja i dijete) i 150 kuna (2+1, za jednog roditelja i dvoje djece). Pojedinačna ulaznica stoji 25 kuna za sve programe osim Velikog natjecanja (30 kuna).

]]>
Thu, 30 May 2019 11:41:04 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14445/animafest-leti-na-mjesec
12. Subversive u potrazi za analognim vremenom http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14442/12-subversive-u-potrazi-za-analognim-vremenom 12. Subversive u potrazi za analognim vremenom ]]> U sklopu 12. Subversive Festivala održat će se i 12. izdanje Subversive Film Festivala i to od 5. do 12. svibnja u zagrebačkim kinima Europa, Tuškanac, KIC te MSU. Uz više od 50 filmskih naslova dokumentarna, igrana i kratkometražna konkurencija donosi recentne i provokativne filmske naslove čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo, otvarajući nove horizonte a istovremeno ne oviseći isključivo o jednom teritoriju, jednom režimu i zakonima tržišta.

U dokumentarnoj konkurenciji izdvajaju se redom novi filmovi SFF- u dobro poznatih sineasta. Stéphane Goël, švicarski redatelj i jedan od osnivača aktivističkog kolektiva Climage u filmu Otočanin uzima udaljeni čileanski otok Isla Robinson Crusoe za svoj novi utopijski projekt u uvjetima masovnog turizma u kojima ovaj otok postaje meta turista koje lokalci nazivaju „plasticas“ jer im na odlasku ostavljaju samo gomilu plastičnog otpada. Za francuskog videoumjetnika i sineasta Jean-Gabriela Périota snimanje filmova prije svega je politički čin, a nakon što je ispisao potentnu kroniku o filmskim aktivnostima frakcija njemačke krajnje ljevice tijekom šezdesetih i sedamdesetih, u filmu Naši porazi ulogu snimatelja sada preuzimaju učenici pariške srednje škole. Autor će ih najprije natjerati da rekonstruiraju isječke iz seminalnih komada koji su obilježili pariški svibanj 68', da bi ih potom angažirao u diskusiji o istima. Što je kapitalistički režim? Što su sindikati? Što je politika? Upravo su to neka od pitanja koja Périot postavlja učenicima.

Kanadska autorica Astra Taylor, dobro poznata po svojim prijašnjim doksima Zizek! i Examined Life koji se bave slavnim filozofima, na Subversive se vraća punokrvnim političkim dokumentarcem Što je demokracija? u kojem putuje svijetom i priča s iznimnim ženama, od Elini Perdikouri do Wendy Brown i Silvije Federici pokušavajući odgovoriti na pitanje koji je uopće smisao demokracije danas. Turbulentnu povijest Crne Amerike zajedno sa svakodnevnim crnačkim iskustvima u osvit Trumpove pobjede ispisuje jedan je od najpredanijih kroničara američkog Juga, Roberto Minervini u filmu What You Gonna Do When the World Is on Fire?

Sinoć sam te vidio kako se smiješ kambodžanskog redatelja Kavicha Neanga u svom referiranju na užase Crvenih Kmera spaja intimno i političko, nježno brišući distancu između života i snova, povijesti i poezije, a rezultat je suptilna kronika o moralnom i fizičkom uništenju, ali i krahu čitave jedne generacije. Talijanska redateljica Wilma Labate u doksu Zbogom, Sajgone donosi malo poznatu priču o ženskom soul bendu iz Toskane čije članice usred burne 1968. odlaze na veliku azijsku turneju sanjajući o slavi samo da bi završile usred vijetnamske klaonice u kojoj su morale svirkom zabavljati američke trupe. Ekološkom tematikom bavi se istraživački dokumentarac militantnog veterana Fernanda E. Solanasa (šifra: trilogija Vrijeme žeravice). Putovanje kroz zagađene gradove denuncira zločine počinjene nad okolišem uz državni blagoslov od strane poljoprivrednih korporacija, ali i katastrofalne posljedice njihove pohlepe. Friško s pariškog festivala dokumentarnog filma Cinéma du Réel stiže nam Campo, novi sablasni komad Tiaga Hespanhe koji nas vodi u najveću vojnu bazu u Europi smještenu na rubu Lisabona.

I dok današnjica preferira algoritme i digitalne formate, Subversive Film Festival u ovogodišnjoj igranoj konkurenciji traga za izgubljenim analognim vremenima. U filmu Mamac, Mark Jenkin koristi staru Bolex kameru i namjerno oštećuje filmsku traku, stvarajući osjećaj gledanja nekog starog filma Jeana Epsteina, samo što bretonske ribare sada zamjenjuju oni s Cornwalla. Iz produkcije Ulricha Seidla dolaze Djeca mrtvih u kojem autorski tandem Kelly Copper i Pavol Liska iz legendarnog Nature Theater of Oklahoma, rabi identičnu zrnatost fotografije, dok njihova Super osmica slijedi analogni karneval zombija Harka Harveya u suludoj adaptaciji Elfride Jelinek. U artificijelnom Nož + Srce ( Vanessa Paradis u glavnoj ulozi), stari znanac SFF-a, Yann Gonzalez ispisuje fetišističku posvetu gay-porn „šesnaestici“, ali i zaboravljenom 35mm formatu.

U digitalnoj eri prisjećamo se i starog dobrog fotoaparata koji je razorio tsunami selfieja i screenshot euforije. Koristi ga iznimni Richard Billingham u svom začudnom igranom debiju Ray&Liz  gdje kroz umjetničke fotografije oživljava svoje djetinjstvo britanske radničke klase satkanom od sendviča s ciklom i tosta ispečenog na vatri. U filmu Melankolična djevojka njemačke redateljice, spisateljice i glazbenice Susanne Heinrich kao otužna referenca na novu digitalnu eru ostaje samo jedna kičasta fototapeta s tropskom plažom dok autorica kroz 15 vinjeta ispisuje ironični komentar o feminizmu, konzumerizmu, umjetnosti i seksu, u camp-pop spoju ranog Godarda i „kraljevske“ Margot Tanenbaum. S berlinskog Foruma stiže nam indie dragulj Dana Sallitta Četrnaest. Ova intimna i mikrobudžetska posveta (ženskom) prijateljstvu mnogo duguje Pialatu i Rohmeru, pristupajući mu s dostatnom dozom nježnosti i iznijansiranog osjećaja za vrijeme i njegove elipse.

U ovogodišnjoj igranoj konkurenciji posebno mjesto pripada veteranima nezavisnog filma. Jedna od najradikalnijih figura tzv. Berlinske filmske škole, Angela Schanelec u filmu Bila sam doma, ali, za koji je na ovogodišnjem Berlinaleu osvojila Srebrnog medvjeda za režiju, artikulira one male trenutke koji oblikuju našu egzistenciju kroz protagoniste čija egzistencija kao da je odsutna i oslobođena od bilo kakve empatije. Novim filmom Jia Zhangke, vodeće figure Šeste generacije kineskog filma, Pepeo ljubavi, dobili smo krajnje neobični spoj hladne melodrame, gangsterskog filma i povijesne freske o ulasku Kine u 21. stoljeće kroz njezinu radikalnu transformaciju u zemlju histeričnog i divljeg kapitalizma. Najpoznatiji sineast u dugotrajnom kućnom pritvoru, Džafar Panahi, nakon vožnje taksijem nanovo sjeda u auto u filmu 3 lica. Ovoga puta u izoliranu iransku regiju u kojoj se prepucij nakon obrezivanja djevojčica konzervira u soli i zakapa. Njegovo putovanje ujedno je i povijest iranskog filma i iskreni hommage njegovu mentoru Kiarostamiju.

Sablasni kraj (europske) civilizacije nagoviješta se u filmu Virgila Verniera Sophia Antipolis u kojem „utvrda Europa“ postaje „anti-polis“ opsjednut fašističkom sigurnošću i videonadzorom, sa svojim blindiranim vilama, klinikama za estetsku kirurgiju, vjerskim kultovima, do zuba naoružanim zaštitarima i  pripadnicima paravojne ultradesne grupacije koji  pretvaraju ispražnjeni izbjeglički kamp u buktinju. Europa tako postaje tipično linčovski prostor za koji nismo posve sigurni pripada li paralelnom svijetu ili mitologiji.

]]>
Sat, 20 Apr 2019 23:20:43 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14442/12-subversive-u-potrazi-za-analognim-vremenom
FEST 2019.: O domaćim filmovima http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14458/fest-2019-o-domacim-filmovima FEST 2019.: O domaćim filmovima ]]> Film Šavovi Miroslava Terzića je djelo o ženi koja je nakon poroda pod sumnjivim okolnostima u bolnici ostala bez svojeg djeteta, te ostatak života ona pokušava saznati što se u stvari dogodilo. Djelo je inspirirano konkretnim događajem za koji se kasnije saznalo da se ne radi o izdvojenom slučaju, već je broj takvih događaja u stvarnosti mnogo veći. Time je pristup Miroslava Terzića baziran na principima da je prikaz jednog društva najbolje ostvariv kroz opservaciju rada institucija države u kojoj se one nalaze, što je bila glavna odlika češke kinematografije još od davne prošlosti, a posljednjih desetljeća je to naravno karakteristika rumunjske kinematografije. Kako se ovdje ipak najviše radi o drami koju jedna individua prolazi, filmski naglasak ipak biva na majci u potrazi za izgubljenim djetetom. Time film Šavovi pripada žanru filma detekcija, obiteljske odnosno socijalne drame, te je prožet psihičkim stanjem melankolije. Sam film počinje krajnje neautentično, glavna junakinja stoji na jednom ne-mjestu za koje uopće ne znamo gdje je, a i na sličnim takvim ne-mjestima ona provodi veliki dio svojeg vremena. Jedno od tih ne-mjesta je čekaonica u institucijama. Sama semiološka razina pojma Čekaonica najbolje opisuje cijeli život majke koja živi u nadi da će pronaći svoje dijete a to je – čekanje, odnosno očekivanje vijesti. Tišinom misli, pognute glave, itekako biva slična Labudu koji odražava melankoliju cijelim svojim bićem, te time bivaju prizivani razni  umjetnici koji su ovjekovječivali melankoliju. Tu su naravno Stefan Malarme, Albrecht Dürer, Charles Baudelaire, te kroz povijest mnogi drugi. Kako je jedna od odlika melankolije naglašena repetitivnost, iz tog razloga se film Šavovi mora analizirati i kroz prizmu psihoanalize. Ponavljanjem radnje dolazaka u institucije, očito je da se u slučaju majke radi o prizivanju izgubljenog objekta, odnosno njezina sina.

Kao što se u djelu Mali princ kaže najbolje se vidi kad se gleda srcem, na kraju  filma ona ipak uspijeva pronaći svojeg sina, ali nakon toga kao ultimativni čin ljubavi prema njemu odlučuje da stvari ostanu kakve su bile do tada jer je to najbolje za njega. Tako ona žrtvuje svoju sreću još jednom zbog novopronađenog pa opet izgubljenog sina.

Koliko se film Bobe Jelčića Sam samcat tematski bazira na iznevjerenim očekivanjima glavnog lika od strane državnih institucija, sličnu iznevjerenost su doživjeli oni koji su gledali sam film. Iako je po tematskoj odrednici nefunkcionalnosti državnih institucija Hrvatske film Sam samcat i mogao i trebao biti neusporedivo kompleksniji temeljeći se na potencijalno velikom broju različitih gradivnih dramaturških elemenata, to se nažalost nije dogodilo.

Od prvog kadra film Sam samcat odlikuje napadan rad kamere koji je uglavnom sam sebi svrha, neadekvatni rakursi snimanja, uočljivo je prisustvo kamere iz ruke te neprimjereno korištenje ambijentalnog zvuka. Izborom takve filmske estetike Bobo Jelčić je u potpunosti promašio poimanje to jest dimenziju proteka vremena individue koja traži pravdu kroz hrvatske institucije. Razloga za to je nekoliko, kako je osnovni rezultat nefunkcionalnosti institucija značajna pasivizacija oštećenih ljudi, interakcija s institucijama ni izbliza nije tako koherentna, u kontekstu dostupnosti je mnogo više reducirana, te uglavnom bazirana na raznim diskontinuitetima. To očito znači da autor filma Sam samcat nije uspio napraviti bitnu distinkciju unutarnjeg bila pojedinca nasuprot tempu progresivnosti odnosno neprogresivnosti radnje, uslijed koje glavni lik ne uspijeva ostvariti svoja ni najelementarnija prava da provodi više vremena s vlastitom kćerkom. Tek u posljednjem dijelu filma Sam samcat ima poneki zanimljiv dramski trenutak gdje nekonstruktivnost komunikacije bilo s institucijama, bilo s običnim ljudima dolazi do svojeg usijanja. Zbog svega navedenog filmski uradak Sam samcat može biti uglavnom shvaćen kao neuspio filmsko-perceptivni eksperiment, koji je ipak uz određenu korekciju odnosno nadograđivanje mogao biti mnogo filmski sugestivniji.

Iz sekcije dokumentarnih filmova ove godine su na repertoaru bila četiri filma iz područja filmske umjetnosti. Prvi film je film koji se najbolje opisuje sintagmom poznati o poznatima, a to je film Petera Bogdanovicha Veličanstveni Buster. Peter Bogdanovich je jedan od rijetkih poznavatelja filmske umjetnosti koji se jednako vješto snalazio i kao filmski kritičar i kao filmski redatelj, a filmom o Busteru Keatonu to dvostruku sposobnost objedinjuje u jednu cjelinu. Drugi film je je film Claire Pijman Robbu Muller – Živjeti svjetlo, o svjetski renomiranom redatelju fotografije Robbyu Mulleru koji je dokazao da filmsko autorstvo itekako može postojati i u području režije fotografije (neadekvatano korišten izraz na ovdašnjim prostorima je direktor fotografije). Treći film je film manje poznatog španjolskog redatelja Armanda Rovira Tri pisma Paulu Morrisseyu kojim on radi hommage poznatom newyorkškom underground redatelju. Četvrti film je film Brucea Webera Robert Mitchum – Fine djevojke ne ostaju na doručku, koji naravno govori o životu glumca iz naslova.

Od igranih filmova koje neizostavno treba spomenuti su film Ben se vratio Petera Hedgesa o problemima roditelja uslijed narkomanske ovisnosti djeteta, te djelo južnokorejskog redatelja Lee Chang-Donga Izgaranje, koji je nakon osmogodišnje pauze nakon filma Poezija napokon snimio novi film. Također je neophodno navesti novi film Paola Sorrentina Oni o Silviju Berlusconiju, kao i  film Ralpha Fiennesa Bijela vrana o baletnom plesaču Rudolfu Nurejevu. Kako su spomenuti filmovi itekako poznati i o njima je dovoljno pisano, detaljnije analize filmova će biti preskočene.

Što se tiče prisustva hrvatskih filmskih autora, oni su bili zastupljeni ne samo kao članovi žirija određenih takmičarskih kategorija, već su i prezentirali svoje filmove u programu festivala. Tako su publici bili dostupni filmovi osim spomenutog filma Bobe Jelčića film Arsena Antona Ostojića F20, Posljednji Srbin u Hrvatskoj Predraga Ličine, Osmi povjerenik Ivana Salaja, Do kraja smrti Anđela Jurkasa, te film Barbare Vekarić Aleksi, koji je dobio nagradu kao najbolji debitantski film. Dvije godine prije tog na 45. FEST-u glavnu nagradu u takmičarskom programu dobila je također hrvatska redateljica, a to je Hana Jušić za film Ne gledaj mi u pijat.

Za razliku filma Ne gledaj mi u pijat koji pripadajući žanru geto filma nije bio svjestan opasnosti neostvarivanja značajnije identifikacije recipijenata s likovima filma, osobito uslijed njihove dodatne dramaturške iščašenosti, Barbara Vekarić taj propust nije uradila. Stoga je sam izbor tematike u velikoj mjeri baziran ako ne na njezinim osobnim iskustvima, onda ipak na iskustvima generacije kojoj i sama pripada.

Međutim, iako film Aleksi može ostavljati dojam da se tematski bavi individualnim oslobađanjem jedinke, esencijalno je riječ mnogo više o krizi identiteta odnosno pluralizmu identiteta suvremenog postojanja, gdje je svaka mogućnost izbora u stvari više nego artificijelno stvorena. Nažalost, film Barbare Vekarić tu vrst kritičke oštrice bitnije ipak nije uspio osvijestiti, te dodatno izgraditi.

Summa summarum, FEST je i dalje zadržao koncept na principu Festival festivala koji publici vjerojatno najviše odgovara, te uslijed nemogućnosti značajnijeg praćenja svjetskih filmskih zbivanja obične publike, filmski festivali su i dalje jedan od rijetkih načina uvida u svijet sedme umjetnosti. Stoga je i ove godine beogradski FEST imao respektabilan broj posjetitelja što kvantitativno iznosi preko 100 000.

]]>
Sun, 10 Mar 2019 23:25:35 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14458/fest-2019-o-domacim-filmovima
Zagreb Dox 2019. - U ime Republike Hrvatske i Pismo http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14462/zagreb-dox-2019---u-ime-republike-hrvatske-i-pismo- Zagreb Dox 2019. - U ime Republike Hrvatske i Pismo ]]> Svojim novim filmom U ime Republike Hrvatske Goran Dević je usmjerio svoj dokumentaristički fokus na problematiku pravosuđa u Hrvatskoj. Priča govori u najvećem dijelu o sudskom procesu protiv Marka Franciškovića, koji je optužen da je pozivao na nasilje protiv hrvatskih političara. S obzirom da je kod njega i pronađena znatna količina oružja pokrenut je sudski spor protiv njega.

Sudski proces je sniman od strane Gorana Devića, ali mu nije dozvoljeno da snima samog sudca, već samo audio dimenziju, odnosno njegov glas, te je time sadržaj izgovaranog još više dolazio do izražaja. Tako se itekako moglo svjedočiti sljedećem: Pravnu artikulaciju onog što je smatrao neophodnim za obranu Francišković nije imao priliku značajnije realizirati, a od strane nadležne psihičke vještakinje se čulo vrlo malo tog što je utemeljeno u profesionalnoj stručnoj terminologiji, te je bilo uvelike kolokvijalno odnosno neformalno prezentirano.

Postoji znanstveno dokazano pravilo, a to je da svaka biološka stanica koja je svjesna da je netko promatra nastoji modificirati odnosno prilagoditi svoje ponašanje danoj situaciji. Uzevši u obzir da su se sudionici filma koji su pripadnici državnih institucija ovako ponašali iako su znali da ih se snima, mora se postaviti jedino logično pitanje – „Kako se ponašaju kada ih se ne snima, ako se ovako ponašaju pred kamerama?!“.

Nažalost dani problem nije ikakav izuzetak, već određeno vrijeme unazad itekako može poslužiti kao obrazac raznih nepravilnosti državnih dužnosnika, koji neku značajniju namjeru da skrivaju određene poslovne anomalije uopće više i nemaju.

Stoga, upravo dana distinkcija ukazuje na bitnu razliku između kiča odnosno farse te nasuprot njima šunda. Kako je svaki kič u finalnoj instanci gledano politički to jest institucionalni, tako se ovdje očito radi o novoj fazi funkcioniranja određenog broja hrvatskih institucija, a to je upravo – institucionalni šund.

Sudski proces je završio izricanjem obveznog psihijatrijskog liječenja Franciškovića, iako je on tražio da bude kažnjen kaznom zatvora, jer je spreman snositi pravne konzekvence za posjedovanje oružja. Uzevši u obzir da u Hrvatskoj postoji alarmantan broj građana koji imaju određene količine oružja, a uz to su itekako nastrojeni i agresivno i militantno, očito je da je problem za Franciškovića nastupio jer je on kao adresate vlastite agresije naveo političare, a ne određene socijalno ranjive skupine kako to biva dominantnim društvenim diskursom.

Rasprostranjenost snabdjevenosti oružjem je možda najbolje ilustrirana posredstvom društvene satire Svinjari Ivana Livakovića, gdje u filmu postoji epizoda o količini oružja koja se može pronaći kod uvjetno rečeno normalnog građanstva.

'Svinjari', isječak.

Sukladno tome da je film U ime Republike Hrvatske trajao samo 33 minute, ostalo je ipak mnoštvo nedorečenih bitnih stvari. Iako je u teorijskom smislu svaki film u stvari film manjka, narativna praznina koja je ostala u filmu nepopunjena, neoprostivo je velika. Što se događalo u Psihijatrijskoj bolnici, ostaje u potpunosti nepoznato.

Ako je već urađena tako značajna dramska elipsa, onda je sam prostor kadra bolnice trebalo efektno naseliti dimenzijom zazornog, posredstvom određenih zvukova primjerice, a samu nemuštost izričaja ako je ona postojala uslijed proživljene traume je bilo neophodno predočiti posredstvom određenog filmskog jezika odnosno simbolike.

Goran Dević ne samo da je trebao osjećati dug prema samom glavnom liku dokumentarnog filma te materijalizirati jednu jaku dramsku priču, već je morao osjećati obvezu i prema  mnogim drugim građanima Hrvatske koji su značajno nezadovoljni radom hrvatskih institucija. Bilo to u sferi pravosuđa, socijalne politike odnosno demografije, području zdravstva ili pak drugih društvenih segmenata.

Koliku je traumu boravak u Psihijatrijskj bolnici izazvao za Marka Franciškovića, te može li on to uspješno artikulirati, ostaje veliko pitanje.

U samoj definiciji traume spominje se nekoliko bitnih stvari – dotok podražaja često biva prevelik za stupanj podnošljivosti subjekta i njegovu sposobnost ovladavanja tim podražajima te psihičkoj obradi. Traumatsko sjećanje je sjećanje na osobni traumatski događaj i karakteriziraju ga fragmentarnost i intenzivne senzacije i afekti, često sa malo ili gotovo nimalo verbalnog narativnog sadržaja.

Nažalost, ovo nije prvi put da u svojem filmu Dević ispušta informacije od krucijalnog dramskog značaja, već je to uradio primjerice i u filmu – Gastarbajteri 65+.

Šire gledano, premda u visokocivilizranim zemljama pojmovi država i društvo imaju tendenciju što većeg približavanja odnosno podudaranja, nažalost u Hrvatskoj to očito nije slučaj, te mnoge državne institucije postoje mnogo više zbog sebe samih, nego u svrhu rješavanja problema građana.

Filmom Pismo (2012) Sergej Loznica se također bavi fizičkim ograničavanjem kretanja psihičkih pacijenata, gdje oni u zabačenom selu na sjeverozapadu Rusije bivaju smješteni u bolnicu otvorenog tipa, ali ipak uslijed surovih klimatskih uvjeta njihovo kretanje biva značajno ograničeno. Snimljen u crno-bijeloj monokromnoj tehnici, i sama forma filma Pismo biva u službi stanja psihičkog sivila oboljelih ljudi. Neizoštrenošću kamere, odnosno snimanog materijala, oboljeli ljudi dobivaju odliku pukih silueta odnosno prisutnog odsustva, ostajući u jednoj mnogo više irealnoj dimenziji. Upravo zbog toga u filmu itekako dolazi do izražaja takozvano mrtvo vrijeme, odnosno vrijeme čiji protok uopće ne postoji, niti ikakvo događanje unutar njega. Zračeći smanjenim energetskim snopom, sliku ljudi istodobno prati zvučna kulisa normalno oštrih i jakih tonova, te se time stvara značajan kontrapunkt između života pacijenata kojeg su živjeli nekad u prošlosti i ostataka života koje sada žive, odnosno između sna i stvarnosti. Uslijed različitosti tekstura slike i zvuka također je moguće posredstvom afektivnog sjećanja prizvati i davno zaboravljene životne trenutke.

Što s tiče same slike, njezina opća odlika je jedna vrst utopije, kako slika ikad nije do kraja dostižna, odnosno dohvatljiva. Iako se samobitnost slike očituje u dimenziji cjeline, taj fenomen cjeline međutim uvijek spoznajno izmiče.

Što se tiče nekomplementarnosti slike i zvuka, film Sergeja Loznice se može analizirati i kroz pojam vertikalne montaže uzevši u obzir sam koloplet ponuđenih asocijativnih procesa.

Nasuprot filmovima koji su se bavili hrvatskom problematikom suženosti životnih i mentalnih prostora, veliki je broj filmova koji su se srećom bavili mnogo širim sagledavanjem i života i svijeta, te je moguće nabrojati tek neke od njih: Živjeti u prošlosti budućnosti Susan Kucera, Bodljikava žica Nikolausa Geyrhaltera, Prazna soba Shirly Berkovitz, Studio 54 Matta Tyrnauera, Još se snima Ghiatha Ayouba i Saeeda Al Batala, Westwood: pankerica, ikona, aktivistkinja, Proces  spomenutog Sergeja Loznice, Nisu imali kad odrasti Petera Jacksona, Kameni govornici Igora Drljače. Osim navedenih filmova treba spomenuti i događanja kao što su standardni Pitching forum, te održana predavanja Želimira Žilnika te Sergeja Loznice.

Tako je prošlo još jedno izdanje festivala. U susret ZagrebDoxu 2020, slaveći Film i njegovu afirmaciju, u svoj potencijalno ostvarivoj ljepoti i snazi!

]]>
Fri, 8 Mar 2019 22:51:42 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14462/zagreb-dox-2019---u-ime-republike-hrvatske-i-pismo-
FEST 2019.: O filmovima pobune http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14456/fest-2019-o-filmovima-pobune- FEST 2019.: O filmovima pobune ]]> I ove je godine festival odlikovao standardno velik broj filmova (oko stotinu) u različitim sekcijama, što znači da je ponuda filmskih priča itekako bila šarolika. Ipak, ako bi se uspijevao pronaći zajednički nazivnik odnosno lajtmotiv određenih filmova, tada bi to sigurno bila tema pobune pojedinca odnosno njegove borbe protiv sustava. Bilo da je riječ o borbi pojedinaca čiji je neprijatelj  globalni ekonomski nevidljivi aparat, razni geopolitički odnosno politički subjekti ili pak različiti mikroaparati državnog sustava, posljedice po obično građanstvo su, nažalost, jednako pogubne.

Sukladno danoj problematici elaborirana su četiri filma, a to su – Pad američkog carstva, Capernaum, Šavovi i Sam samcat.

Vjerojatno najozbiljniji film cjelokupnog FEST-a je Pad američkog carstva, novi film Denysa Arcanda, kanadskog redatelja quebeškog geografskog prostora. Dani film je treći film neformalne za sada trilogije koju čini s dva prethodna filma, a to su istoimeni Pad američkog carstva iz 1986. godine, te Oscarom nagrađeni film Barbarske invazije (2003).

Uobičajeno svom autorskom prosedeu Denys Arcand miješa opet nekoliko žanrova u svojem filmu, te film Pad američkog carstva sadrži nekoliko različitih segmenata – akcijski triler, ljubavni film, film detekcije, komediju karaktera, te je opet dijelom prisutan i takozvani akademski žanr kao u filmu Barbarske invazije. Ipak ovaj put on puno eksplicitnije te mnogo manje u podtekstu predočava priču o raznim financijskim to jest bankarskim svjetskim makinacijama koje se događaju. Vjerojatno je ta eksplicitnost protumjera na samu eksplicitnost kojom se bez ikakve zadrške događa bankarski kriminal na mnogim geografskim prostorima planeta.

Tako u filmu Pad američkog carstva maksima Bertolta Brechta „Veći je zločin osnovati banku nego je opljačkati“ itekako dolazi do izražaja, te ovdje dobiva svoju dvostruku dimenziju. Okidač filmske radnje biva sama pljačka banke, odnosno element slučaja kada se glavni lik Pierre-Paul, inače filozof po svojem obrazovanju, sasvim slučajno nađe na mjestu pljačke banke, te dolazi u posjed opljačkanog novca. Iza toga počinje njegovo nastojanje da novac sakrije, te uz pomoć svoje partnerice koja dolazi iz svijeta seksualnog eskorta on počinje upoznavanje sa cjelokupnim svijetom financijskih malverzacija, bilo da je riječ o živim ljudima, bilo o naizgled mrtvom mehanizmu financijskih skrivenih tokova. 

Tako Pierre-Paul dolazi do spoznaje o raznim kriminalnim financijskim pojavama: postojanju poreskih oaza koje služe za utaju poreza preko off shore tvrtki, osnivanju imaginarnih firmi, prilagođavanju zakona određenih država upravo klijenteli koja u te zemlje dolazi da bi se bavila financijskim i posljedično tome svim drugim kriminalom, trgovini oružjem, i raznim drugim stvarima kojima je godinama bio okružen, ali tog uopće nije bio svjestan.

Kako je film Pad američkog carstva u stvari nova verzija istoimenog filma snimljenog 1986. godine od strane istog autora, očito je da se radi o svojevrstnoj izmjeni ikoničkog znaka (iconic turn). Do takvih interpretativnih promjena obično dolazi kada se događaju uočljive promjene u društvu. Očito je da Denys Arcand smatra da je suvremeni kapitalizam došao u svoju fazu potpunog besmisla, te je zbog tog upravo i snimio novu inačicu filma Pad američkog carstva.

Nasuprot svoj virtualnosti novca u financijskim transakcijama, film Capernaum libanonske redateljice Nadine Labaki je prepun realnog života s kojim je prinuđen boriti se dječak Zain. Film je redateljica nazvala Capernaum što preneseno znači grad koji je proklet, odnosno predstavlja svojevrstan purgatorij za ljude na Zemlji. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Zaina koji se svakodnevno bori za egzistenciju, a nakon što sazna da je njegova mlađa sestra umrla, jer su je prije toga roditelji dali starijem muškarcu za kojeg se morala udati i prisilo otići iz njihove obitelji, počini zločin zbog kojeg završava u zatvoru. Iz tog razloga Zain odlučuje tužiti na sudu svoje roditelje jer su ga stvorili i donijeli na ovaj svijet iako on to nije tražio.

Redateljica Nadine Labaki filmom Capernaum uspijeva realizirati nekoliko filmskih pravila, a to su da se režija ne treba vidjeti, te da je podjela uloga pola režije. Zahvalnost adekvatnog izbora dječaka Zaina koji se i u životu tako zove je više nego očita, kako Zain glumački nosi takoreći cjelokupni film na svojim dječačkim leđima. Osim njega, i izbor ostale djece je precizan, te i odraslih glumaca naturščika.

Kako se ovdje radi o spomenutom filmu pobune, Capernaum se itekako nadovezuje na film Jeana Vigoa Nula iz vladanja, kao i jedan drugi film, a to je film Yasujiroa Ozua Rođen sam, ali. Iako je Ozuov film ipak puno bezazleniji, naslov filma Rođen sam, ali najbolje opisuje sadržaj filma Capernaum.

Tako je film lociran u žanr obiteljske odnosno socijalne drame, zatvorskog te geto filma, uličnog filma naglašene dokumentarnosti, žanr života u slamovima, kao i žanr sudskog filma (court movie). Kao i većina filmova sudskog žanra i film Capernaum je strukturiran u retrospektivama i vremenskim skokovima. Prikazujući djecu u filmskoj slow motion tehnici kako se veselo nesmetano kreću te iza toga prikazujući ih u svakodnevnoj egzistencijalnoj borbi redateljica očito stvara kontrapunkt kojim naglašava razliku između dječjih želja i stvarnoga im života. Danim diskursom kontrapunkta te atmosferom tjeskobe i nemira pobunjenog dječaka, itekako se priziva filmski prosede poljskog redatelja Krzysztof Zanussia, pripadnika pravca poznatog kao film moralnog nemira.

Postoji čitava paleta problema ljudi koji se u filmu pojavljuju: problemi oskudice hrane, neimanja osobnih dokumenata, krijumčarenja ljudi, trgovine djecom i ženama, a najveći uzroci tih problema su nažalost – siromaštvo i rat. Kao posljedica tih problema nastaju drugi problemi, a sigurno jedan od najvećih za djecu je upravo nedostatak mogućnosti obrazovanja. Time se mehanizam loše beskonačnosti itekako samoodržava, te se jako teško biva izvući za sve koji su unutra, ma koliko oni nastojali biti kreativni.

Zainova kreativnost najbolje biva ilustrirana u formi napravljenih kolica za drugog manjeg dječaka o kojem on brine. U danom slučaju radi se naravno o tehnici brikolagea koji je osim domišljatosti jedan od pokazatelja i bitnih društvenih sposobnosti opstanka, odnosno snažnog vitaliteta, te pripadnosti jednoj tek naizgled nižoj kulturi.

Da se ne bi ipak postavljalo pitanje hoće li Zain i mnogi slični njemu uspjeti preživjeti na ulici, najbolje je ipak da s te ulice budu sklonjeni, odnosno da im se omogući obrazovanje.

]]>
Wed, 6 Mar 2019 23:18:13 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14456/fest-2019-o-filmovima-pobune-
ZagrebDox 2019. - Susjedi http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14461/zagrebdox-2019---susjedi- ZagrebDox 2019. - Susjedi ]]> Na festivalu ZagrebDox 2019. održanom od 24.02.2019. – 03.03.2019., inače ove godine petnaestom po redu prikazano je 104 filma u 16 različitih sekcija. Kao i prošlih godina, i ove je godine koncentracija najkvalitetnijih filmova bila u tri dobro znane sekcije: Stanje stvari, Majstori doxa, te Kontroverzni dox. O navedenim sekcijama je već dovoljno pisano te ovdje nisu predmet kritičke analize, a presudan kriterij odabira analiziranih filmova i ove godine je baziran na tome da filmovima bude prikazan kako specifikum sadašnjeg vremena (zeit gest), tako i specifikum prostora  - to jest Hrvatske.

Iako su posljedice destruktivnosti na cjelokupnu svjetsku civilizaciju povodom Drugog svjetskog rata svojom veličinom vjerojatno nemjerljive, ipak postoje i određeni pozitivni fenomeni do kojih je došlo usred ratnih događanja.

Prvi primjer je onaj kada je nedostatkom muškaraca koji su uglavnom bili na raznim ratištima došlo do značajnog manjka radne snage u proizvodnji neophodnih strateških resursa, te je distributivni prekid kompenziran dovođenjem žena na njihova radna mjesta. Time su pripadnice drugog to tada zapostavljanog spola, dokazale da su one itekako sposobne obavljati razne radne zadaće na zadovoljavajućoj razini, te je dani proizvodni obrazac ostao prisutan i po završetku rata.

Drugi rijetki primjer pozitivnih posljedica po određene društvene segmente je pojava da su psihički bolesnici za vrijeme Drugog svjetskog rata izašli na slobodu iz razloga jer su im bolnice bile uništene, te su se kako nisu imali gdje biti na jednom mjestu razbježali uokolo. Premda se za mnoge od njih pretpostavilo da se u takvim životnim uvjetima uopće neće snaći, sama stvarnost je ipak dokazala suprotno.

Jedan od filmova koji govori o pozitivnim promjenama psihičkih bolesnika nakon što su napokon došli na slobodu, odnosno napustili ustanovu u koju su bili internirani, je i film Susjedi Tomislava Žaje.

Iako bi se na samu početku filma moglo pretpostaviti da je u pitanju još jedan film koji se bazira na vizualnom eksploatiranju psihički bolesnih ljudi, odnosno raznih devijacija njihovih fizionomija, ipak se srećom radi o upravo suprotnu pristupu redatelja. Tomislav Žaja se ne bavi ni estetikom ružnog, niti takozvanom izopačenom umjetnošću, niti pripada cijelom jednom fotografskom i filmskom žanru koji se bavi pukom pojavnošću psihički nerazvijenih to jest bolesnih osoba.

Zbog toga redatelj radi ono što su trebale uraditi razne državne ustanove, ali nažalost uopće nisu – od konkretnih osoba nastoji izvući upravo ono najbolje iz njih. Da bi Tomislav Žaja to uspio itekako je trebalo veliko strpljenje i istrajnost, a preduvjet svega je naravno bila ljubav za dane osobe. Kako se u filmskoj terminologije nažalost često krajnje nestručno koriste kao filmski sinonimi dva različita pojma, a to su direct  film i cinema verite, upravo je film Susjedi djelo gdje se itekako može shvatiti esencijalna razlika dva navedena pristupa realizaciji filmskog materijala. U velikom broju društvenih slučajeva princip fly on the wall koji odlikuje direct film pristup snimanja, ma koliko vremenski trajao ipak neće polučiti neke bitnije spoznajne rezultate iz razloga bihevioralnog pristupa životu onih koji su snimani, odnosno sveprisutnog imperativa samoprezentacije u najboljem mogućem svjetlu. Zbog toga je u njihovu slučaju mnogo zahvalniji cinema verite pristup koji podrazumijeva i određene provokacije snimanih. Za razliku od navedenih građanskih, uvjetno rečeno normalnih osoba kod psihički bolesnih osoba jedini ispravan je princip direct filma, to jest  promatračkog odnosno opservacijskog dokumentarca.

Tako se o konkretnoj problematici  u filmu u Susjedi može saznati sljedeće: Neki su pacijenti bili internirani u dom za psihičke osobe i nekoliko desetljeća, značajno im je forsirano farmakoterapijsko liječenje, nekima od njih su i davani određeni eksperimentalni lijekovi, a znalo se događati i da su same doze kvantitativno prejake. Isto tako uočljivo je nepostojanje individualnog pristupa liječenju pacijenata, prisustvo negativnih nuspojava lijekova kakve su nemogućnost spavanja i oboljenja jetre, držanje oboljelih u karanteni kao da se radi o zaraznoj bolesti, te svođenje ljudi uglavnom na vegetativnu razinu postojanja.

Od recentnijih dokumentarnih filmova koji se bave sličnom problematikom treba spomenuti film Nuspojave (Controindicazione, 2016) autorice Tamare von Steiner, koji govori o problematici interniranih zatvorskih psihičkih bolesnika, te u jednom  mnogo naturalističnijem ključu gradi priču i kao suvremenu globalnu metaforu.

Sam proces snimanja filma Susjedi imao je dvostruku dimenziju, kako je  paralelno s dokumentiranjem stvarnosti imao i značajnu ulogu u procesu socijalizacije snimanih osoba. Osim navedenog, film se naravno može i percipirati kroz prizmu svojevrstne opomene za gledatelje, kako bi više cijenili same njihove živote.

Što se tiče aspekata gdje je itekako ostvariva identifikacija s likovima filma Susjedi, to se naročito odnosi na segment filma gdje oni govore da bi voljeli biti u braku s voljenom osobom, možda imati i djecu, imati zaposlenje odnosno normalan život. Također je značajno prisutna dimenzija njihovog stoičkog življenja, koja je itekako univerzalna ljudska kategorija, a osobito u suvremenom dobu u kojem je nažalost sve naglašenija.

Pored svega kazanog, može se postaviti osnovno društveno pitanje, a ono glasi: Tko je u stvari bolestan, a tko ipak zdrav u ovakvom vremenu u kojem živimo, odnosno pripadajućem nam prostoru. Jesu li to uvjetno rečeno psihički bolesne osobe ili su to ipak mnogi političari ove zemlje. Dijagnoze koje se spominju u filmu su bipolarni poremećaji, shizofrenija, afektivna psihoza. Sukladno vremenu potpune političke nedosljednosti političara, njihovih svjetonazorski nekomplementarnih premrežavanja, pojavama najprizemnije političke trgovine, nedovoljno definiranom okviru društvenog djelovanja odnosno zajednice, odsustvu značajnije novinarske etike i stručnosti, a svemu tom prezentiranom u što višem afektivnom registru – neophodno je postaviti pitanje: Tko je normalan, a tko ipak lud?!

Zbog toga je u filmu Tomislava Žaje itekako efektno pojavljivanje bivših interniranih pacijenata okruženih ljudima na ulici, jer u njihovoj međusobnoj interakciji dolazi do izričaja dramaturško pravilo da spoljašnjost sporednih likova znakovito može opisati unutrašnjost onih glavnih, to jest uvjetno rečeno normalnih građana, te fizička devijantnost dotičnih osoba time itekako prerasta u autorov svojevrstan društveni komentar.

Zato se na kraju treba zapitati:Tko su bolesni Susjedi?!

]]>
Tue, 5 Mar 2019 22:35:00 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14461/zagrebdox-2019---susjedi-
15. ZagrebDox - mladi autori i prestižni festivali http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14441/15-zagrebdox---mladi-autori-i-prestizni-festivali- 15. ZagrebDox - mladi autori i prestižni festivali ]]> Na 15. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koje će se održati u kinu Kaptol Boutique Cinema od nedjelje, 24. veljače do nedjelje, 3. ožujka, gledatelje očekuju 104 dokumentarna filma raspoređena u 16 programa, niz atraktivnih službenih i posebnih filmskih programa, predavanja, razgovori s autorima i koncerti. Selektori su za ovogodišnje izdanje pogledali otprilike 1.700 filmova, a u natjecateljski program ZagrebDoxa uvrstili su 37 filmova: 19 u međunarodnu i 18 u regionalnu konkurenciju. Natjecateljski program 15. ZagrebDoxa i posebnosti ovogodišnjeg, polujubilarnog festivalskog izdanja, na konferenciji za medije predstavili su direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski, producentica Lucija Parać i Ivan Benc, direktor Odjela za marketing TV usluga i sadržaja Hrvatskog Telekoma, generalnog sponzora festivala.

"Evo nas na petnaestom, polujubilarnom izdanju ZagrebDoxa u kinu Kaptol Boutique Cinema. U ovih petnaest godina prikazali smo više od 2 tisuće dokumentaraca, koje je pogledalo više od 190 tisuća gledatelja. To otprilike znači da smo pregledali 15 tisuća filmova kako bismo publici predstavili najbolje, najvažnije i najzanimljivije iz svjetske dokumentarne produkcije. Činjenica da smo još uvijek tu znači da su se naši radni sati isplatili i da su gledatelji prepoznali trud i kvalitetu koji stoje iza imena ZagrebDox. To ćemo ove godine proslaviti još jednim sjajnim festivalom." Izjavio je Nenad Puhovski.

U međunarodnu konkurenciju 15. ZagrebDoxa uvršteno je 19 dokumentaraca, a zanimljivo je da gotovo polovicu naslova potpisuju autori do 35 godina, što najavljuje trend smjene generacija na svjetskoj dokumentarističkoj sceni. Dva filma mladih autora ujedno su i kandidati za ovogodišnju nagradu Oscar: U procijepu (Minding the Gap) redatelja Bing Liua, atmosferični doku-hit sa Sundancea o američkim skejterima na pragu zrelosti koji je dosad osvojio gotovo 50 svjetskih nagrada, i britanski kratkometražni dokumentarac Crna ovca (Black Sheep) redatelja Eda Perkinsa koji postavlja teška i aktualna pitanja o rasi i identitetu. Generaciji rođenoj krajem osamdesetih pripada i Alexandria Bombach, dobitnica nagrade za režiju na Sundanceu 2018. godine, redateljica potresnog i važnog dokumentarca Na njezinim plećima (On Her Shoulders) o Nadiji Murad, aktivistici za prava Jazida.

U međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa gledamo niz filmova nagrađenih na prestižnim svjetskim festivalima, od Venecije i IDFA-e do Sundancea i Cannesa. Još se snima (Still Recording) Ghiatha Ayouba i Saeeda Al Batala, ovjenčan s čak sedam nagrada na venecijanskom Tjednu kritike, moćna je i potresna posveta dokumentaristima i umjetnicima koji su odlučili svjedočiti užasima u Siriji. Kontemplativni dokumentarac o jednom nesvakidašnjem međugeneracijskom prijateljstvu, Summa u režiji Andreija Kutsile, nagrađen je priznanjem za najbolji srednjometražni dokumentarac na IDFA-i. S IDFA-inom nagradom za najbolji nizozemski dokumentarni film na ZagrebDox stiže “Nešto se ipak polako mijenja” (“Now Something is Slowly Changing”). Film istražuje različite suvremene oblike osobnog razvoja, od treninga za bolje upravljanje s konjima do masiranja svinja i prezentacije o sreći za osnovnoškolce.

Uz već spomenute naslove, za Oscara je nominiran i dokumentarac o afroameričkoj zajednici u Alabami Okrug Hale jutros, večeras (Hale County This Morning, This Evening) RaMella Rossa, nagrađen i na festivalima Full Frame i Sundance. S nagradama Tribece i festivala Visions du Réel u Zagreb stiže australsko-njemački Otok gladnih duhova (Island of the Hungry Ghosts) redateljice Gabrielle Brady koji vodi gledatelje u strogo čuvani prihvatni centar za ilegalne imigrante na Božićnom otoku usred Indijskog oceana. Francuski Četiri vjetra (To the Four Winds) redatelja Michela Toesce o farmeru koji pruža utočište izbjeglicama na svojoj farmi na granici između Italije i Francuske osvojio je posebno priznanje Golden Eye u Cannesu.

Dva filma u konkurenciji nastala su prema poznatim pričama s novinskih naslovnica. Američki Tri identična stranca redatelja Tima Wardlea priča je o jednojajčanim blizancima koji su bili razdvojeni nakon rođenja, a slučajno su se sreli u dobi od 19 godina. Splav (The Raft) u režiji Marcusa Lindeena, nagrađen na CPH:DOX-u, na zanimljiv način rekonstruira jedan od najpoznatijih socioloških eksperimenata 70-ih za koji se petoro muškaraca i šest žena otisnulo preko Atlantskog oceana na splavi. U međunarodnu konkurenciju ZagrebDoxa stižu i dvije zanimljive obiteljske priče koje također potpisuju mlade autorice. Cille Hannibal, redateljica danskog filma Te noći smo pali (The Night We Fell), dirljivog osobnog dokumentarca o žalovanju i gubitku voljene osobe kojim se otvara ovogodišnji ZagrebDox, i Anna Kryvenko, koja u filmu Moj neznani vojnik (My Unknown Solider) preispituje sudbinu svoga praujaka koji je 1968. godine ušao u Prag kao okupator, o čemu se u njezinoj obitelji desetljećima šuti.

U međunarodnu konkurenciju uvršteni su još češko-nizozemski Bruce Lee i razbojnik (Bruce Lee and the Outlaw) u režiji Joosta Vandebruga, priča iz podzemlja Bukurešta koja se bavi sudbinom jednog dječaka beskućnika, poljski Simfonija tvornice Ursus redateljice Jaśmine Wójcik, koji oživljava sjećanja radnika nekad najvećeg europskog proizvođača poljoprivredne opreme, i vizualno impresivan kineski dokumentarac nagrađen u Busanu Na planini (Up the Mountain) Yang Zhanga o kineskom umjetniku koji je svojim podukama iz slikarstva trajno transformirao jednu seosku planinsku zajednicu.

Za Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji natječu se i tri sjajne dokumentarne minijature: iransko-britanski Zgriješila sam s užitkom (I have Sinned a Rapturous Sin) redateljice Maryam Tafakory o ženskoj senzualnosti u islamskoj kulturi, estonsko-peruanski Sretan život (A Life of Pleasure) Marte Pulk koji se bavi temom nasilja u vezi iz perspektive nekoliko prostitutki i švicarski All Inclusive Corine Schwingruber Ilić o masovnom kruzing-turizmu koji je nagrađen Zlatnom golubicom na DOK Leipzigu.

Natjecateljski blok regionalne konkurencije uključuje 18 dokumentarnih filmova među kojima su i novi dokumentarac Gorana Devića, trostruki laureat DOK Leipziga i niz naslova prikazanih na prestižnim festivalima poput IDFA-e, Berlinalea, Sundancea, Visions du Réela, Locarna i Hot Docsa.

Novi film Gorana Devića U ime Republike Hrvatske prati Marka Franciškovića u pokušaju predstavljanja radikalnog političkog programa i pravosudno-psihijatrijskoj reperkusiji koja je uslijedila nakon tog političkog aktivizma. S IDFA-e stiže Mađarska 2018. (Hungary 2018) Eszter Hajdú, važan i simptomatičan film za trenutačnu europsku i regionalnu političku situaciju koji nas vodi iza kulisa demokracije politički devastirane Mađarske, a bavi se porastom nacionalizama i desničarskog ekstremizma u Europi. Lake lekcije (Easy Lessons) redateljice Dorrotye Zurbó još je jedan mađarski naslov iz regionalne konkurencije. Film je prikazan na Locarnu, a prati sedamnaestogodišnju Kaifu, odbjeglu iz rodne Somalije kako bi izbjegla prisilni brak, dok se pokušava integrirati u mađarsko društvo. Trostruki laureat DOK Leipziga Sanjala sam (I Had a Dream) u režiji Claudije Tosi film je o dvije talijanske političarke i njihovu suočavanju s talijanskim političkim ambijentom u kojem žene nisu dobrodošle. Njih dvije pritom svjedoče promjenama koje donedavno nisu mogle ni naslutiti: smrti politike i uzletu populizma. Iz Italije u regionalnu konkurenciju dolaze i Pospane priče (Stories of the Half-Light) redatelja Luce Magija, koji je nagrađen na Visions du Réelu, i Una Primavera (red. Valentina Primavera), koji je premijeru imao na DOK Leipzigu.
 
Prikazana na Hot Docsu i nagrađena posebnim priznanjem na Visions du Réelu, alpinistička priča srpskog redatelja Mladena Kovačevića 4 godine u 10 minuta uvrštena je i u regionalnu konkurenciju ZagrebDoxa. Taj intimni prikaz jednog nesvakidašnjeg putovanja i avanture prvog srpskog alpinista koji se popeo na Mount Everest načinjen je od slučajno pronađenog amaterskog videomaterijala i tekstova iz dnevnika protagonista koji su otkriveni nakon 17 godina. Još jedan film, rumunjski Boksač zvan Marelica (Caisă) Alexandrua Mavrodineanua, dotiče se sporta. To je priča o upornosti, otpornosti i opstanku u surovom okruženju unutar i izvan sportske dvorane. U programu gledamo i koprodukciju Srbije i Švicarske Taurunum Boy u režiji Jelene Maksimović i Dušana Grubina o "opasnim" dečkima iz Zemuna, njihovim zabavnim danima, jednostavnim snovima i neuzvraćenim ljubavima i belgijsko-crnogorski dokumentarac Separation, Vivid Dreams redateljice Bojane Radulović koji je prikazan na IDFA-i i DOK Leipzigu.
 
U konkurenciji su i dva slovenska dokumentarca: Temelji, u kojem redatelj Peter Cerovšek prati izgradnju luksuznog hotela kroz prozor svoje kuhinje, bilježeći usput djeliće raspada svoje veze koji se nehotice potkradaju u snimljeni materijal, i Koliko se voliš? redateljice Nine Blažin o beskućnici Viktoriji koja planira novi život.
 
Nakon prikazivanja u službenim programima Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu u regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa gledamo kosovski dokumentarac U sredini (In Between) Samira Karahode i kanadsko-bosanske Kamene govornike (The Stone Speakers) Igora Drljače koji su premijeru imali na festivalu u Torontu. Veerin čarobni život (The Magic Life Of V) u režiji Tonislava Hristova također stiže s Berlinalea, a prikazan je i na Sundanceu.

Uz Devićev dokumentarac, za Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji natjecat će se još tri hrvatska naslova. Redateljice Marija Ratković Vidaković i Dinka Radonić potpisuju hrvatsko-švedsku koprodukciju IKEA for YU koja je prikazana na DOK Leipzigu. To je film o obitelji suredateljice Marije, koja i danas njeguje jugoslavenske ideale, i priča o odrastanju, odvajanju od roditelja i prihvaćanju vlastita sustava vrijednosti. Na kraju tame Ranka Paukovića u fokus stavlja Sakibu, jednu od posljednjih radnica iz rudnika Breza, i istražuje što znači biti rudar na kraju ere fosilnih goriva, ali i što znači biti žena u suvremenoj Bosni i Hercegovini. Susjedi Tomislava Žaje prate ljude s psihičkim poteškoćama koji napuštaju instituciju nakon desetljeća provedenih u izolaciji i pokušavaju obnoviti svoje raspadnute živote.

ZagrebDox, kao i dosad, uz natjecateljski program donosi i niz popularnih službenih programa: Biografski dox, Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni dox, Majstore doxa, Stanje stvari, Teen Dox, ADU Dox i Factumentarce.  Atraktivni su i posebni programi. Slow Dox, nazvan prema istoimenu filmskom podžanru, gledateljima nudi posebnu vrstu doživljaja u filmovima koje odlikuju dugi kadrovi, minimalizam, opservacija i malo ili gotovo ništa radnje. Program, između ostalog, uključuje i eksperimentalni film sastavljen od namještenih snovitih slika Njezina kuća obuzeta snom u režiji jednog od istaknutijih predstavnika pokreta slow doxa Scotta Barleyja. U programu Poznati o poznatima gledamo dokumentarce o slavnim osobama koje su režirali jednako slavni redatelji, između ostalih Papa Franjo, čovjek od riječi u režiji Wima Wendersa, dok program Ljubav i moda donosi tri dokumentarca o modnim ikonama našega vremena. Retrospektiva je posvećena Sergeju Loznici, jednom od najistaknutijih europskih dokumentarista današnjice i žestokom kritičaru ruske politike, dok će u sklopu Autorske večeri biti prikazan izbor filmova našeg nagrađivanog redatelja Nebojše Slijepčevića.

Na ovogodišnjem izdanju edukacijskog programa ZagrebDox Pro predstavit će se 12 dokumentarnih projekata u različitim fazama razvoja i produkcije iz 12 zemalja. Uz jednodnevni pitching forum, središnje zbivanje programa ZagrebDox Pro koje je otvoreno za javnost, održat će se i dva majstorska predavanja s cijenjenim autorima i redateljima, Želimirom Žilnikom i Sergejem Loznicom, i studija slučaja poznate filmske publicistice Mirjam Wiekenkamp (NOISE Film PR) pod nazivom Treba li vašem filmu PR?.

"Za naše posjetitelje ponovno ćemo u dnevnim terminima besplatno prikazivati sve filmove iz međunarodne i regionalne konkurencije. Već tradicionalno, nakon zatvaranja festivala i dodjele festivalskih nagrada najboljim filmovima po izboru žirija u nedjelju, 3. ožujka u programu The Best of Fest moći se pogledati svi nagrađeni filmovi ovogodišnjeg ZagrebDoxa i dodatne projekcije najtraženijih filmova festivala. Također, u slavljeničkom raspoloženju, ove godine posebno se veselimo glazbenim večerima u WOW baru, gdje će se svake večeri od utorka do petka održavati glazbeni program tematski vezan uz neki od filmova iz programa. Rođendanski Dox Party održat će se u subotu, 2. ožujka u Vinyl Baru u Bogovićevoj od 21 sat."- dodala je Lucija Parać.

"Kad 15 godina radite festival filmskog žanra koji se bavi stvarnim događajima i koji se ne oslanja na glumačke zvijezde, tada zaista trebate biti stručnjak. Gospodin Nenad Puhovski i njegov tim istinski su stručnjaci pa koristim priliku da im čestitam na ovom jubileju. Osim što je ZagrebDox važan događaj za hrvatsku kinematografiju i kulturu općenito, a možemo reći i za ovaj dio Europe, važan je i Hrvatskom Telekomu. Hrvatski Telekom je uz ZagrebDox već 14. godinu zaredom! Zahvaljujući međusobnom razumijevanju i dobroj suradnji s festivalom, Hrvatski Telekom korisnicima može ponuditi ekskluzivne sadržaje u njihovu domu. Takva suradnja našim korisnicima donosi zanimljive i atraktivne dokumentarce s festivala koje putem platforme MAXtv mogu pogledati bilo kada i bilo gdje – na televiziji, računalu, tabletu ili smartphoneu. Takva suradnja ujedno doprinosi stvaranju premium sadržaja, što čini MAXtv drugačijim u odnosu na konkurenciju. Cijelom timu želim uspješan i dosad najposjećeniji festivalski tjedan, a ljubitelje dokumentaraca pozivam da nam se pridruže i uživaju u vrhunskoj ponudi filmova na festivalu za koje vjerujem da će zadovoljiti svačiji ukus. Pogledajte i one koji će biti dostupni u videoteci MAXtv-a jer sigurno nećete stići pogledati baš sve na ZagrebDoxu." Izjavio je Ivan Benc, direktor Odjela za marketing TV usluga i sadržaja u Hrvatskom Telekomu.

Prodaja ulaznica počinje 15. veljače na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema, na tiketomatima u predvorju kina, online na kaptolcinema.hr i putem mobilne aplikacije iCineStar. Na sva glazbena događanja u WOW Baru i na Dox Party u subotu – ulaz je slobodan.

]]>
Wed, 13 Feb 2019 04:17:21 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14441/15-zagrebdox---mladi-autori-i-prestizni-festivali-
Europske filmske nagrade - u zagrebačkoj Europi! http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14423/-europske-filmske-nagrade---u-zagrebackoj-europi-  Europske filmske nagrade - u zagrebačkoj Europi! ]]> U razdoblju od 10. do 14. prosinca ove godine, ekskluzivno u kinu Europa održat će se mini-revija filmova nominiranih za ovogodišnju Europsku filmsku nagradu. Riječ je o pet vrhunskih ostvarenja sedme umjetnosti koji su nominirani u kategoriji najboljeg filma godine: „Granica“, „Dogman“, „Hladni rat“, „Sretni Lazzaro“ i „Djevojka“. Sama revija prethodi svečanoj dodjeli nagrada koja će se održati u subotu, 15. prosinca s početkom u 20 sati uz izravan prijenos na HRT-u.

 
Europska filmska Akademija osnovana je 1989. godine, a njezin prvi predsjednik bio je ugledni švedski redatelj Ingmar Bergman. Danas Akademija broji više od tri i pol tisuće članova s ciljem promocije europske filmske kulture. Tijekom godine Akademija pokreće i sudjeluje u nizu kulturnih aktivnosti, a kulminacija svega je i dodjela Europske filmske nagrade svakog prosinca. Ove se godine svečana dodjela nagrada održava u Španjolskoj, točnije u gradu Sevilli.

 
Pet ovogodišnjih nominiranih filmova u kategoriji najboljeg filma dolaze nam iz Švedske, Poljske, Belgije i Italije (dva filma). Najviše nominacija ima poljski film „Hladni rat“ Pawela Pawlikowskog koji je ove godine kod nas premijerno prikazan na filmskom festivalu u Vukovaru, a koji je osim za najbolji film nominiran i u četiri druge kategorije – najbolji redatelj, scenarij, glavna glumica i glavni glumac. Talijanski film „Dogman“ redatelja Mattea Garronea dobio je četiri nominacije (film, režija, glavni glumac i scenarij) koliko ih ima i švedski „Granica“ redatelja Alija Abbasija (film, režija, glavna glumica i scenarij). Drugi talijanski film, „Sretni Lazzaro“ redateljice Alice Rohrwacher također je skupio četiri nominacije u kategorijama najboljeg filma, režije, scenarija i glavne glumice, a belgijski film „Djevojka“ redatelja Lukasa Dhonta dobio je tri nominacije (film, glavni glumac i najveće redateljsko otkriće).

 
Svi nominirani filmovi koji će se prikazati na mini-reviji imati će i službenu kino distribuciju kako bi ih i ostatak ljubitelja sedme umjetnosti u Hrvatskoj moglo vidjeti u svojim lokalnim kinima, uz iznimku filma „Dogman“ koji se već nalazi u distribuciji pa će njegovo prikazivanje na spomenutoj reviji biti samo nastavak kino prikazivanja.

]]>
Thu, 29 Nov 2018 14:02:36 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14423/-europske-filmske-nagrade---u-zagrebackoj-europi-
Tjedan izraelskog filma: Kishon, Mossad i Nogometni rat http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14426/tjedan-izraelskog-filma-kishon-mossad-i-nogometni-rat Tjedan izraelskog filma: Kishon, Mossad i Nogometni rat ]]> Veleposlanstvo Države Izrael organizira deseti po redu „Tjedan izraelskog filma“ u Kaptol Boutique Cinema, Nova Ves 17, Zagreb od 2. do 6. prosinca 2018. te tim događajem zaključuje bogati kulturni program godine.

S početkom novoga milenija izraelski filmovi doživjeli su renesansu i postali poznati širom svijeta. Izraelski filmovi osvojili su poštovanje publike i kritike i prikazuju se u svjetskim kinematografima i na festivalima na kojima dobivaju prestižne nagrade. Nekoliko puta ušli su u uži izbor za Oskara za najbolji film na stranom jeziku a godišnje se u Izraelu snimi preko sto filmova.


U odabiru organizatora trudili su se, kroz različite žanrove, odabrati filmove koji najbolje predstavljaju život u Izraelu i njegovo stanovništvo. Svaki od odabranih filmova izuzetan je na svoj način.

10. Tjedan izraelskog filma donosi 10 igranih i dva dokumentarna filma koji, svaki na svoj način, govore o svakodnevnim životima, ljubavima, odrastanju, vjeri, sukobu; o svim temama koje zaokupljaju Izraelce a koje su bliske ljudima širom svijeta. Među njima su i filmovi koji su dobili prve nagrade na festivalima u Jeruzalemu i Haifi ove godine.

Ulaz na sve projekcije bit će slobodan za sve ljubitelje dobrog filma.


Igrani filmovi:
ZAPOSLENA ŽENA   
DRUGA PRIČA
ISKUPLJENJE
SPAŠAVAJUĆI NETU
NEPOUZDAN
PUKOTINE
ODJEK                       
CRVENA KRAVA
NOGOMETNI RAT
TEL AVIV U PLAMENU

Dokumentarni filmovi:
KISHON   
MOSAD

RASPORED:

NEDJELJA, 2. PROSINCA 2018.

20:00 ZAPOSLENA ŽENA
Izrael, 2018.  93 minute
Režija: Michal Aviad
Scenarij: Michal Aviad, Sharon Azulay Eyal, Michal Vinik
Producenti: Leon Edery, Moshe Edery, Amir Harel, Ayelet Kait
Uloge: Liron Ben-Shlush, Menashe Noy, Oshri Cohen


Život na radnom mjestu je Orni postao nepodnošljiv. Šef je poštuje i unapređuje je ali joj daje neprihvatljive ponude. Njezin suprug bori se da postavi na noge novootvoreni restoran i Orna donosi glavni prihod obitelji s troje djece. Kad se njezin svijet konačno uruši, ona mora skupiti snage da bi se na svoj način borila za posao i samopoštovanje.

Službena selekcija, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Službena selekcija, Filmski festival u Calgaryju 2018.

PONEDJELJAK, 3. PROSINCA 2018.

17:00 SPAŠAVAJUĆI NETU
Izrael 2016. 90 minuta
Režija: Nir Bergman
Scenarij: Eran Bar Gil, Nir Bergman
Producenti: Tami Leon, Chilik Michaeli, Avraham Pirchi, Rina Schneur
Uloge: Rotem Abuhab, Naama Arlaky, Benny Avni, Nuria Dina Lozinsky, Noam Frank, Neta Riskin


Film Spašavajući Netu je režirao višestruko nagrađivani redatelj Nir Bergman (Slomljena krila). Film priča priču o četiri žene čiji se životi mijenjaju nakon kratkog susreta s čovjekom po imenu Neta. Humor, drama, ljubav i nada, to je snažna i dirljiva
slika obiteljskih odnosa i roditeljstva u suvremenom životu.

Nagrada publike za najbolji film,Filmski festival u Jeruzalemu 2016.
Haggiag nagrada za najbolji izraelski igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2016.

19:00 ODJEK
Izrael, 2018. 98 minuta
Režija: Amikam Kovner, Assaf Snir
Scenarij: Amikam Kovner, Assaf Snir
Producenti: Ra’anan Gershoni, Rachel Paran, Idit Paran
Uloge: Yoram Toledano, Yael Abecassis, Guri Alfi, Tzachi Halevi, Ilanit Ben Yaakov, Aliza Rozen


Avner sumnja da ga supruga Ella vara. Tajno snima njezine telefonske razgovore i pretvara se u špijuna u vlastitoj kući opetovano preslušavajući snimke. Međutim tražeći jednu stvar, otkrije drugu – žena koju sluša mu je strana, toliko različita od one koju je mislio da poznaje. Pokušava razumjeti tu ženu, dešifrirati njihov odnos, ali što više zna sve manje razumije.

Nominacije za najbolju mušku ulogu, mušku sporednu ulogu, zvuk i glazbu, Izraelska filmska akademija 2018.
Nominacija za nagradu Gold Hugo, Međunarodni filmski festival u Chicagu 2018.
Nagrada Hong Kong Goes to Cannes,
HAF Azijski financijski forum 2017.
Nagrada Cinelab, Filmski festival u Jeruzalemu 2017.

21:00 CRVENA KRAVA
Izrael, 2018. 104 minute
Režija: Tsivia Barkai
Scenarij: Tsivia Barkai
Producenti: Ronen Ben Tal, Ami Livne, Itai Tamir
Uloge: Avigail Kovari, Gal Toren, Moran Rosenblatt, Dana Sorin


Crvena krava je film o odrastanju koji se događa u danima neposredno prije Rabinova ubojstva i opisuje život Benny, 16-godišnjakinje bez majke i jedinoga djeteta Joshue, vjerskog, desnog ekstremista u tim kritičnim trenucima kad ona izgrađuje svoju spolnu, vjersku i političku svijest.

Najbolji izraelski debitantski film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada Haggiag za najbolju glumicu, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada Haggiag za najbolji izraelski igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada za prvi igrani film, Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2018.
Najbolji film Generacija 14plus, Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2018.


UTORAK, 4. PROSINCA 2018.


17:00 KISHON, dokumentarni film
Izrael, 2017. 87 minuta
Režija: Eliav Lilti
Scenarij: Michal Weiss, Eliav Lilti, Tomer Sarig
Producenti: Arik Bernstein, Moshe Edery, Leon Edery, David Silber
Uloge: Yaron London, Shmuel Vilozny, Rafi Kishon, Amir Kishon, Renana Kishon, Chava Korda, Lisa Witasek


Ephraim Kishon bio je jedan od velikih pisaca koji su kroz svoj rad oblikovali bit Izraela. Bio je mađarski doseljenik koji je postao najtočniji glas mlade židovske države. Tijekom 50 godina pisanja, Ephraim Kishon je prodao milijune knjiga i osvojio dva Zlatna globusa, a ipak nije nikada napisao svoju biografiju. Kada je imao 70 godina pozvao je novinara Yarona Londona da mu pomogne. Film sadrži i animaciju kojom se Kishon “vraća u život” i time se stvara neobičan dijalog.


19:00 DRUGA PRIČA
Izrael, 2018. 112 minuta
Režija: Avi Nesher
Scenarij: Avi Nesher, Noam Shpancer
Producenti: Tal Lazar, David M. Milch, Avi Nesher, David Silber
Uloge : Maya Dagan, Sasson Gabai, Joy Rieger, Yuval Segal


Dvije buntovne mlade žene – jedna koja bježi iz kaosa sekularnoga hedonizma u discipliniranu udobnost vjere i druga koja očajnički bježi od opresivnoga vjerskog odgoja u seksualnu i duhovnu slobodu – neočekivano se sretnu u Jeruzalemu što ima zapanjujuće posljedice.

Anat Abadi, pametna i žestoka mlada žena, dugo vremena dio divlje klupske scene Tel Aviva, je pronašla Boga. Odbacujući promiskuitet radi života u ozbiljnoj vjeri, seli se u Jeruzalem, upisuje u ultra-ortodoksni seminar i zaručuje za karizmatičnoga glazbenika koji je također nedavno pronašao vjeru.

21:00 NEPOUZDAN
Izrael, 2017. 88 minuta
Režija: Eliran Elya
Scenarij: Eliran Elya
Producenti: Oren Rogovin
Uloge: Ran Danker, Adar Hazazi Gersch, Batel Moseri, Liron Ben-Shlush


Assi, pisac scenarija i pjesnik, je na životnoj stranputici. Pun je sumnji, uznemirujućih misli i egzistencijalnoga nemira. Osuđen je na dobrotvoran rad jer je pijan vozio motocikl i izazvao nesreću. Poslali su ga u Beershevu, pustinjski grad na jugu Izraela, da radi s maloljetnim delinkventima koji su u kućnom pritvoru i moraju pohađati nastavu s Assijem da bi bili pušteni na uvjetnu slobodu.

Nagrada za najbolji film, Filmski festival u Jeruzalemu 2017.
Nagrada za najbolju kameru,Filmski festival u Jeruzalemu 2017.
Young Actor Commendation, Jerusalem Film Festival, 2017

SRIJEDA, 5. PROSINCA 2018.

17:00 NOGOMETNI RAT
Izrael, 2017. 85 minuta
Režija: Eyal Halfon
Scenarij: Eyal Halfon
Producenti: Assaf Amir, Steve Hudson, Sonia Ewers
Uloge: Moshe Ivgy, Norman Issa, Detlev Buck, Alexandre Barata, Paula Pedregal, Pepe Rapazote, Harald Redmer


Izraelsko - palestinski sukob traje desetljećima bez da je kraj na vidiku. Siti propalih sporazuma izraelski i palestinski političari dogovore se da jednom zauvijek riješe sukob – nogometnom utakmicom. Jednom utakmicom. Jednim pobjednikom. Tko izgubi mora se pokupiti i pronaći novu domovinu. Ovaj politički nekorektan satirički nazovi-dokumentarac baca svjež i smiješan pogled na sukob.

Nagrada za najbolju ulogu, Međunarodni filmski festival u Haifi
Nagrada za najbolju sporednu ulogu,Izraelska filmska akademija

19:00 ISKUPLJENJE
Izrael, 2018. 104 minute
Režija: Yossi Madmoni, Boaz Yehonatan Yaacov
Scenarij: Yonatan Ben-Yaakov, Erez Kav-El, Yossi Madmoni
Producenti: Uria Kedem, Jonathan Rozenbaum, Marek Rozenbaum,
Michael Rozenbaum
Uloge: Moshe Folkenflick, Emily Granin, Avigail Kovari


Menachem, bivši frontman rock sastava je sada pobožan i otac šestogodišnjakinje. Kad mu je kćeri dijagnosticiran rak, mora pronaći rješenje da bi financirao skupo liječenje. Ponovo okuplja bend za posljednju turneju. Putovanje za spas kćeri otkriva stare rane i dopušta mu da se poveže sa svojom sekularnom prošlosti.

Nagrada publike za najbolju priču,Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Van Leer nagrada za najbolju glazbu, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nagrada ekumenskog ocjenjivačkog suda za najbolji film, Međunarodni festival Karlovy Vary, 2018.
Nagrada za najbolju mušku ulogu, Međunarodni festival Karlovy Vary, 2018.
Nominacija za Haggiag nagradu za najbolji igrani film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.
Nominacija za Lia Van Leer nagradu za najbolji film, Filmski festival u Jeruzalemu 2018.

21:00 PUKOTINE
Izrael, 2017. 82 minute
Režija: Arik Lubetzky
Scenarij: Arik Lubetzky
Producenti: Shraga Bar, Leon Edery, Moshe Edery, Michael Sharfstein
Uloge: Tsufit Grant, Shmuel Vilozny, Liat Akta, Shlomi Koriat


Oded, ugledni profesor i znanstvenik je sa suprugom Merav na putu da primi prestižnu nagradu. Policija ga pozove da dođe i odgovori na nekoliko pitanja. U trenutku, njihov se svijet urušava. Noa, njegova studentica, optužila ga je za seksualno uznemiravanje.

ČETVRTAK, 6. PROSINCA 2018.

18:00 MOSAD, dokumentarni film
Izrael / Njemačka, 2018. 90 minuta
Režija: Duki Dror
Scenarij: Duki Dror, Yossi Melman
Producenti: Liat Kamai Eshed, Duki Dror, Reinhardt Beetz


Godinama je Mosad, legendarna izraelska obavještajna agencija, bio zatvoren za medije. Po prvi puta nakon osnutka, desetak njegovih bivših špijuna pruža uvid u unutrašnju organizaciju i njihove moralne dileme. Gledatelj je uvučen u osobne opise najtajnijih akcija koje su stvarale izraelsku prošlost a mogle bi i budućnost.

20:00 TEL AVIV U PLAMENU
Izrael, 2018. 100 minuta
Režija: Sameh Zoabi
Scenarij: Dan Kleinman, Sameh Zoabi
Producenti: Amir Harel, Alice Bloch-Robin, Philippe Logie
Uloge: Kais Nashif, Lubna Azabal, Yaniv Biton, Maisa Abd Elhadi


Salam, šarmantni 30-godišnji Palestinac iz Jeruzalema, stažira na setu popularne palestinske sapunice “Tel Aviv u plamenu” koja se snima u Ramali. Salam svaki dan mora proći izraelske kontrolne točke da bi došao do TV studija. Upozna zapovjednika kontrolne točke Assija čija supruga je velika obožavateljica serije. Da bi je impresionirao, Assi se umiješa u pisanje scenarija.

Nagrada za najbolji film, Međunarodni filmski festival u Haifi 2018.
Interfilm nagrada za najbolji film, Filmski festival u Veneciji 2018.
Venice Horizons nagrada za najbolju ulogu, Filmski festival u Veneciji 2018.
Nominacija za Venice Horizons nagradu za najbolji film, Filmski festival u Veneciji 2018.
Nominacija za nagradu za najbolji igrani film, Filmski festival u Zürichu 2018.
Best Film Award, Haifa InternationalFilm Festival, 2018

]]>
Wed, 28 Nov 2018 15:29:52 +0100 http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14426/tjedan-izraelskog-filma-kishon-mossad-i-nogometni-rat