Arthur u zemlji Minimoya

Luc Besson ('Veliko plavetnilo', 'Leon profesionalac', 'Peti element') posljednjih je godina zanemario sedmu umjetnost pišući bestselere o podvizima desetogodišnjeg dječaka Arthura, navodnog mu alter ega iz djetinjstva. Crtić je, s utučenih 80 mil $, dosad najskuplji europski animirani projekt, a rezultat ulaganja je jedinstven spoj igranog filma i 3D animacije stvaran čak pet godina. Koliko mu je Arthur važan, pokazao je Besson - producent povezavši vodeće europske umjetnike s raznih područja, od francuskog stripaša Patricea Garcie koji je zaslužan za koncept i dizajn, do Davida Bowiea koji je posudio glas zlom Malthazardu, Madonne koja je sinhronizirala lik princeze Selenije sve do Snoop Dogga u jednoj od glasovnih uloga. Osim toga, rijetko se koji redatelj može pohvaliti osobnim izborom dječaka koji će sinhronizirati njegovog junaka na hrvatski, te 'potezanjem' čak do Zagreba radi promocije svog filma. Ljubitelje video igara razveselit će informacija da je Atari za ovaj film razvio i desert – popratnu video igricu.

Desetogodišnji Arthur (Freddie Highmore) ima velik problem: Agenti za nekretnine planiraju rušiti kuću njegove voljene bake (Mia Farrow). Mora hitno nešto poduzeti i nema namjeru čekati da mu odrasli priskoče u pomoć. Srećom, Arthur ima rješenje. Njegov je djed nekoć davno ostavio blago 's druge strane', u dalekoj zemlji Minimoya u kojoj obitavaju bića visokih tek 2 milimetra. Arthur odlazi u taj harmonični svijet u kojem upoznaje princezu Seleniju (Madonna) i njenog brata koji, kao i ostali Minimoyi žive u potpunom skladu s prirodom. Sićušna bića će mu pomoći da pronađe blago i spasi baku. Putovanje puno uspona i padova podučit će dječaka da ponekad i najmanji junaci mogu učiniti veliku stvar.

'Iako to nije Besson u svom najboljem izdanju', piše Screen Daily, 'redatelj ingeniozno raspolaže širokim rasponom kulturnih utjecaja: U prvom redu to se odnosi na animaciju francuskog veterana Pierrea Buffina i kameru Thierrya Arbogasta križanu s japanskom animom, naraciju koja obiluje kulturalnim referencama, od legende o kralju Arthuru, preko Julesa Vernea, Fritz Langovog 'M' sve do dokumentaraca o prirodi 'Microcosmos', što će zadovoljiti odrasle.