Auti

Ekipa iz Pixara (‘The Incredibles’, ‘Finding Nemo’, ‘Monsters, Inc.’), zajedno s Oscarom nagrađenim redateljem Johnom Lasseterom (‘Toy Story’, ‘Toy Story 2’, ‘A Bug’s Life’) donosi brzinsku pustolovnu komediju smještenu u svijet automobila. Početak prikazivanja filma poklapa se s dvadesetom godišnjicom kompanije Pixar i akvizicijom tvrtke od strane Disneya.

Munjeviti Jurić (Leon Lučev - u originalu Owen Wilson) je bahat, no neiskusan, trkaći automobil koji žudi za uspjehom. Kada se neočekivano nađe u uspavanom gradiću Kurbla Bistra, koji se nalazi pokraj Route 66, polako otkriva da je smisao život putovanje, a ne utrkivanje. Na putu prema Kaliforniji, gdje ga čeka važna utrka za Piston Cup, Munjeviti Jurić se sprijateljuje s neobičnim stanovnicima tog zaboravljenog gradića: Docom Hudsonom (Hudson Hornet iz 1951.godine, auto tajanstvene prošlosti kojem glas daje Pero Kvrgić – u originalu Paul Newman), Sanjom Sportivo (blještavi Porsche iz 2002., glas joj daje Dora Polić – u originalu Bonnie Hunt) i Šlepom (hrđav, ali pouzdan kamion kojem glas daje Žarko Potočnjak – u originalu Larry the Cable Guy) koji mu pomognu shvatiti da u životu postoje i važnije stvari od trofeja, slave i sponzora.

Autentičnosti i zabavi originalne verzije filma potpomažu glasovi nekih od najvećih imena svijeta utrka, uključujući legendarnog Richarda Pettya, Maria Andrettia, Dalea Earnhardta Jr., Darrella Waltripa (koji drži aktualan rekord za pet pobjeda na NASCAR Coca Cola 600 natjecanju) te Michaela Schumachera, njemačke legende Formule 1. Veteran, olimpijski i sportski komentator Bob Costas posudio je svoj dobro poznati glas liku Boba Cutlassa, veselom domaćinu utrka, a u hrvatskoj verziji ta je čast pripala sportskom komentatoru i ljubitelju utrka Formule 1 - Ivici Blažičku.

Prava pogonska sila iza filma 'Auti' jest John Lasseter, koji se vraća režiranju prvi puta nakon 1999. godine i 'Priče o igračkama 2’. Tijekom posljednjih sedam godina Lasseter je bio izvršni producent svih Pixarovih kreativnih pothvata (‘Čudovišta iz ormara’ ‘Potraga za Nemom,’ i ‘Izbavitelji’), te nadgledao izgradnju novog studija u Emeryvilleu (Kalifornija) opremljenog vrhunskom tehnologijom. Ovaj film dodiruje njegovu osobnu ljubav prema autima i utrkama, kao i cijeli niz drugih njemu bitnih i dragih tema.

Ko-redatelj filma Joe Ranft, jedan od najnadarenijih i najpoštovanijih stvaratelja priča moderne animacije te pristupačan glas omiljenih Pixarovih likova kao što su izgladnjela gusjenica Heimlich ('Život buba’), pingvin Wheezy ('Priča o igračkama 2’), i škamp Jacques ('Potraga za Nemom’) preminuo je u kolovozu 2005. godine. S Lasseterom je surađivao na sva tri njegova filma, i bio je ključna osoba Pixarove kreativne snage.

Originalnu priču za film zamislili su John Lasseter, Jor Ranft i Jorgen Klubien. Scenarij su pak zajedno napisali Dan Fogelman, Lasseter, Ranft, Klubien, Kiel Murray i Phil Lorin. Slavna Route 66 na kojoj se i događa veći dio priče ključna je za zaplet i temu filma. Lasseter i njegova ekipa nekoliko su se puta uputili na tu povijesnu autocestu kako bi istraživali i promatrali utjecaj i značaj tog kulturnog fenomena.

'Auti’ predstavljaju jedan od do sada najizazovnijih i najambicioznijih projekata za Pixar. Iako su uspješno gledateljima predstavili svijet igračaka, čudovišta, kukaca, riba i superjunaka, stvaranje uvjerljivog i realističnog svijeta nastanjenog isključivo automobilima nije bio lagan zadatak. Lasseterov uvjet da likovi automobila moraju izgledati što realističnije postavio je pred Pixarovu tehničku ekipu nove izazove. Stvaranje filma u kojem su likovi od metala i složenih kontura značilo je nužnost smišljanja novih, dosjetljivih načina za realistično prikazivanje odraza. 'Auti’ je prvi Pixarov film na kojem se koristi tehnika 'obilježavanje zrakama’ koja je omogućila da auto-likovi uvjerljivo reflektiraju okolinu.

Dodatak nužnih odraza gotovo svakoj sceni u filmu produžilo je vrijeme kompjuterskog generiranja samog projekta. Prosječno vrijeme koje je bilo potrebno za procesuiranje pojedine scene u filmu bilo je sedamnaest sati. Čak i uz sofisticiranu mrežu od 3000 kompjutera, i najmodernije vrhunski brze procesore koji danas funkcioniraju čak četiri puta brže nego što su radili u vrijeme stvaranja filma 'Izbavitelji’, još uvijek je svaku pojedinu sekundu filma trebalo procesuirati nekoliko dana.

Nakon premijernog prikazivanja u SAD-u film je podbacio kod kritike, iako ne i kod publike (u prvih osam tjedana zaradio je 335 mil. $). Fore su, saznajemo s Animation Onlinea, loše i ne zadovoljavaju visoke kriterije koje su postavili prethodni Pixarovi filmovi, no dok se raja ne buni...