J. Edgar
Površno
Puno više sam očekivao od filma,sve je površno uopće se ne stiječe dojam da je Edgar bio naj moćnija osoba tog vremena, glumačka postava prosječna ali režija užas. Milim da je ovakva ličnost morala puno bolje da se dočara na velikom platnu.
J. Edgar
Neću puno duljiti jer su johnny08 i Vizionar rekli više manje sve što i sama mislim. Film je dobar, gledljiv i poprilično napet (zahvaljujući dinamičnom kretanju kroz vrijeme), glumci su povukli najveći dio (DiCaprio kao i uvijek briljira u karakternim ulogama)a manje poznati kolege dobro drže korak. Sviđa mi se što je mnogo toga ostavljeno na maštu gledatelju (bilo iz političkih ili moralnih razloga redatelja) te tako moćna ličnost nije banalizirana psihozom i homoseksulnošću. Ovo nije film za osobe koje ne poznaju američku političku prošlost jer će ih hvatanje priče stajati uživanja u ovom intenzivnom i brzom filmu. Po meni jedino što me muči u filmu je redatelj... da li je netko jači mogao od dobroga napraviti odličan film ?
Vizionar
Radnja u fokus stavlja jednu od najkontroverznijih, ali i najmoćnijih ličnosti prošlog veka.J. Edgar Hoover (Leonardo DiCaprio) je bio čovek s vizijom.Još kao mladić video je dalje i jasnije od mnogih svojih savremenika, pa stoga i nije čudo što je uspeo da postigne takve uspehe u stalnoj borbi s kriminalcima, kojima je Amerika oduvek bila preplavljena.U vremenskom rasponu od 60-ak godina, pratimo njegov uspon od bistrog mladića, s jasno izraženim osećajem za pravdu (izuzetno patriotski nastrojen), do mesta prvog direktora Federalnog Istražnog Biroa (FBI), gde je ostao sve do svoje smrti, 1972. godine... Clint Eastwood potpisuje ovaj istorijski biografski film, po scenariju koji je napisao Dustin Lance Black ('Milk').Valja napomenuti da radnja nema ustaljeni hronološki tok, već je ispresecana važnim događajima iz životopisa ovog moćnika.Proslavljeni režiser pokušao je da nam približi sve okolnosti koje su bitno uticale na formiranje jedne kompleksne ličnosti, čoveka od koga su zazirali praktično svi, pa čak i nekolicina američkih predsednika.Stoga je opravdan prikaz njegove specifične veze s majkom Annom Marie (Judi Dench), kao i osvrt na njegovu seksualnu orjentaciju, kroz razmatranje bliske saradnje s agentom Clyde Tolsonom (Armie Hammer).Kako je opcija bila da Leonardo iznese lik od njegove rane mladosti, pa sve do poodmakle starosti, veliki teret pao je na šminkere.Ovo važi i u slučaju prikaza lika njegove odane sekretarice (i nesuđene životne saputnice) Helen Gandy, koju tumači Naomi Watts.A slobodno se može izvući zaključak da su šminkeri ozbiljno omanuli, jer likovi izgledaju neprirodno dok ih gledamo u periodu njihove zrelosti, a potom i starosti.Za Helen iz mlađih dana, prosto je morala da bude izabrana neka mlađa glumica od 20-25 godina.Dobar deo radnje (naročito scene u kancelariji) su pod lošim osvetljenjem, što je možda i opravdano, ako uzmemo u obzir činjenicu da se nastojala navući određena doza misterije, tako prikladna za ovakvu priču, o prirodi poslova kojima se bavio Hoover.Glumačka ekipa je uglavnom dobro obavila svoj posao.DiCaprio je baš onako uverljiv u tumačenju Hoovera, pa je vidljiv njegov entuzijazam da nam što više približi ovaj lik.Naomi Watts je takođe na visokom nivou u roli sekretarice, u koje je Hoover imao veliko poverenje, a efektnu epizodu demonstrira i iskusna Judi Dench (samo da je zdravlje što više posluži).No najveće otkrovenje za mene je mlađani Armie Hammer (glumi blizance u 'The Social Network'), koji je u brojnim zajedničkim scenama zaista bio ravnopravan s Di Capriom, predstavljajući nam lik prikrivenog homoseksualca na suptilan način.Nema sumnje da se radi o filmu koji ima svoje kvalitete, ali je ipak to možda nešto ispod visokih standarda, na koje smo navikli, kada u potpisu režisera vidimo poznato ime: Clint Eastwood.No i pored toga film vredi da se pogleda, pogotovo što je izazvao mnoge polemike, naročito u američkoj javnosti.
J. Edgar
Clint Eastwood i Dustin Lance Black rade zajedno na filmu, stari republikanac i mladi otvoreni homoseksualac kao redatelj i scenarist filma o Hooveru. Sve je moguće u današnjoj Americi pritom nikako ne misleći da je to nešto loše, već više iznenađujuće za Eastwooda ponajprije. Bilo kako bilo pred sobom imamo zanimljivog čovjeka, Hoovera, prvog šefa FBI-a, odgovornog za modernizaciju i uvođenje univerzalne baze otisaka prstiju svih građana i forenzičarskih laboratorija, predvodnika lova na tadašnje državne neprijatelje poput Dillingera, Nelsona, Floyda i dr. uz pomoć svojih G-Mena, ali i čovjeka koji je kontrolirajući FBI kontrolirao i jako puno informacija o ljudima na najvišim položajima u Americi, te se nerijetko bavio ucjenama; vodio je osobni život protkan intrigom oko toga da li je homoseksulac, da li je njegova desna ruka Tolson ujedno bio i njegov partner, pa sve do toga da je bio prikriveni transvestit i ljubitelj pornografije, što se nedavno javno saznalo, a što sve ovaj film dobro i vjerno pokriva. Black (poznat po nagrađivanom „Milku“) je vrlo temeljito proučio Hoovera, te je napravio vrlo zanimljiv scenarij koji dopušta DiCapriu da pokaže svoj talent u glavnoj ulozi, i to on većim dijelom filma i čini uvjerljivo, te je šteta kako Akademija zaobilazi DiCapria u već par uloga. Kad sam kod glume, treba spomenuti Hammera (glumi Tolsona) koji je genijalan u onoj sceni u sobi na odmoru, a i generalno vrlo dobro parira puno iskusnijem kolegi DiCapriu. Radnja „J.Edgara“ ne ide pravocrtno, već skačemo iz jednog dijela prošlosti u drugi, dok Hoover, uz pomoć pisaca pokušava napisati knjigu o sebi i svom radu. Vezano za radnju, to vraćanje u razne dijelove Hooverova života mene nije nimalo smetalo, jer time je gledatelj konstantno uključen u priču i zainteresiranost za ovaj film ne jenjava kako saznajemo dijeliće slagalice o tome tko je bio Hoover. Na kraju, odluka ostaje na gledatelju u procjeni lika Hoovera, sigurno je da je bio pod ogromnim utjecajem majke, kako vjerojatno nije dopustio prave osjećaje prema Tolsonu zbog majke ali i zbog doba u kojem je živio i pozicije na kojoj je bio; sekundarno nekako ostaje njegov lik i djelo kao politički vrlo bitan faktor u povijesti Amerike (što mnogi zamjeraju filmu); pošto je Hoover često ilegalnim načinima i prekoračenjem ovlasti dolazio do podataka koji bi mogli kompromitirati najbitnije ljude Amerike, a sve u svrhu vlastitog osiguranja i dobivanja više sredstava za rad i FBI. Zakleti protivnik komunizma, veliki patriot, strašljivi terenski agent i u suštini pretežito loš čovjek Hoover je živio po svojim načelima do kraja i sve to Eastwoodov film prikazuje dobro. Ne razumijem tolike negativne kritike za film, kojemu se može prigovoriti jedino na trenutke vrlo loš make-up, odnosno loše maske (pogotovo Tolson) za glumce kada ih je trebalo postarati, i par scena koje idu Eastwoodu na dušu. No, generalno „J.Edgar“ je dobar film o bitnoj osobi u povijesti Amerike koji je dijelom doprinjeo da ona izgleda ovako kako danas izgleda, i na dobar i na loš način! 4/5
