mars attacks

Vrlo mršav film gdje svi segmenti nose obilježje B produkcije. Scenarij se doima kao amatersko djelo nekog tko misli za sebe da je vrlo cool pa ubacuje u film fore koje izgledaju uvjerljivo i simpatično samo pokojem američkom srednjoškolcu (pola filma se potroši da nas se uvjeri kako je glavni lik neostvareni genije koji samo zbog loše sreće živi kao klošar - da bi onda u film ušla njegova superbogata cura te da bi na kraju igrao biljar za šestoznamenkaste iznose samo zato jer je simpatičan slučajno upoznatom milijunašu). Štosevi koje (navodno profesionalni) muljatori prodaju ekipi su zatupljujuće naivni, a radnja iz jedne nelogičnosti skreće u drugu pa nakon nekog vremena jedino što nas drži za ekran je iščekivanje kakvu glupost su se scenaristi još sjetili ugurati u film. Radnja se 90% vremena vrti oko glavnog lika pa je očito da uspjeh filma u velikoj mjeri jaše na leđima glavog glumca. U ovom slučaju, nažalost, radi se o neostvarenoj misiji jer Mars Callahan izgleda krajnje neuvjerljivo i teško se oteti dojmu da sve skupa nalikuje one-man neuspjelom projektu jer je spomenuti Callahan i napisao scenarij, i režirao film - te dao sam sebi glavnu ulogu. Jedino što film povremeno spašava su sjajni Palminteri i Walken koji izgledaju dobro čak i kad im se daju debilne uloge (Palminterijev lik se ponavlja u svakoj sceni, a Walkenov karakter je neoprostivo površno obrađen). Iako bi se možda scenaristički i redateljski promašaji mogli zanemariti i zatim baciti ovaj film na hrpu poluproizvoda snimljenih za teen publiku - ovaj film se svojim propustima izdiže iznad sličnih osvarenja jer nas prisiljava da sjajne glumce gledamo kako na ekranu trpe zbog narcisoidnog Callahanovog pristupa. Po mogućnosti izbjegavati ovaj naslov.