Robert Benton ponovo aktivan

Na promociji sudjeluju Peter Galbraith, Davor Butković, Miljenko Jergović i Nenad Rizvanović.

Peter W. Galbraith bio je prvi veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj, a svoje je vjerodajnice predao predsjedniku Franji Tuđmanu 28. lipnja 1993. Veleposlanik Galbraith bio je aktivno uključen u mirovne procese u Bosni i Hrvatskoj. Godine 1993. i 1994. sudjelovao je u pregovorima koji su doveli do potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. kojim je okončan muslimansko-hrvatski sukob i stvorena Federacija Bosne i Hercegovine.

Tijekom 1994. i 1995. bio je jedan od pokretača Z-4 mirovnog procesa za Hrvatsku koji je doveo do Sporazuma o prekidu vatre 29. ožujka 1994. i Ekonomskog sporazuma između hrvatske Vlade i krajinskih Srba 2. prosinca 1994. Bio je glavni koautor plana Z-4 za političko rješenje pitanja u Hrvatskoj te je zajedno s Thorvaldom Stoltenbergom bio posrednik u pregovorima oko istočne Slavonije. Ovaj je trud kuliminirao potpisivanjem Erdutskog sporazuma 12. studenoga 1995. kojim su stečeni uvjeti za mirnu reintegraciju ovog područja u Hrvatsku.

Od 1979. do 1993. godine Peter Galbraith bio je viši savjetnik pri Odboru za međunarodne odnose američkog Senata, s posebnim zaduženjima za Bliski Istok i Južnu Aziju te se bavio problemima zakonodavstva u međunarodnim odnosima. Veleposlanik Galbraith razotkrio je i izvijestio o genocidnoj kampanji Saddama Husseina protiv iračkih Kurda krajem osamdesetih godina što je dovelo do uvođenja sankcija protiv Iraka, te je poslije pridonio i odluci o stvaranju zaštićenih zona za Kurde. Njegov mu je rad na promicanju ljudskih prava i demokracije u Pakistanu donio visoku civilnu nagradu – Sitari-i-Quad-i-Azam.

Diplomirao je na Harvardu, magistrirao na Oxfordu, a doktorirao pravo na Sveučilistu u Georgetownu. Oženjen je Tonom Rand Bringa i ima dvoje djece.
Mandat veleposlanika Galbraitha u Hrvatskoj okončan je u siječnju 1998. godine.

Kraj Iraka

Knjigu Kraj Iraka napisao je jedan od najiskusnijih i najutjecajnijih tamošnjih promatrača, bivši američki veleposlanik i stručnjak za pitanja obrane koji je više od jednog desetljeća pisao o Iraku iz Iraka – ovom knjigom prikazuje konačnu kroniku neuspješne američke političke inicijative koja je skončala raspadom cijele jedne države i Bliskim istokom opasnijim nego ikad prije.

Irak je slomljen. Na sjeveru, Kurdistan samo nominalno nije neovisna država. Na jugu, šijitske vjerske stranke stvorile su islamsku državu čije neke dijelove vode krutošću koja podsjeća na talibanski režim u Afganistanu. Sunitski središnji dio Iraka našao se u političkom vakuumu. Doslovno nepostojanje bilo kakve lokalne vlasti baca ga u ruke plemenskih šeika, bivših pripadnika stranke Ba'at i članova Al-Qaide. U međuvremenu, Iran, bivši krvni neprijatelj Iraka, pretvara se u njegovoga najvećeg saveznika.

Kraj Iraka Peter W. Galbraitha istražuje kako je Busheva administracija svojim neuspjelim planovima za invaziju stvorila takav ishod. Pokazuje kako je SAD napao Irak čvrsto vjerujući da će se svi, nakon pada režima, sljedeće jutro pojaviti na poslu. Ona otkriva da se iračkim primjerom namjeravalo zastrašiti druge nepokorne države poput Irana, Sjeverne Koreje i Sirije da bi one odustale od razvoja sredstava masovnog uništenja i uskratile podršku radikalima. No, američka sudbina u Iraku očito je ohrabrila i Iran i Sjevernu Koreju. Svi oni koji su razvijali tu strategiju nikad nisu uzimali u obzir ono što će se dogoditi ako invazija ne krene po planu – ako se raspadne iračko društvo, ako naftna industrija ne bude donosila dovoljno novca, ako preživjeli pripadnici staroga režima povedu uspješan gerilski rat. Nisu računali na posljedice neuspjeha. Nije postojao pričuvni plan. Sada je najveći problem, i SAD-u, kao i njezinim saveznicima među kojima i Velikoj Britaniji, kako se izvući iz te situacije.