Sanjaju li Parižani električne ovce?

Film je 'Renaissance', a distribucija je već osigurana.

Godina je 2054. Pariz je velegrad koji se neprestano širi, odsječen od ostatka svijeta. U njegovu labirintu lako se izgubiti, a svaki se korak pažljivo motri i snima. Najveća gradska kompanija, Avalon, miješa se u sve aspekte javnoga života kako bi prodala svoj najvažniji proizvod – vječnu mladost i ljepotu.

Zaplet počinje nestankom obećavajuće mlade znanstvenice Ilone koja radi na tajnom projektu nazvanom Renaissance Protocol. Avalon angažira detektiva Barthélémyja Karasa, kojeg prati reputacija da može naći svaku nestalu osobu, bez obzira na žrtve. No, kako istraga napreduje, Karas shvaća da nije jedini koji traži lijepu Ilonu, a svaki svjedok završava mrtav. Rješavajući slučaj, detektiv razotkriva mračni svijet korporativne špijunaže, organiziranog zločina i genetičkih istraživanja.

Redatelj ovog križanca 'Istrebljivača' i 'Sin Cityja' je Christian Volckman. Film je snimljen tehnikom mocapa (motion capturing), koji se nešto češće koristi u video igrama, a od nedavno i na filmu ('Polar Express'). Riječ je o posebnoj tehnici koja uspijeva uhvatiti svu puninu i glatkoću glumčevih gesti, i to u svima trima dimenzijama. U procesu snimanja glumci su smješteni u poseban prostor koji odgovara virtualnom prostoru u računalu, a samo snimanje obavljeno je na vrlo malome prostoru i u vrlo kratkome roku (devet tjedana).

Montaža i kadriranje trajali su šest mjeseci, a za to je vrijeme prostor obogaćen brojnim detaljima vezanima uz dekoracije, ali i uz ekpresije lica (npr. širenje zjenica). No, ono što odmah upada u oči svakako je vizualna komponenta filma. Film odlikuje crno-bijela fotografija izrazita kontrasta, a arhitektura je određena suprotstavljanjem 'klasičnog' i modernog, gotovo futurističkog stila.

Autori navode kako su u izgrađivanju svijeta željeli izbjeći stereotipe vezane uz Pariz, tako da pariška arhitektura nema onaj romantični naboj kao u većini drugih filmova. Volckman kaže da se trudio film što više utemeljiti na stvarnosti, pa je čak i auto koji Karas vozi rezultat rada s Citroenovim dizajnerima.

Kao uzore navodi noir filmove 40-ih i 50-ih godina, na koje se ne referiraju samo vizualno. Scenarist Alexandre Patelliére o tome kaže: 'To su bili krimići koji su odražavali eru u kojoj su nastali. Likovi ovoga filma arhetipi su žanra, ali njih muče problemi kao što su sigurnost, etnički sukobi, terorizam i globalizacija'.

Sam projekt razvijao se nekoliko godina, a kako bi osigurali maksimalnu kontrolu nad umjetničkim procesom, osnovali su i vlastiti Attitude Studio, uz malu pomoć IBM-a. I nakon mjeseci rada, konačni je proizvod doživio svoju premijeru na festivalima. Reakcije? Nagrada za najbolji film na Annecyju 2006 i uvrštavanje u službenu selekciju filmskoga festivala u Torontu.

Američki studiji nisu ostali slijepi na uspjehe – film je otkupio Miramax, angažiravši novog 'Bonda' Daniela Craiga kao glas Karasa, Romolu Garai (Prljavi ples 2) kao glas Ilone, a ostatak voice-over ekipe čine Ian Holm (trilogija 'Gospodari prstenova'), Catherine McCormack ('Hrabro srce', 'Zvuci grmljavine') i Jonathan Pryce ('Brazil').

Američka distribucija počinje krajem rujna, a hopefully ni hrvatska neće biti puno kasnije. Više informacija o filmu, fotke, dio scorea i trailer čekirajte na vrlo zanimljivom službenom sajtu.