Cigani u centru pažnje
Nakon tri osvojene nagrade na Danima hrvatskog filma i uvrštanja u veliki natjecateljski program Animafesta, autori 'Ciganjske' govore za FILMSKI.NET.
Marko Meštrović i Davor Međurečan su dečki sa zagrebačkog asfalta, koji su se upoznali deranjem laktova po šankovima istih zagrebačkih klubova te su razmjenjivali stripove očiju krvavih od konzumiranja 'filmova'. Tako oni sami kažu. Sveopće hvale publike i stručnjaka izazvane animiranim filmom 'Ciganjska' postale su svakodnevnica u životima dvojice Zagrepčana i u produkcijskom studiju Fade in.
Ako ste propustili projekcije ovog odličnog uratka na Danima hrvatskog filma, imate još jednu šansu na ovogodišnjem Animafestu, gdje će se film natjecati za nagradu a najvećim facama svjetske animacije poput Billa Plymptona, Chrisa Hintona… 'Ciganjska' nam omogućava da svim onim zločestim ljudima koji su govorili da je era kvalitetne hrvatske animacije završila, izbeljimo jezičinu i kažemo 'Aha! Eto vam sad na!', a osim toga daje nam i povod za jedan mali intervju s autorima. Film je nastajao godinu dana, a Marko i Davor htjeli su nam otkriti sve, osim računalnih alata s kojima su radili film. Dobro dobro! ;)
FILMSKI: Kako je nastala ideja za film i zašto tako tmurna tema?
MM: Nas smo dvojca dugo vremena pričali o animiranom filmu koji bi u sebi imao autentičnu bizarnost balkanskih krajeva, gdje bi se kreiranjem likova i atmosferom mogao napraviti film koji je vizualno i estetski drugačiji od onog na što smo navikli. Jedna od važnijih metafora u filmu, scena sa zmijom u boci rakije, dolazi iz stvarnog života, naime dva su člana Cinkuša zaista sudjelovala u sličnoj avanturi. Cinkuši, čiji je i Marko član, se već više od godinu dana bave atmosferom Krležinih stihova i tako se dogodilo nevjerojatno preklapanje ideja i interakcija između vizualnog i glazbenog promišljanja.
FILMSKI: Spominjete ekspresionizam, Langa, 'Metropolis' – koja je veza sa 'Ciganjskom'?
MM: Bili smo svjesni veličine i referentnosti njemačkog ekspresionizma te njegove moći da objasni moderno društvo, odnosno poziciju otuđenog čovjeka u urbanom krajoliku koji ga programira na određeno ponašanje. Likovi iz 'Ciganjske', suočeni s blaziranošću civilizacije bježe u hedonizam i destrukciju. Naprosto samo se poslužili 'Metropolisom' kao arhetipskom i ikonografskom građom.
FILMSKI: Je li odabir tehnike izrade i stila crteža ovisio o temi, ili je tema odabrana u skladu sa željenim stilom animacije?
MM: 3D smo zadržali u sirovom obliku; ne bruseći 3D forme, čak štoviše pretvarajući ih u 2D plohe. Prilagođavali smo medij 3D animacije filmovima nastalim tridesetih godina 20. stoljeća, kada je Krleža i pisao ovu poemu.
FILMSKI: Glazba očito nije samo zvučna kulisa, koja je njena uloga?
MM: Glazba definitivno nije zvučna kulisa, nego je jedan od gradivnih elemenata ovog filma. Htjeli smo postići apsolutnu sinergiju između različitih medija: auditivnih i vizualnih. Mislimo kako glazba, u filmu općenito, ne bi smjela biti isključivo zvučna kulisa.
FILMSKI: Otkud Cinkuši u cijeloj priči?
MM: Jezgra benda je iz Vrapča, a gdje ćeš bolji bend za interpretaciju Krležine balade od njih?! Cinkuši su poznati u svijetu kao etno skupina koja interpretira originalni zvuk ovog dijela Balkana. Doživjeli su svjetsku premijeru 2003., uvrštavanjem na kompilaciju 'Rough Guide to the Music of the Balkans', u izdanju kuće Petera Gabriela, World Music Network.
FILMSKI: Koliko vam u poslu pomaže produkcijska kuća?
MM: Film produkcijski potpisuje kuća Kreativni sindikat/Fade in. Umjetnički animirani filmovi obično, nažalost, završavaju svoju sudbinu pred očima festivalske publike. Zato imamo namjeru izvući film iz elitnosti festivalskog medija i učinit ga dostupnim široj publici. Kreativni sindikat će promovirati 'Ciganjsku' u galerijama u desetak gradova Hrvatske (i inozemstvu), gdje će osim projekcije filma biti izloženi printevi kadrova iz filma i originalnog storyboarda, a sve popraćeno živom svirkom Cinkuša.
FILMSKI: Imate li preferenci kada se radi o 'old skul' i kompjuterskoj animaciji?
MM: Rado koristimo sve, ako za to postoji razlog. Inače, Davor ima višegodišnje iskustvo u mediju klasične animacije.
FILMSKI: Nije valjda sve tako crno, kao što se iz 'Ciganjske' može zaključiti?
MM: Sama poema Ciganska, iz Krležine zbirke Balade Petrice Kerempuha jest prilično mračna, kako god da okreneš. Od te se opskurne poetike ne može pobjeći u Disneyland. Nismo se povodili za klišeima, nego smo beskompromisno išli do kraja.
PS: zmija nije stradala u proizvodnji filma, he, he.
FILMSKI: Vjerojatno ste bili svjesni toga da ste napravili kvalitetan film, a jeste li mislili da ćete upasti u konkurenciju na Animafestu?
MM: Nadali smo se najboljem.
Dragi naši čitatelji, kao što vidite, malo samopouzdanja radi čuda, no nije sve u nadi. Obojica autora imaju radova u različitim medijima: od animacije, slikarstva, ilustracije pa sve do glazbe, u komercijalnim i nekomercijalnim varijantama. Animirani film je očito bio sasvim prirodni korak u njihovom radu, jer je na specifilan način ujedinio sve ono što vole. Među animatorima koje dečki osobno cijene su Norman McLaren, Toshihiko Nishikubo i Terry Gilliam, a ako nekoga zanima više, može se javiti ekipi, svi kontakti su na web stranici
mravi.com/ciganjska.
Na pitanje hoće li podlegnuti slavi i krenuti u hiperprodukciju, M&M kažu: 'Nadamo se da ćemo ostati samozatajni i ući u masovnu produkciju autorskih filmova.'
Mi čekamo.
Nema komentara.