Kako to rade Riječani
Premijerno je prikazan prvi dokumentarac o fenomenu riječkog rockerskog identiteta 'Ritam rock plemena' redatelja Bernardina Modrića.
Riječka kino dvorana Teatro Fenice sa svojih je šesto sjedala bila premala da primi sve one koji su htjeli nazočiti dugo očekivanoj premijeri filma 'Ritam rock plemena' redatelja Bernardina Modrića. Takav broj gledatelja nedjeljom navečer može kod nas privući još jedino kakva cajka, ali u gradu na Rječini i dokumentarac. Posebno ako je to prvi riječki cjelovečernji film, k tome još i prvi film koji se bavi (kako tvrdi redatelj) 'najvrijednijim kulturnim proizvodom grada Rijeke', a to je tipično riječki rock sound.
'Ritam rock plemena' je 90-minutni Modrićev dokumentarac snimljen prema scenariju Koraljka Pasarića u produkciji Istra filma. Film prikazuje povijest riječke rock scene od Uragana, popularnih 1960. godine, pa do Urbana, koji zastupa suvremeni RI zvuk. Parafi, Termiti, Laufer, Let 3, Grč i Grad, još su neki od portretiranih bendova, a među najmlađim pripadnicima plemena, ističe se već poprilično hvaljena grupa Father.
Bernardin Modrić je filmski redatelj koji je u više od 25 godina profesionalnog rada snimio preko 120 dokumentaraca i televizijskih emisija. Kao umjetnik koji je pratio i živio riječku rock scenu, on nam filmom 'Ritam rock plemena' poručuje da je riječka glazbena scena oduvijek imala muda žestoko se usprotiviti konzervatizmu, malograđanštini, ksenofobiji i pretencioznosti. Dok se za splitski glazbeni izričaj vežu teme o ćaći i materi, stinama i maslinima, a zagrebačka se scena folira i puna je šminke, riječko pleme zajebava policiju, pušta krv na pozornici i promovira babe s kurcima.
Radi snažne provokativnosti, riječku su scenu mediji često zanemarivali, ali je ona, kao što je izjavio Modrić za Večernji list: 'upravo zbog položaja autsajdera odbacila sva dodvoravanja i ponudila se kao osebujna, artistička i alternativna, stvarajući novu popularnu kulturu, blisku zapadu.' Film naglašava i da kvaliteta glazbe nije nužna karakteristika rock plemena, ali stil života svakako jest. Riječku scenu nisu činili samo talentirani bendovi, nego i brojni drugi čudaci, od kojih neki uopće nisu bili kreativni, ali su bili dio tog miljea.
Pri ocjenjivanju filma 'Ritam rock plemena' nameće nam se usporedba s glazbenim dokumentarcem Dubravka Jagatića 'Kad muzičari šokiraju' koji je svoju premijeru imao nedavno također u Rijeci. Za razliku od Jagatićeve novinarski čiste i objektivne forme naracije, scenarist Pasarić i redatelj Modrić u 'Ritmu rock plemena' koriste se slobodnim asocijativnim pripovjedanjem, koje je više anarhističko, baš kao što i samo 'pleme' jest. S obzirom na takav pristup, najteži zadatak za tvorce filma je bio odabir koliko prostora posvetiti kojem akteru riječke glazbene priče.
Neslužbeno doznajemo da su se neki riječki glazbenici osjetili zanemarenima, ali Modriću radi toga ne treba biti žao. On se vodio načelom svog subjektivnog odabira najbitnijih izvođača u određenom vremenskom razdoblju i to dobro obavio. Da je nastojao svima jednako ugoditi bio bi dosadan. Isključen iz riječkog plemena ne bi se trebao osjetiti nitko. Ekskluzivnih članskih kartica nema i sve dok je plemena primitivni ksenofobi će u Rijeci biti u manjini.
Više o riječkoj sceni potražite na stranici koja se zalaže za njeno očuvanje.
Dinko Lupi
Nema komentara.