Umro tata X oznake, Jack Valenti

Jack Valenti, osnivač američkog sustava filmskih oznaka kakvog ga znamo danas, šef MPAA od 1966. do 2004. i jedan od najvećih američkih pro-copyright lobista Hollywooda, umro je jučer (26.04.) u 85. godini u Washingtonu od komplikacija nakon srčanog udara.

Valenti je rođen u Teksasu, gdje se zaludio filmom dok je kao dječak prodavao kokice u kinu. Nakon služenja vojske u 2. svj. ratu i diplome iz biznisa, osnovao je PR agenciju, te karijeru nastavio kao 'montažer govora' i osoba od povjerenja u uredu predsjednika Lyndona Johnsona ('proslavio' se izjavom 'svake noći spavam sve bolje, znajući da je Johnson na čelu Amerke'). 1966., na poziv filmskih mogula Lewa Wassermana i Arthura Krima odlazi u L.A, na funckiju predsjednika MPAA –e. Tamo je zatekao prilično loše stanje – Hollywood je bio razapet između zastarjelog sustava cenzure – notornih Hayesovih kodova koji su zabranjivali sve i svašta i pred '68-ške eksplozije liberalizma.

Valenti je ukinuo Haysove kodove, te je 1968. uveo sistem slovnih oznaka (G, M, R, X) sličan onom današnjem (G, PG, PG-13, R, NC-17). Svoje stajalište o cenzuri je iznio 2004., godine kad je umirovljen u izjavi 'Vjerujem da svaki redatelj i studio ima pravo snimiti film prema vlastitim željama, ali isto tako, svi ostali imaju pravo da taj film ne gledaju. Mi samo unaprijed upozoravamo i kažemo što mi mislimo o filmu'. Posljednjih godina karijere bavio se uglavnom problemima piratstva i zaštite autorskih prava u digitalnoj eri, te raskrinkao Kinu i Rusiju kao žarišta piratske indusrije.

Prpošni showman i vješt šarmer ključnih ljudi - od L.A-ja do Cannesa, Valenti je bio čest gost dodjele Oscara, te jedan od najbolje plaćenih ljudi u industriji, a zaradio i zvijezdu na Walk Of Fame-u, te orden Legije časti za doprinos francuskoj filmskoj industriji. Nakon umirovljenja posvetio se pisanju kolumni, uglavnom protiv Busheve politike prema Iraku, a za života je izdao i nekoliko knjiga 'The Bitter Taste of Glory', 'Speak Up With Confidence', 'A Very Human President' i politički roman 'Protect and Defend' 1992.

U srpnju ove godine izlaze Valentijevi memoari 'This Time, This Place: My Life in War, the White House, and Hollywood' u kojima je opisao dugogodišnju karijeru na relaciji Hollywood – Washington u izdanju Harmony Booksa. Najbolji prijatelji, među kojima i Kirk Douglas i Sidney Poitier, ali i konzervativni senator Jesse Helms, svi se uglavnom slažu da je Valenti bio, baš kao što i naziv njegova omiljena filma kaže 'Čovjek za sva vremena'.

Valentijeve oznake zadnjih su godina česta meta kritika, posebno ljubitelja i redatelja indie filmova koji smatraju da sistem funkcionira u prilog velikih budžeta i produkcija. Isto se tako tvrdi da MPAA prerevno reagira na seks, a škare štedi kad je u pitanju nasilje. Kritiziranju Valentijeva sustava posvećen je i dokumentarac Kirbya Dicka 'This Film Is Not Yet Rated' IZ 2006.