In memoriam: Mato Kukuljica
Hrvatska kinematografija ostala je i bez čovjeka koji je srčano radio na prikupljanju, arhiviranju i restauraciji hrvatskih filmskih klasika.
Još jedan veliku gubitak za hrvatski film - u noći s ponedjeljka na utorak u snu je preminuo Mato Kukuljica, dugogodišnji čelnik Hrvatske kinoteke i voditelj projekta prikupljanja, arhiviranja i restauracije hrvatske filmske baštine. Kukuljica se u stručnoj javnosti smatra najzaslužnijim za marljivu djelatnost Hrvatske kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu koja je pod njegovim vodstvom obavila strašno važan posao u zaštiti filmske građe.
Mato Kukuljica je rođen ratne 1941. u Dubrovniku, a 1965. je diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i počeo djelovati u Filmoteci 16, gdje je 1974. postao direktor i intenzivirao izdavačku djelatnost. Kao zamjenik generalnog direktora Jadran filma, sudjelovao je u pripremi važnih međunarodnih koprodukcija kao što su 'Željezni križ' i 'Sofijin izbor'. 1979. postao je prvi direktor novoosnovane Kinoteke Hrvatske pri Arhivu Hrvatske, a 80-tih je u bivšoj Jugoslaviji djelovao i kao tajnik 'socijalističkih fondova', odnosno RSIZ-a kulture i SIZ-a kinematografije koji su financirali hrvatski film.
Kao pročelnik Hrvatske kinoteke u samostalnoj Hrvatskoj vodio je projekte čuvanja i obnavljanja važnih filmova, nakon obnove filmove Škole narodnog zdravlja i radova Oktavijana Miletića, restaurirao je i klasike kao što su 'H-8' i 'Koncert'. Uveo je Hrvatsku kinoteku i u Međunarodno udruženja filmskih arhiva FIAF te u Europsko udruženje filmskih arhiva ACE.
Bavio se i znanstvenim radom, te je utemeljio filmsku arhivistiku kao znanstvenu disciplinu i na tom području doktorirao 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku predavao je kolegije iz teorije i povijesti filma s posebnim naglaskom na povijest hrvatskog filma. Prije nekoliko godina u jednom intervjuu požalio se kako iznenadne smrti i odlasci važnih stručnjaka iz Hrvatske kinoteke ostavljaju veliku prazninu koju je teško nadoknaditi. Zato je on sam radio i nakon umirovljenja, te je kao savjetnik aktivno sudjelovao u projektu digitalizacije i digitalne restauracije hrvatskih klasika u čemu ga je prekinula iznenadna smrt.
Bila mi je čast da kao djelatnik Hrvatskog državnog arhiva budem njegov kolega. Veliki gubitak za struku.