Disney krije crnu prošlost
'Song Of the South' iz 1946., prvi Disneyev film s igranim likovima, 'sretnim crncima' s plantaže nikad nije, a možda i neće biti izdan u SAD.
1946. je snimljen 'Song Of the South', prvi Disneyev film u kojem su, uz animirane likove glumili i živi glumci, prvi film s crnim glumcima i Oscarom nagrađenim brojem Zip-a-Dee-Doo-Dah. No, film je od 1986., kad je zadnji put prikazan bunkeriran u Disneyevim arhivima, a u SAD-u, unatoč činjenici da je po mnogočemu važan za kompaniju, nikad nije doživio VHS, DVD ili neko drugo izdanje.
'Song Of the South' je prikazan u američkim kinima 1956., 1972., 1980., i 1986. Film, kombinacija igranog i animiranog filma priča o bijelom dječaku Johnnyu koji, nakon razvoda roditelja dolazi živjeti kod djeda i bake na plantažu. Tamo se sprijatelji s ujkom Remusom – simpatičnim crnim slugom koji mu priča crnačke priče o Br'er (južnjački, br'er = brat) zecu, lisici i medvjedu. Iz istog crtića potječe i izraz 'Tar Baby' koji je književna Nobelovka Tony Morrison iskoristila za naslov knjige. Tar Baby je naziv za lutku od pepela kojom su lisica i medvjed iz Disneyeva crtića mamili zeca koji bi im uvijek nekim čudom pobjegao. Termin je, premda potječe iz afroameričkog folklora, s vremenom poprimio negativne konotacije te se uglavnom koristi kao pejorativ ili posprdno, kao termin za stereotipno prikazivanje crnaca.
Song Of the South
Glumac James Baskett je za ulogu Remusa dobio počasnog Oscara, no, 1946. nije mogao prisustvovati premijeri filma u Atlanti jer mu hotelska uprava nije htjela izdati sobu, s obzirom na to da je bio crnac. Uloga Remusove žene bila je povjerena prvoj crnoj Oscarovki Hattie McDaniel (sluškinja Mammie iz 'Prohujalo s vihorom'), pretplaćenoj na uloge sluškinja, jer u to vrijeme drugih uloga za obojene glumice praktički nije ni bilo. Dok su je jednom pitali ne smeta li joj što vječito glumi služavke, rekla je kako joj je draže glumiti sluškinju za 700, nego biti sluškinja za 7 $.
Pitanje izdavanja 'Južnjačke pjesme' ipak danas diže dosta prašine. Oko 115 000 ljudi potpisalo je on-line peticiju inzistirajući na tome da se film konačno izda, a vrlo tražene internacionalne kopije na internetu postižu cijene i do 100$. Predsjedavajući Disney kompanije Robert Iger je na minuloj konferenciji u New Orleansu, gdje je odlučeno i kako će nova Disneyeva princeza biti crnkinja Maddy nagovijestio kako bi se to moglo dogoditi. Iger je u New Orleansu izrazio zabrinutost da bi taj film koji je snimljen u prošlom stoljeću danas mogao biti krivo interpretiran.
I dok se na nekim forumima tvrdi da je film, za doba žestoke segregacije kad je nastao, bio progresivan i hrabar jer je uključivao crne glumce i likove, danas se osuđuje zbog stereotipnog prikaza crnaca kao sretnih robova.
Disney.co kojoj je oduvijek bilo stalo održati privid sretne i politički korektne korporacije ne može film uništiti, ali ga, na nesreću tisuća potpisnika peticije može odbiti izdati.
'Song Of the South' je prikazan u američkim kinima 1956., 1972., 1980., i 1986. Film, kombinacija igranog i animiranog filma priča o bijelom dječaku Johnnyu koji, nakon razvoda roditelja dolazi živjeti kod djeda i bake na plantažu. Tamo se sprijatelji s ujkom Remusom – simpatičnim crnim slugom koji mu priča crnačke priče o Br'er (južnjački, br'er = brat) zecu, lisici i medvjedu. Iz istog crtića potječe i izraz 'Tar Baby' koji je književna Nobelovka Tony Morrison iskoristila za naslov knjige. Tar Baby je naziv za lutku od pepela kojom su lisica i medvjed iz Disneyeva crtića mamili zeca koji bi im uvijek nekim čudom pobjegao. Termin je, premda potječe iz afroameričkog folklora, s vremenom poprimio negativne konotacije te se uglavnom koristi kao pejorativ ili posprdno, kao termin za stereotipno prikazivanje crnaca.
Song Of the South
Glumac James Baskett je za ulogu Remusa dobio počasnog Oscara, no, 1946. nije mogao prisustvovati premijeri filma u Atlanti jer mu hotelska uprava nije htjela izdati sobu, s obzirom na to da je bio crnac. Uloga Remusove žene bila je povjerena prvoj crnoj Oscarovki Hattie McDaniel (sluškinja Mammie iz 'Prohujalo s vihorom'), pretplaćenoj na uloge sluškinja, jer u to vrijeme drugih uloga za obojene glumice praktički nije ni bilo. Dok su je jednom pitali ne smeta li joj što vječito glumi služavke, rekla je kako joj je draže glumiti sluškinju za 700, nego biti sluškinja za 7 $.
Pitanje izdavanja 'Južnjačke pjesme' ipak danas diže dosta prašine. Oko 115 000 ljudi potpisalo je on-line peticiju inzistirajući na tome da se film konačno izda, a vrlo tražene internacionalne kopije na internetu postižu cijene i do 100$. Predsjedavajući Disney kompanije Robert Iger je na minuloj konferenciji u New Orleansu, gdje je odlučeno i kako će nova Disneyeva princeza biti crnkinja Maddy nagovijestio kako bi se to moglo dogoditi. Iger je u New Orleansu izrazio zabrinutost da bi taj film koji je snimljen u prošlom stoljeću danas mogao biti krivo interpretiran.
I dok se na nekim forumima tvrdi da je film, za doba žestoke segregacije kad je nastao, bio progresivan i hrabar jer je uključivao crne glumce i likove, danas se osuđuje zbog stereotipnog prikaza crnaca kao sretnih robova.
Disney.co kojoj je oduvijek bilo stalo održati privid sretne i politički korektne korporacije ne može film uništiti, ali ga, na nesreću tisuća potpisnika peticije može odbiti izdati.
Nema komentara.