Doktorirajte uz Homera Simpsona
Ima li svemir oblik krafne, kao što kaže Homer? Je li Burnsova trooka riba superorganizam? Paul Halpern, znanstvenik iz Philadelphije ima odgovore.
Sati koje ste proveli buljeći u tv nisu izgubljeni, barem ne ako ste gledali Simpsone, tvrdi profesor fizike i matematike s philadelphijskog University of the Sciences Paul Halpern u svojoj friško objavljenoj knjizi 'What's Science Ever Done for Us? What The Simpsons Can Teach Us About Physics, Robots, Life, and the Universe'.
Na ideju o tome da nas o fizici, robotima, životu i svemiru mogu učiti baš Simpsoni, profesor, veliki obožavatelj serijala je došao tako što je primijetio česta 'gostovanja' znanstvenika gostuje u serijalu, primjerice animiranog Stevena Hawkinga koji je showa izletio u veličanstvenom hibridu helikoptera i invalidske stolice i nobelovca Dudleya Herschbacha, kao i činjenicu da znanstveno potkovani ljudi sudjeluju i u kreiranju showa - izvršni producent Al Jean ima harvardsku diplomu iz matematike.
Stephen Hawking na gostovanju u Simpsonima
Halpern i za katedrom često koristi primjere iz Simpsona kako bi studentima predočio neke znanstvene fenomene i testirao znanstvene hipoteze obitelji Simpson - Ima li svemir uistinu oblik krafne, kao što tvrdi Homer, i može li genetika objasniti kako je od tupana poput Homera nastala genijalka poput Lise, mogu li androidi, poput onog koji je zamijenio Barta u jednoj od epizoda imati svijest, teče li voda u američkim veceima u suprotnom smjeru od one koja teče u australskim. Osim tih znanstveno gorućih pitanja, na 272 stranice knjige Halpern objašnjava i zašto Homer griješi kad pokušava stvoriti hibrid rajčice i duhana dodajući Plutonij u zemlju, a u jednom se poglavlju čak izravno suprotstavlja Burnsu po pitanju evolucije.
Naime, u jednoj od epizoda, Bart i Lisa pronađu čudnovatu trooku ribu u rijeci pokraj Burnsove elektrane. Ne bi li spriječio skandal, Burns u medije lansira kampanju u kojoj se tvrdi da je trooka superriba Blinky sljedeća karika u lancu prirodne evolucije. Halpern je, između ostalog, opovrgnuo Burnsovu ideju, uz napomenu da je prirodna selekcija dugotrajan proces i kako bi superriba morala proć test vremenske uspješnosti, kao i dokazati kako joj novostečeno obilježje (treće oko) uistinu olakšava prilagodbu.
Pi iznosi točno 3!
Autor tvrdi da, premda u serijalu nije sve baš znanstveno ispravno, Simpsoni mogu gledatelje zainteresirati za znanost. Znanstvene teme koje se s vremena na vrijeme pojavljuju u serijalu obrađuju teme iz biologije, kemije, astronomije i fizike, no, sve bi trebale biti primljene sa zrnom soli, jer, ipak, radi se o komičnom serijalu, smatra Halpern.
Ako se i vama omilila Halpernova interpretacija znanosti, Simpsona i svijeta, za knjigom posegnite ovdje.
Na ideju o tome da nas o fizici, robotima, životu i svemiru mogu učiti baš Simpsoni, profesor, veliki obožavatelj serijala je došao tako što je primijetio česta 'gostovanja' znanstvenika gostuje u serijalu, primjerice animiranog Stevena Hawkinga koji je showa izletio u veličanstvenom hibridu helikoptera i invalidske stolice i nobelovca Dudleya Herschbacha, kao i činjenicu da znanstveno potkovani ljudi sudjeluju i u kreiranju showa - izvršni producent Al Jean ima harvardsku diplomu iz matematike.
Stephen Hawking na gostovanju u Simpsonima
Halpern i za katedrom često koristi primjere iz Simpsona kako bi studentima predočio neke znanstvene fenomene i testirao znanstvene hipoteze obitelji Simpson - Ima li svemir uistinu oblik krafne, kao što tvrdi Homer, i može li genetika objasniti kako je od tupana poput Homera nastala genijalka poput Lise, mogu li androidi, poput onog koji je zamijenio Barta u jednoj od epizoda imati svijest, teče li voda u američkim veceima u suprotnom smjeru od one koja teče u australskim. Osim tih znanstveno gorućih pitanja, na 272 stranice knjige Halpern objašnjava i zašto Homer griješi kad pokušava stvoriti hibrid rajčice i duhana dodajući Plutonij u zemlju, a u jednom se poglavlju čak izravno suprotstavlja Burnsu po pitanju evolucije.
Naime, u jednoj od epizoda, Bart i Lisa pronađu čudnovatu trooku ribu u rijeci pokraj Burnsove elektrane. Ne bi li spriječio skandal, Burns u medije lansira kampanju u kojoj se tvrdi da je trooka superriba Blinky sljedeća karika u lancu prirodne evolucije. Halpern je, između ostalog, opovrgnuo Burnsovu ideju, uz napomenu da je prirodna selekcija dugotrajan proces i kako bi superriba morala proć test vremenske uspješnosti, kao i dokazati kako joj novostečeno obilježje (treće oko) uistinu olakšava prilagodbu.
Pi iznosi točno 3!
Autor tvrdi da, premda u serijalu nije sve baš znanstveno ispravno, Simpsoni mogu gledatelje zainteresirati za znanost. Znanstvene teme koje se s vremena na vrijeme pojavljuju u serijalu obrađuju teme iz biologije, kemije, astronomije i fizike, no, sve bi trebale biti primljene sa zrnom soli, jer, ipak, radi se o komičnom serijalu, smatra Halpern.
Ako se i vama omilila Halpernova interpretacija znanosti, Simpsona i svijeta, za knjigom posegnite ovdje.
Nema komentara.