Fade In. Tko su? Što rade?

Fade in je studio za video produkciju, osnovan 1999. Svoj put započeo je kao projekt Autonomne tvornice kulture Attack!, a Hrvoje Mabić i Marko Zdravković glavni su mu pokretači. Zamišljen je kao platforma za mlade ljude koje zanima socijalno angažirani video koji promiče ljudska prava i jednakosti, kulturu mladih i ekološka pitanja, ali i umjetnički video.

Punih pet godina producira razne dokumentarce, dokumentarne emisije i reportaže za HRT, ali nas nerijetko iznenađuje projektima poput Ciganjske, jedinog hrvatskog animiranog filma na ovogodišnjem Animafestu, kojeg su Marko Meštrović i Darko Međurečan napravili prema jednoj od Krležinih 'Balada Petrice Kerempuha'. U velikoj je festivalskoj konkurenciji od žirija dobio vrijedno priznanje. Ciganjska je na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma dobila tri nagrade, a na istoj je manifestaciji Fade In 2003. dobio nagradu za najboljeg producenta.

U razgovoru s jednim od suosnivača, redateljem i producentom Fade Ina, Hrvojem Mabićem, saznali smo nešto o radu, razvitku i planovima za budućnost. Hrvoje je friški tridesetogodišnjak, diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i jedan je od rijetkih kojemu je, zajedno s ekipom s kojom radi, uspjelo uspostaviti stalnu suradnju s HRT-om. Proizvod po kojem šira javnost prepoznaje njega, suradnike i Fade In je 'Direkt', dokumentarna emisija koja vam dva puta mjesečno servira svježu porciju životne priče o mladima, društveno angažirane tematike sa fokusom na pojedincu.

FILMSKI: Kako je nastao Fade In i koji je bio prvi projekt, te kako je Fade In počeo producirati za HRT?

Hrvoje: Počeo je kao Attackov projekt, zamišljen kao platforma za mlade ljude koji se zanimaju za socijalno angažirani i umjetnički video bilo koje forme. Prvi je projekt bila emisija koja se zvala 'Treći sektor', mozaik o građanskom društvu, upotpunjavan raznim reportažama, sa uvijek novim voditeljem i njegovim osobnim osvrtom, prikazivana na deset lokalnih televizija, uključujući mrežu televizija CCN. S tim kasetama sam otišao na HRT sa željom da radimo unutar postojećeg programa. Relevantni ljudi su bili zainteresirani te su nam u jednom trenutku nudili da radimo vlastitu emisiju, što je tada bilo iznad naših mogućnosti jer nismo imali ni organizacijsku zrelost, ni dovoljno tehničkih kapaciteta. Ali s druge strane nam se otvorio prostor da radimo reportaže za Dobro jutro, Hrvatska.

FILMSKI: Koji su bili kriteriji Fade Ina u njegovom razvoju, kako je nastao 'Direkt'?

Hrvoje: Meni je bilo bitno da na televiziji radimo s nekim tko će nas urednički podržati, što je prije svega značilo da je osjetljiv na naše teme, da nas neće cenzurirati i kome se nećemo morati prilagođavati. S druge strane, nismo željeli raditi standardni konfekcijski televizijski proizvod. Ne želim reći da su reportaže bile neko umjetničko djelo, već su drugačije bile stilski i sadržajno, odnosno tematski formirane. Svjesni toga da dolazimo s margine, a i teme koje smo radili su tada bile potpuno periferne, odlučili smo se nametnuti svježim stilom. Koristili smo sve prednosti DV-a i kompjuterske montaže koje smo mogli, kamera je postala slobodna, snimali smo ljude u hodu ili u vožnji autom, koristili dizajn slike i sl. Ono što je tada bilo novo je da su reportaže bile bez off-a. Postale su vrlo personalne. Nismo htjeli da ljudi s kojima gradimo priču budu u funkciji PRa, talking headsi koji nam pričaju priču koju ih je netko naučio, već smo zahtjevali da govore iz svog osobnog iskustva. Na televiziji im se tada svidio više stil našeg rada, pa su nam nudili da radimo u njihovim emisijama. Dobro jutro, Hrvatska je bio mali radni poligon za proučavanje DVa i zapravo jako dobra škola za budući rad. 2002. je započeo projekt 'Direkt', koncept smo smislili Nebojša Sljepčević i ja. 'Direkt' ide na HRTu dva puta mjesečno. Na jednoj epizodi rade Nebojša Sljepčević i Goran Dević (redatelj 'Uvoznih vrana' nagrađenih ove godine na DHF-u), a na drugoj Nikola Ivanda (redatelj shorta 'Ništa od sataraša') i ja. Emisije su različito tematski koncipirane, ali ciljaju na pojedince u određenim društvenim ili privatnim uvjetima.

FILMSKI: Koji su sve projekti prošli kroz Fade In?

Hrvoje: Pa, znači osim 'Trećeg sektora' i 'Direkta', tu su još i I'skrivljeni odrazi', dokumentarac koji govori o tretmanu žena u medijima, 'Splitski zdravi džir', o načinima rješavanja narkomanije u Splitu, 'Ruke slobode', o dvije gluhonijeme osobe, desetak društveno angažiranih spotova za televiziju, reportaže za Dobro jutro, Hrvatska i Glamur caffe...

FILMSKI: Koje je tvoje mišljenje o dokumentarnoj sceni u Hrvatskoj?

Hrvoje: Mislim da se kod nas ne može pričati o nikakvoj sceni. Da bi nešto bilo scena mora imati neka obilježja, prepoznatljivost. Kod nas se sve svodi na pojedine redatelje koji s vremena na vrijeme bljesnu i nešto naprave. Nažalost, i oni se kasnije često gube i ne ponavljaju svoje uspjehe. Uzroci za ovo su sigurno u tome što ne postoji niti jedno mjesto koje može pružiti ljudima sustavniju i konstantniju produkciju. Nisam siguran niti koliko smo, kao generacija, obrazovani o dokumentarnom filmu. Suvremena dokumentarana produkcija nam je gotovo nedostupna. Većina ljudi skuplja neka svoja iskustva shodno valjda vlastitim svjetonazorima i dostupnim informacijama, ali nema, čini mi se, okvira za sustavnije učenje i rad. Dobro je s druge strane da niče niz novih produkcija, većih ili manjih, iako nema sustava, možda ova divlja želja za radom poluči neke rezultate.

FILMSKI: Osim 'Direkta' i reportaža, koje financira HRT, kako financirate ostale projekte?

Hrvoje: Ukratko, svaku produkciju za televiziju nam financira sama televizija. Hladni pogon pokrivamo djelomično novcem od ovih televizijskih projekata, djelomično komercijalnim poslovima i  sponzorstvima fondacija. 

FILMSKI: Načuli smo da ti je RTL nudio nekakav projekt?  

Hrvoje: Ja imam tendenciju, kao što sam već rekao, da ne radim konfekcijsku televiziju. Teško da u dnevnoj produkciji možeš napraviti nešto kvalitetno, tj. možeš u toj formi ali to je nešto što mene ne zanima. Ja ne kažem da nikad u životu to neću raditi, možda ću jednom iz egzistencijalnih razloga trebati to raditi. Tako i na ponudu RTLa nisam trenutno spreman, a radilo se o jednoj dnevnoj emisiji.

FILMSKI: Komercijalna ili javna, državna televizija? Koje su tvoji osobni kriteriji za televiziju ili za bilo koju filmsku produkciju?

Hrvoje: Mislim, veliki faktor što nisam prihvatio RTLovu ponudu je što nemam dovoljno vremena, a također to što se ja prioritetno vidim na javnoj televiziji jer mene osobno zanimaju stvari koje su od javnog interesa, pa se nadam da ću na državnoj tv uvijek imati neki svoj prostor. Pritom ne želim simplificirati situaciju na javnoj i komercijalnim televizijama. Dovoljno je vidjeti da HTV prikazuje 'Posljednju kariku', a RTL 'Sanju'. Dakle, kao što situacija sa televizijama nije simplificirana, tako nisu ni moji kriteriji za odabir poslova. Ja nemam problema s komercijalnim televizijama ili komercijalnim poslovima bilo koje vrste pa tako ni promotivnim filmovima i reklamama, već govorim o etici stvari, etičkim pitanjima koje ljudi ignoriraju. U marketingu se često možeš pitati da li svoju kreativnost koristiš za laž, izbjegavajući društvenu odgovornost. U Fade in-u imamo kodeks procjenjivanja firmi ili organizacija koje imaju svoje dosjee, da li su kršili ljudska prava, ekološke principe... Ljudi se nazivaju profesionalcima, nešto proglašavaju svojim poslom, ali ako se ti ne pitaš za kontekst, gdje je tvoja osobna odgovornost?! Ako mi neko kaže ...evo ti novci i laži za mene... neću se nazvati samo profesionalcem.

FILMSKI: Kakvi su daljni planovi?

Hrvoje: Fade In je trenutno u pregovorima oko nekoliko emisija koje se planiraju za jesen. Ono što bismo Nebojša i ja radili uzimalo bi puno od 'Direkta' stilski, ali bi bilo igrano. Nekav igrani projekt koji bi bio serijal... Ali, vidjet ćemo! Još je prerano o tome govoriti!