Nasljednici Buena Vista Social Cluba

Začetnik i izvršni producent ovog projekta koji nas odvodi u srce kubanske glazbe i portretira nasljednike legendarnog Buena Vista Social Cluba je kultni filmski redatelj Wim Wenders. Režiju je povjerio Argentincu Germanu Kralu, svom dugogodišnjem štovatelju. Kral je upoznao Wendersa u filmskoj školi u Mûnchenu gdje je pohađao njegova predavanja. Ponovno su se susreli nekoliko godina kasnije u Buenos Airesu gdje mu Wenders predlaže zajednički projekt nazvan Sons of Buena Vista, koji će kasnije postati Musica Cubana.

Film započinje uobičajenom vrevom na ulicama Havane. Barbaro Martin - Barbarito, tipični kubanski taksist, na svojoj svakodnevnoj ruti zastaje da bi ukrcao slavnog 87-godišnjeg Pija Leyvu u svoj plavi taksi (naslovna). Leyva kasni na radio show i dok jure ulicama, Barbaritu se rađa ideja za zajednički projekt. Pio sa zanimanjem prihvaća ponudu - da uz Barbaritov menadžment okupi sve nove nade kubanske muzike..

Počinje lov na talente. Na svojem putu Pio i Barbarito susreću očaravajuću Osdalgiju Lesmes, divu zamamnog glasa i stasa, čijem je šarmu teško odoljeti. Pojavljuju se i Mayito Rivera, ‘kubanski Mick Jagger’, nadareni El Nene, pjevač grupe Los Jovenes Clasicos del Son i reperica Telmary. U ovoj mješavini stilova nalaze se i kraljice latino popa Arleny i Analays iz grupe Chiki Chaka Girls.

Iz te se avanture rađa grupa Sons of Cuba, nova generacija kubanskih glazbenika. Pojedinačno govore o svojoj muzici kao i o mješavini stilova mnogih afričkih kultura koje utječu na njihov izražaj. Kroz glazbu i pjesmu, ukorijenjenu patnju pretvaraju u veselje. Cilj okupljanja mladih talenata je zadržati i proslijediti muziku Buena Vista Social Cluba na naredne generacije.

Pod palicom Pija Leyve okupljeni bend trenira svoje vještine pripremajući se za internacionalni koncert. Za svoj pretpremijerni nastup izabiru centar Havane, gdje se okuplja cijeli grad i ritam preplavlja masu. Poduzetni novopečeni menadžer Barbarito na jednoj od vožnji uspijeva zainteresirati dvojicu japanskih biznismena za suradnju i tako nove kubanske nade kreću na svoju  prvu zajedničku turneju. Sljedeća scena - aerodrom Narita u Tokiju.

Kubanci osvajaju japansku scenu, Pio komunicira s publikom, a Japanci pjevaju: 'De Cuba vengo, de Cuba soy…'.

Snimljen u igrano-dokumentarnom stilu, Kralov uradak nas upoznaje s Havanom, njenim stanovnicima i njihovom umijeću da uživaju u životu i snazi koja ga pokreće, muzici. Prikazana Havana je propadajući grad pastelnih palača, dekoriran izviješenim šarenim rubljem i nasmiješenim stanovnicima. Glazba je suštinski element života na Kubi, duboka tradicija koja je još više ojačala kroz četiri desetljeća diktature i kubanskog komunističkog režima.

Kubanci karakterističnim ritmovima izražavaju radost življenja i ovaj dinamični dokumentarac prikazuje koliko je tamošnja svakodnevica prožeta pjesmom i plesom. 'Musica Cubana' predstavlja novu generaciju obećavajućih glazbenika i potvrđuje da se se kubanska glazba nije ugasila s velikim Compayem Segundom.