Čangrizava Julia

Bernardo Atxaga (Jose Irazu, Asteasu, Gipuzkoa, 1951.) pripada skupini baskijskih spisatelja koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća počeli objavljivati na materinjem baskijskom jeziku (euskeri). Diplomirao je ekonomiju na sveučilištu u Bilbau, a kasnije studirao filozofiju na sveučilištu u Barceloni. Njegova prva zbirka priča, Ziutateaz, objavljena je 1976., a prva zbirka pjesama, Etiopia, 1978. Obje knjige dobile su državnu nagradu kritičara za najbolje djelo na baskijskom jeziku. Piše poeziju, kratke priče, romane, tekstove za pjesme… Unutar domovine – a ubrzo i u inozemstvu – priznanje je stekao Obabakoakom, zbirkom priča koja je, među ostalim nagradama, dobila španjolsku državnu nagradu za književnost 1989., i koja je prevedena na više od 25 jezika. The lone man, The lone woman & Two brothers neki su od naslova njegovih knjiga prevedenih na engleski (Harvill Press, London, 1996, 1999 & 2001). Njegova poezija prevođena je na strane jezike i objavljivana u Francuskoj, Finskoj i Italiji, gdje je dobila nagradu Cesarea Pavesea. Njegov posljednji roman (Harmonikašev sin) objavit će na engleskom Harvill Press (najesen 2007). Piše i objavljuje na baskijskom. Obično sam prevodi vlastite tekstove na španjolski.

Clare Azzopardi rođena je 1977. na Malti. Studirala je na fakultetu za obrazovanje na sveučilištu u Malti i upisala magisterij iz pismenosti na sveučilištu u Sheffieldu. Živi u Aberdeenu. Vodila je radionice kreativnog pisanja za djecu i odrasle. Njezina poezija i kratke priče uvrštene su u sljedeće antologije: Illejla Ismagħni Ftit (2001), G¿ejjer (2000), F’Kull Belt Hemm Kantuniera (2003), Ktieb għall-Ħruq (2004), i Storja Tinkiteb (2005). Prijevodi njezinih priča objavljeni su u književnim časopisima: In Focus (Pen Cyprus, 2005/2006), West 47, Cúirt 21 (Irska, 2006) Lettre (Mađarska, 2006), Kulturas Forms (Latvija, 2006) i Transcript (LAF, 2007). Napisala je Others, Across (2005), knjigu koja sadrži dvije kratke priče prevedene na engleski, i Il-Linja l-Ħadra (‘Zelena linija’), koja je njezina prva zbirka kratkih priča na malteškom. Clare je bila članica malteške skupine koja je predstavljala Inizjamed na Bijenaleu mladih umjetnika i umjetnica Europe i Mediterana održanog u Ateni 2003. Godine 2006. Clare je provela mjesec dana u Rigi u rezidencijalnom spisateljskom programu.

Fflur Daffyd piše prozu na velškom i na engleskom. Na sveučilištu East Anglia magistrirala je kreativno pisanje, a doktorat o poeziji R. S. Thomasa obranila je na velškom sveučilištu u Bangoru. Trenutno predaje kreativno pisanje na velškom sveučilištu u Swanseu. Prestavljala je Wales na projektu kratke priče “Scritture Giovani”, sudjelujući na književnim festivalima u Mantovi, Berlinu i Moldeu, a također je sudjelovala u projektu WLA Sealinesa, boraveći u rezidencijalnom programu u Helsinkiju. Autorica je više dramskih komada, kratkih priča, filmova i pjesama, a među njezinim romanima su Lliwiau Liw nos (Y Lolfa, 2005) i Atyniad (Y Lolfa, 2006), djelo nadahnuto rezidencijalnim boravkom na otoku Bardsey, nagrađeno prestižnom velškom medaljom za prozu National Eisteddfod. Prva zbirka kratkih priča bit će joj objavljena u kolovozu 2007. Fflur je također i kantautorica i iza sebe ima dva objavljena albuma.

Hallgrímur Helgason rođen je 1959. u Reykjavíku. Studirao je na likovnoj akademiji na Islandu od 1979. do 1980., i na likovnoj akademiji u Münchenu od 1981. do 1982. Odonda radi kao umjetnik i kao pisac. Njegov prvi roman, Hella, objavljen je 1990., nakon čega objavljuje još nekoliko romana, kao i jednu zbirku poezije. Njegov roman 101 Reykjavik (1996) odmah je privukao pozornost i preveden je širom Skandinavije, Europe i u Engleskoj. 1999. je nominiran za književnu nagradu Nordic Councila. Film koji je po ovoj knjizi snimio Baltasar Kormákur, jedan od najznačajnijih islandskih redatelja, pušten je u distribuciju širom svijeta 2000. Baltasar je također adaptirao i Hallgrímurov roman, Þetta er allt að koma (Almost There) za kazalište. Komad je premijeru imao u Islanskom narodnom kazalištu 2004., a režirao ga je Baltasar. Hallgrímurov raznovrstan opus uključuje radio i kazališne drame, eseje o društvu i kulturi za različite tiskovine, kao i performans i stand up komediju. Kao umjetnik Hallgrímur je do sad imao preko 20 samostalnih izložbi na Islandu, u Bostonu, New Yorku, Parizu, i Malmöu; a njegovi radovi uključeni su u preko trideset grupnih izložbi širom svijeta. Hallgrímur Helgason živi i radi u Reykjaviku.