Što će nama ta Europa?

Iako smo sa svih strana preplavljeni festivalima – što najavama za domaće, što vijestima sa svjetskih, Europska filmska akademija našla je za shodno povući jednogodišnju crtu te najaviti 46 najboljih filmova. Popisa će biti da nam se svima zavrti u glavi! Kao što znate, s 1600 europskih filmaša iza sebe, s Wimom Wendersom u predsjedničkoj stolici i s potpuno zaštitničkim odnosom prema filmskoj produkciji Majke Europe, na tako nešto ima puno pravo. Već je odokativnom metodom očito da selekcija obiluje filmovima koji se mogu pohvaliti prilično bogatim festivalskim životom, a nađe se tu i poneki, hm, politički korektan naslov koji je u konkurenciju najvjerojatnije zalutao po dnevno političkoj liniji.

Prema mišljenju filmskih stručnjaka, kritičara, samih redatelja i raznorodnih institucija, u oči najviše bodu naslovi poput canneskog pobjednika 'L'Enfant' braće Dardenne, Von Trierov 'Manderlay', 'A Very Long Engagement' Jeana Jeuneta, 'Hotel Rwanda' Terrya Georgea, ali i uradak EFA-inog čelnog čovjeka, 'Don't Come Knocking' (cjeloviti popis klik klik!). Osim najboljeg filma, redatelja, scenarija i sve tim, već tradicionalnim redom, fijestu ima uvećati europska filmska nagrada za životno djelo koja će ove godine biti dodijeljena na ruke Sir Seana Connerya. Iako je najupečatljiviji po svom agentovanju i bondovanju, čovjek iza sebe ima pedesetogodišnju karijeru i sedamdesetak znamenitih naslova (a da titulu Sir-a ne spominjemo).

Neće vas začuditi ako vam kažemo da nekog hrvatskog naslova na listi nominiranih jednostavno nema. Da li je riječ o kvaliteti, marketingu, producentima, kompleksu manje vrijednosti ili već nekoj kariki u grozomornom filmskom lancu, teško je reći. Čovjek ne zna odakle početi. Bilo kako bilo, ekipa iz regije nije prošla toliko loše, a veseliti se možemo da su u nekim naslovima Hrvati barem glumili.

Naime, u selekciju je ušao pravi Bosanac, 'Kod Amidže Idriza' Pjera Žalice s Mustafom Nadarevićem i Semkom Sokolović Bertok u glavnim ulogama, ali i srpski 'San zimske noći' hvaljenog Gorana Paskaljevića te slovenski 'Od groba do groba' (naslovna) u režiji Jana Cvitkoviča. Ako zagrebemo po malo široj regiji, za nagradu se natječe i dragi motovunski i sarajevski laureat, rumunjski 'Smrt gospodina Lazarescua' Christia Puiua.

Ex-yu kompi s pridruženim Rumunjem čestitamo na uspjehu. Naši domaći filmovi su, valjda, tamo gdje im je i mjesto – u Hrvatskoj. Tako dugo dok Brešan ne snimi neki novi film; njega barem u Europi 'vole'. Svečana ceremonija dodjele održat će se u Berlinu, 3. prosinca.