Video Data Bank!
Hip hip hurej za Amere! Uz sve svoje međunarodne poslove, uspjeli su skupiti najveću bazu podataka videoumjetnosti na svijetu sa čak 4 000 radova!
Osnovani prije 29 godine, daleke 1976., na samom početku planetarnog razvoja medijskih umjetnosti, Video Data Bank danas predstavlja vodeće distributere suvremenog i antologijskog američkog underground videa na svijetu. Njihova kolekcija sadrži oko četiri tisuće inovativnih i pionirskih videoradova različitih estetičkih, političkih ili poetičkih stajališta te različitih tehničkih stilova, a u nju su uključena sva djela označena epitetom najvažnija od važnih u prikazivačkoj umjetnosti.
No, u njihov bogati arhiv ne može baš svatko zaviriti kada poželi, jer svoju su distribuciju ograničili na institucije, muzeje, galerije, organizacije i organizatore programa, a i cijene daleko nadilaze finacijske mogućnosti pojedinca da jednostavno iznajmi tejp na par dana, pa da ga zatim vrati sa svim troškovima putovanja od Zagreba do Chicaga. Ipak, njihove su stranice i više nego informativne, pa tako možete pročitati opširne biografije svakog autora čija djela imaju u svojoj kolekciji i ponešto o svakom videu, a tu su i klipovi od 15 sekundi tek toliko da vam malčice zagolicaju maštu.
Tri kolekcije, od kojih svaka sadrži oko 1 600 radova, obuhvaćaju razdoblje od 1968. godine do danas. U kolekciji pod nazivom 'Early Video Art' nalaze se radovi ključni za razumijevanje povijesnoga razvoja videa (1968-1980), odnosno prvi eksperimenti na polju tog medija. Tu su naravno uključeni feministički performansi zabilježeni na videu, eksperimenti s videosignalima (Nam June Paik) i gerilski dokumentarci o razdoblju famoznih 60-ih i 70-ih godina. U svim je radovima vidljiva želja za radikalno drukčijim iskustvom od onoga koje pruža televizija, pa ih se zato sve može označiti atributima poput inovativno, osobno, politično i nekomercijalno.
Druga kolekcija obuhvaća razdoblje od 80-ih godina do danas, a obuhvaća radove nastale u maniri konceptualizma, rodnih studija, feminizma, culture jamminga i drugih suvremenih postmodernističkih pravaca orijentiranih na istraživanje identiteta. Djela okupljena pod imenom 'On Art and Artists' uglavnom se koriste kao pobočni dio neke izložbe ili prezentacije, a tu se mogu naći razni (polu)dokumentarci ili intervjui o nekoj osobi važnoj za razvoj videoumjetnosti. No, uz beskrajno puno djela koja se nalaze u čikaškoj videobanci, tu su i djela raznih kustosa koji su već tematski podijelili radove u određene cjeline, pa je dovoljno samo poželjeti temu, kustosa, radove i umjetnike da se izlista cijelo čudo mogućih kombinacija i materijala.
Uz sve to, VDB se bavi restauracijom originalnih tejpova ili njihovim prebacivanjem s nekog od izumirućih formata na drugi te skupljanjem opširne bibliografije (oko tisuću knjiga, članaka, biografija, videografija) uz pomoć koje slažu kockice potrebne za kvalitetno analiziranje povijesnih trenutaka u kojima nastaje određena vrsta umjetnosti (veći je dio dostupan na njihovim stranicama!). Ipak, čini se da je najbolje od svega što se krije na njihovom webu popis od oko 260 autora. Tako možete saznati što su sve snimili, gdje su bili i što su radili, primjerice, John Baldessari (naslovna), Vito Acconci, Valie Export, Harrell Fletcher, Marina Gržinić, Gary Hill, Mike Hoolboom, Les LeVeque, Steve Reinke, Bill Viola, Steina i Woody Vasulka, itd. A ako vam još ništa ne zvoni u glavi nakon ovakvog impresivnog (polu)popisa, svakako što prije se obrazujte o navedenoj temi, ljudima i djelima.
Dakle, ako vas ikada put nanese u Chicago, svratite do (punim nazivom) School of the Art Institute of Chicago, gdje je smješten VDB na čijim stranicama lijepo stoji pozivnica: please stop in to visit or view tapes!
Nema komentara.