Čovjek zvan Man Ray - Kratki
Home      Vijesti      Kratki      Čovjek zvan Man Ray

Čovjek zvan Man Ray

Da nije bilo Mana Raya, Amerikanci mozda ne bi nikada otkrili dadu, a bez nadrealistickoga inputa, tko zna sto bi danas radili? Prodavali cvijeće Iračanima?

m.b. 30.03.2005 0 komentara

Čovjek zvan Man Ray

Čovjek kojeg je do davne 1921. godine živio u New Yorku i oko njega, a zatim se sa svojim bliskim frendom Marcelom Duchampom preselio u Pariz, po svojemu značenju pripada skupini velikana poput Picassa ili Dalija, a prema prepoznavanju njegova imena skupini onih artista za koje znamo da su nešto nekada radili, ali tko zna što i gdje...

Pravim imenom anonimusa, Emanuel Radinsky u svojim je ranim danima osnovao američku podružnicu dada pokreta u čemu mu je pomogao Duchamp, a zatim se preselio u Pariz gdje je postao 'službenim' fotografom nadrealista (fotkao je Gertrude Stein, Georgesa Braquea, Jamesa Joycea, Jeana Cocteaua... a slikao je i Marcela Prousta na samrtnoj postelji). Prije toga, u svojem američkom dijelu života, njegove su (modne) fotke tražili Vogue, Bazaar i Vanity Fair, a kada se poželio najart grada na svijetu, postao je i jedini Amerikanac kojega su prihvatili među pariške nadrealiste, odnosno tadašnju umjetničku elitu svemira (o njegovoj planetarnoj reputaciji govori i činjenica da mu je 1974. Andy Warhol posvetio seriju slika).

'Les Mystères du château de Dé'

Do tada se već prihvatio svih mogućih vrsta suvremene umjetnosti, pa se okušao kao slikar, kipar, arhitekt, kolažist, redatelj, fotograf i izumitelj spravice pod imenom 'rayogram' (naslovna je ogledni primjer upotrebe iste), a izdao je i nekoliko foto-knjiga s Paulom Eluardom te napravio nekoliko reklama. Opisujući svoj rad, jednom je rekao 'Slikam ono što se ne može fotografirati, a fotkam ono što ne želim slikati'...

Iako je najpoznatiji po svojem fotografskom radu, jer su se iza njegova objektiva našli svi koji su u vrijeme avangarde i kanije išta značili u umjetničkom svijetu, nije zanemariv ni njegov rad na filmu u koji je naravno ušao kao pravi pionir i eksperimentator. Najčešće se spominje nekoliko filmova, i to trominutni nadrealistički 'Le Retour à la raison' (1922), zatim 18-minutni 'Emak Bakia' (1926), film čiji naslov preveden s baskijskog jezika znači 'pusti me na miru', a kao i u ostalim radovima i tu istražuje svjetlost i nepovezane elemente čovjekove podsvjesti te za glavnu glumicu angažira Kiki of Montparnasse, koja će kasnije glumiti u mnogim njegovim radovima.

'Emak Bakia'

Uslijedio je poetični film inspiriran pjesmom Roberta Desnosa, 'L'Étoile de mer' (1928), o ženi, zlatnoj ribici i čovjeku s nožem, 'Les Mystères du château de Dé' (1929), o ljudima, kockicama i lijepoj velikoj vili, te film 'Poison' (1933-35) u kojem glumi Meret Oppenheim uz samoga Rayja glavom i bradom. 1945. sudjeluje u projektu Hansa Richtera, koji je odlučio ujediniti 6 epizoda u stominutni film 'Dreams That Money Can Buy' prema scenarijima Caldera, Duchampa, Ernsta, Légera, Mana Rayja (glazbu je radio među ostalima i John Cage) o čovjeku koji pokreće biznis prodavajući ljudima bizarne snove; Rayjeva epizoda nosi naziv 'Ruth, Roses and Revolvers'

No, Ray je uz svoje filmove, radio i na mnogima kao asistent redatelja, primjerice na filmu Marcela Duchampa 'Anémic cinéma’, a i Dudley Murphy ga je zamolio da s njim napravi čuveni 'Mehanički balet', koji je nakon što je projekt propao napravio s Fernandom Légerom, no uz Rayjeve genijalne fotografije.

Dakle, ako vas zanimaju počeci onoga što danas nazivamo filmom, a neki i eksperimentalnim filmom, svratite u nedjelju 3. travnja u 17 sati u MM Centar SC-a, jer tamo se odvijaju Preddani hrvatskog filma, a u sklopu njih puštaju se i filmovi Čovjeka Raya. Vjerojatno da bi nas malo podučili i upozorili da su neke filmske fore koje nam prodaju kao inovaciju otkrivene još prije 70-ak godina... ccc... Kao malo teaser svim skepticima, ovdje skinite tri Rayjeva filma, pa u MM dođite kao pravi znalci čovjekova opusa.

Komentari

Nema komentara.