1984. od Orwella do Obame
Kakve veze imaju George Orwell i Appleov Macintosh, skinheadi i Hillary Rodham Clinton, Ridley Scott i David Fincher?
'Anti Hillary' 'pro Obama' spot 'Vote Different' pripušten nedavno na You Tube izazvao je pravi medijski tornado u američkoj i svjetskoj javnosti.
Iza spota koji prikazuje Hillary Rodham Clinton kao Velikog Brata koji se obraća svojim podanicima prodajući im, kao i svaki veliki brat - muda pod bubrege stoji spin team drugog predsjedničkog kandidata - Baraka Obame - Clay Johnson i Phillip de Vellis.
Problemi su u vezi spota nastali, osim zbog političkog podmetanja i zato što za takve akcije nema nikakvih zakonskih prepreka, premda se očito, radi o oglasu koji je Obamin tim platio, te bi kao takav trebao biti zabranjen. U samo nekoliko dana, uradak je vidjelo više od milijun ljudi, tiskani mediji i tv servisirali su svoj dio posla, tako da je kampanja i te kako izašla s prostora blogosfere.
Vote Different
Spot iza kojeg stoji tvrtka Blue State Digital zapravo je obrada slavne Appleove reklame za Macintosh, prvo Appleovo osobno računalo lansirano 24.01.1984.
Tu je reklamu, prema motivima Orwellove '1984'. režirao Ridley Scott, a imala je optimističnu tezu kako će Macintoshi osloboditi čovjeka od prokletstva 1984., no umjesto na dominaciju telekrana, prislušnih uređaja, velikog brata, ministarstva pravogovora i sl. - kako ju je u svom SF romanu vidio Orwell - ciljala je na tadašnju tržišnu dominaciju IBM-a. Drugim riječima, novo je Appleovo osobno računalo trebalo ljudima omogućiti slobodu i ideološku neovisnost od zle IBM-ove korporacije.
Scott, tada friško proslavljen 'Alienom' i 'Blade Runnerom', bio je najprikaldnija osoba za režiju scenarija smještenog u distopijski futuristički dekor pa ga je marketinška agencija Chiat/Day odmah vrbovala za projekt.
Reklama je snimljena u Londonu, a kako je za uloge podanika priključenih na BB-ove aparate bilo potrebno puno ćelavih ljudi, Scott je potražio usluge londonskih skinheada kojima nije bio problem brijati glave. Preostalo je tada još odabrati naslovnu junakinju – djevojku atletske građe koja velikim maljem razbija ekran BB-a, a to je bio i najveći problem. Ista je naime morala, osim manekenskih proporcija biti vješta u bacanju kladiva, što se na castingu pokazalo problematičnim – pokušaj jedne kandidatkinje je gotovo završio pogibijom nevine bakice u Hyde Parku. Na kraju je odabrana Anya Major, manekenka i bivša bacačica diska.
1984, Apple Mcintosh
60-minutna reklama prvi put je interno prikazana u ljeto 1983. na godišnjoj Appleovoj konferenciji na Havajima i premda su dva tv termina za vrijeme emitiranja Super Bowla već bila otkupljena, odbor nije dao zeleno svjetlo reklami, smatrajući je neprimjerenom širim masama. No, tada ju je vidio Steve Wozniak i odlučio emitirati, makar platio 800 000$ iz vlastitog džepa. Premda je nakon Super Bowla prikazana još samo jednom, reklama je ubrzo podigla veliku prašinu i bila jedna od najvrućih tema 1984. i ušla u reklamne anale kao jedan od prvih primjera tzv. event marketinga.
Klub boraca, r. David Fincher
Konačno, svoj prilog lancu reakcija Orwell - Apple - Obama, 1999. je dao i David Fincher koji je u 'Klubu boraca' u znakovitoj 84. minuti stavio pištolj u ruke Tylera Durdena (Brad Pitt), a ovaj pak propucao izlog Appleovog dućana.
A što na sve to kaže Ridley Scott, nije poznato. Isti je ovih dana prezaposlen s pripremama svog prvog vesterna 'Blood Meridian' prema romanu Cormaca McCarthya, ali i na CBS Paramount Network TV, gdje zajedno sa svojim bratom Tonyem razvija novi, dvogodišnji tv projekt, te za istu kuću nastavlja producirati 3. sezonu serijala 'Numb3rs' o matematičarskom geniju koji rješava najteže slučajeve za FBI.
Nema komentara.