Život drugih - Arhiva
Home      Filmovi      Arhiva      Život drugih

Život drugih

Das Leben der Anderen (2006.)

Buena Vista / Blitz film i video

137' drama, triler, povijesni

Režija:           Florian Henckel von Donnersmarck

Uloge: Martina Gedeck, Ulrich Muehe, Sebastian Koch, Ulrich Tukur, Thomas Thieme, Hans-Uwe Bauer, Herbert Knaup, Volkmar Kleinert, Matthias Brenner, Charly Huebner

Scenario:        Florian Henckel von Donnersmarck

Producent/i:   Quirin Berg, Max Wiedemann

Zemlja:          Njemačka

Linkovi: službeni site
trailer
imdb

Život drugih

Ocjena Glasova Tvoja ocjena Ocjeni film

4.34
41
0.00

Iskusni STASI-jevac treba motriti dramatičara i njegovu ljubavnicu i otkriti njihove grijehe ali ono što će otkriti je - da se on sam promijenio.

Istočni Berlin, DDR, 1984. Iskusni službenik Državne sigurnosti (STASI-komunistička tajna policija) Gerd Wiesler (Ulrich Muehe) dobiva zadatak prisluškivati poznatog i uspješnog kazališnog pisca Georga Dreymana (Sebastian Koch). Iza tog zadatka stoji ministar kulture Bruno Hempf (Thomas Thieme) koji  želi ukloniti Dreymana kako bi se dočepao njegove ljubavnice, poznate glumice Christe-Marie Sieland (Martina Gedeck). Partijski sekretar Anton Grubitz (Ulrich Tukur) pod svaku cijenu želi napredovati u svojoj karijeri i pomoći ministru i stoga se u rekordnom roku u Dreymanov stan postavljaju prislušni uređaji a Wiesler počinje danonoćni nadzor pisca i glumice. Obrazovani Wiesler postaje sve više i više fasciniran svijetom umjetnosti a i kazališni par mu biva sve simpatičniji. Nakon nekog vremena on sve više počinje sumnjati u svoj posao i u krivnju Dreymanna, koji se ponaša kao lojalni podanik režima. Ali nakon smrti svog dobrog prijatelja, režisera koji se ubio nakon dugogodišnje zabrane rada u DDR-u, Dreymann mijenja svoj stav i odluči napisati članak o golemom broju samoubojstava u DDR-u koji anonimno objavljuje u zapadnom časopisu. Dreyman počinje i okupljati protivnike režima u svome stanu a Wiesler u svojim izvješćima pokušava prikriti Dreymanove aktivnosti. No ministar postaje sve nestrpljiviji te počinje pritisak STASI-ja i na glumicu...

Kada je srpski novinar Tijanić 80-tih objavio vic o Miloševiću nije imao značajnjih problema no kada taj isti vic (samo s istočnonjemačkim vođom Honeckerom u glavnoj ulozi) u ovom filmu priča jedan STASI-jevac drugom, taj će se naći u pravoj nevolji. To što je glavna tema ovog filma zloglasna tajna policija DDR-a bila je i najveća kontroverza filma, neki su pozivali na bojkot filma jer su smatrali nevjerojatnim da neki STASI-jevci pokazuju tako humane karakteristike. U Njemačkoj je inače tabu prikazivanje humane strane nacista a s komunistima je još veći problem jer je razdoblje komunističkog DDR-a u filmovima prikazano s dosta humora i nostalgije (tzv. 'Ostalgie'). Tako su neki i ovaj film brzopleto proglasili nastavkom tog trenda no kasnije reakcije njemačkih medija isticale su da je to 'najbolji film o DDR-u nakon ujedinjenja' koji konačno prikazuje mračnu stranu komunističkog režima. Mediji su otkrili i činjenicu da je i glumca Ulricha Muehea (koji briljantno glumi hladnog STASi-jevca) za STASI prisluškivala njegova vlastita žena no on je to odbio komentirati. Redatelj Florian Henckel von Donnersmarck je na optužbe o 'nevjerojatno' humanom STASI-jevcu odgovorio s istinitim primjerom iz prošlosti STASI-ja u kojem je otkriveno da je agent koji je pratio poznatog pjesnika i sam počeo pisati poeziju i osnovao pjesničku sekciju u samom STASi-ju (?!).

U svakom slučaju, film je postigao ogromnu gledanost u Njemačkoj, na projekciju su kolektivno išle škole pa i njemački parlament a zatim je počeo i trend festivalskih nagrada. Debitantski cjelovečernji film 32-godišnjeg von Donnersmarcka prvo je osvojio rekordnih 11 nominacije na Njemačkim nacionalnim nagradama a zatim i sve glavne nagrade (Lole), poslije čega je pokorio i Europske filmske nagrade (najbolji film, scenarij i glumac) a last but not least, osvojio je i nagradu publike i žirija na Zagreb film festivalu. Još na početku ZFF-a Nino Sorić (Vip.movies) predvidio je da 'imamo prvo remek djelo festivala' te istakao da je film 'izuzetno sigurno režiran, sjajno napisan, maestralno odglumljen' a europske kritičarske pohvale zaključio je european-films.net koji tvrdi da 'još od Coppolinog ''Prisluškivanja'' špijuniranje nije prikazano tako snažno i filmično'. Na kraju je i sam redatelj primijetio da su 'sve ozbiljne novine dale nevjerojatno dobre recenzije filma, bez ijedne iznimke' a kao kruna svega film je  osvojio Oscara za najbolji strani film pobijedivši pritom jednako hvaljeni 'Panov labirint'.

s.p.