Zero Dark Thirty
Columbia Pictures, Blitz film i video
Režija: Kathryn Bigelow
Scenario: Mark Boal
Producent/i: Kathryn Bigelow, Mark Boal, Megan Ellison
Zemlja: SAD
Linkovi:
Kontroverzni triler Kathryn Bigelow koji pojašnjava tko je i kako ulovio najtraženijeg terorista na svijetu - Osamu Bin Ladena!
Nakon 11. rujna agentica CIA-e Maya (Jessica Chastain) bavi se potragom za terorističkim vođom Osamom bin Ladenom. Počinje surađivati s kolegom Danom (Jason Clarke) koji se bavi saslušavanjem zatočenika, pri čemu se koristi mučenjem i ponižavanjem. Nakon ispitivanja Ammara (Reda Kateb) koji je povezan sa saudijskim teroristima, otkrivaju trag koji bi ih mogao odvesti do Osame...
'Zero Dark Thirty' (vojnički izraz za noć i točno vrijeme kada su mornarički specijalci izvršili napad na Osamu Bin Ladena) najambiciozniji je projekt Kathryn Bigelow dosad. Za scenarista i producenta Marka Boala, iskusnog novinara i nagrađivanog dramaturga, ključno je bilo nalaženje izvora i izvještavanje koje bi omogućilo točan i jasan prikaz događaja i svih izazova akcije.
Svojim se izvorima obvezao prikazati ne samo njihove osobne borbe, već i detalje i posljedice te povijesne akcije, uz istovremenu zaštitu njihovih identiteta. Kroz dijalog i scene inspirirane saznanjima dobivenima iz dugih intervjua, Boal je stvorio likove koji su zorno prikazali stvarna iskustva onih koji su sudjelovali u operaciji, kao i drugih članova vojske i obavještajnih zajednica.
Filmaši su odlučili prikazati tijek događaja iz perspektive malo poznate sudionice akcije Maye, mlade agentice i analitičarke čiji je posao pronalaženje terorista. U sjajnoj izvedbi Jessice Chastain upoznajemo lik Maye koji je temeljen na stvarnoj osobi. Maya je postala Boalov medij za dramatizaciju individualne uloge na širem planu. Film je spoj akcije, istraživačkog novinarstva i drame, a nije ni fikcija ni dokumentarac, već uzbudljivi hibrid koji izbliza prati ono što je poznato o obavještajnoj akciji, te baca novo svjetlo na tajne mračne aspekte borbe s terorizmom. Boal je inspiraciju pronašao u Novom novinarstvu iz šezdesetih kad su vodeći američki pisci počeli rabiti literarne tehnike za opis stvarnih događaja.
Maya, središnji lik, nalazi se usred lova na bin Ladena, te proživljava uznemirujuće iskustvo tzv. intenzivnog ispitivanja zarobljenika Al Qaede. 'Najblaže rečeno, radi se o izuzetno kontroverznoj temi. Nastojao sam prikazati kompleksnost situacije, moralnu i psihološku. Film nema estetski cilj izravnati račune ili razriješiti debatu o učinkovitosti mučenja koja i dalje traje, čak i u zajednici ljudi koji su se za to zalagali i primjenjivali ga,' kaže Boal. 'No to je bio dio priče i morali smo ga uključiti. Cilj je bio zorno prikazati događaje i vjerno ih dočarati publici. S druge strane, pri kraju filma vidimo da je skrovište nađeno kombinacijom podmićivanja, staromodnog špijunskog rada i elektroničkog nadzora.'
Kod snimanja Bigelow se našla izvan zone vlastite ugode: 'Kao ljudsko biće htjela sam pokriti oči, no kao filmaš osjećala sam odgovornost dokumentirati događaje i svjedočiti im. Osjećala sam da moram prevladati vlastitu nelagodu zbog pričanja priče.' Direktor fotografije Greig Fraser također je snimanje scena ispitivanja doživio mučnim, no potrebnim. 'Bilo je izuzetno teško to gledati i ne bih to htio ponoviti,' priznaje. 'Čak i kad se radi o simulaciji ti prizori ostavljaju traga na psihi. No to se dogodilo i film je kvalitetan, jer jednako pristupa svim događajima.'
Kulminacija filma odvija se na najizazovnijem setu: u Osama bin Ladenovom zadnjem skrovištu unutar kompleksa koji se prostire na oko 3500 čm u pakistanskom predgrađu Abbottabad, samo sto milja od afganistanske granice i manje od milje od Pakistanske vojne akademije. Na temelju nacrta, obavještajnih podataka i nezavisnih izvješća, izgrađena je replika, ciglu po ciglu, metar po metar, sve do pločica, uz pomoć lokalnih građevinara iz sela na Mrtvom moru koje je slično onima koja se mogu vidjeti u Pakistanu. Nakon izgradnje, trebalo je vjerno prikazati ono što se odvilo te noći. Ključ je bio u osvjetljenju i pucnjavi, kako bi se prikazalo što su specijalci iskusili u realnom vremenu.
'Specijalci su stigli u noći bez mjeseca – najtamnijoj tog mjeseca – morali smo to prikazati, a opet gledatelj mora vidjeti što se događa' objasnio je direktor fotografije Fraser. 'Znali smo da ne želimo konvencionalno noćno osvjetljenje, pa smo smislili nešto novo, a treba reći da je izuzetno komplicirano postići dojam da nema svjetla.' Bljeskovi svjetlosti naglašavaju tamu, bilo od eksplozija ili iz drugih izvora. 'I to je dio realnosti koju ti vojnici proživljavaju, oni trebaju svjetlo i koriste ga čim se pojavi, objašnjava Fraser. 'Spojili smo niz infracrvenih svjetla, pa smo ih prilagodili snimanju. Ispalo je da je to jako blisko onome što vide, jer i oni imaju infracrveno svjetlo.'
Film su isprva optuživali da služi kao reklama predsjedniku Obami i da su zato filmaši dobili ekskluzivan pristup strogo povjerljivim materijalima. Ipak, pokazalo se da Obama nema značajnu ulogu u filmu, a film ne nudi neka velika obavještajna otkrića. Najviše kontroverzi film je podigao scenama mučenja koje su teške za gledanje, a sporne su zbog toga što se čine opravdanima jer iz priče filma izgleda da mučenje pomažu hvatanju Bin Ladena. Zbog toga je ugledna intelektualka Naomi Wolf usporedila redateljicu Bigelow s Hitlerovom propagandisticom i velikom redateljicom Leni Riefenstahl.
Zbog navedenih razloga član Američke filmske akademije i glumac David Clennon je javno izjavio da neće glasati za film u nijednoj od kategoriji Oscara, iako je tako prekršio pravila i izložio se mogućim sankcijama. Njegovoj kampanji se pridružio i slavni liberal Martin Sheen, no zanimljivo je da im se suprotstavio Michael Moore koji kaže da 'svatko tko tvrdi da 'Zero Dark Thirty' podržava mučenje ili nije vidio film ili nije obraćao pozornost.'
Najargumentiranija osuda filma stigla je od dobitnika Oscara, uglednog dokumentarista Alexa Gibneyja koji je ustvrdio da film 'zaboravlja' spomenuti da su povremeno mučeni posve nevini ljudi, a mučenje osumnjičenika znalo je bilo beskorisno jer su neki i pod mučenjem davali lažne informacije kojima se vjerovalo, što je CIA-u odvelo na lažni trag i otežalo potragu za Bin Ladenom.
Ipak, čak su i protivnici filma izjavili da je film odlično napravljen i napeti triler, te su pisali da 's moralne strane graniči s fašizmom, ali je svejedno remek-djelo'. Gore navedene kontroverze su vjerojatno koštale redateljicu Bigelow nominacije za Oscara, a ni film nije dobio glavne kipiće u sezoni nagrada, no zato je 'Zero Dark Thirty' najbolje ocjenjeni film prema zbroju kritičarskih ocjena na stranici Metacritic. Film je proglašen 'najimpresivnijim i najosobnijim filmom redateljice Bigelow', 'trosatnim filmom sa završetkom kojeg svi znaju, ali je svejedno jedan od najnapetijih i najizazovnijih filmova godine'.
Glavna junakinja Maya se uspoređuje s Clarice Starling iz klasika 'Kad jaganjci utihnu' jer je i ona strastvena profesionalka koja svoj posao izvodi u često neprijateljskom radnom okruženju. Pohvaljena je 'kompleksnost filma' koji 'odbija sentimentalnost, te završnu akciju ne prikazuje s trijumfalističkim žarom' već s 'rezerviranošću i ambivalencijom'. Zaključuje se da redateljica ne bježi od prikazivanja neugodnih i amoralnih postupaka, a gledatelju ostavlja donošenje konačnog suda.
Moraš biti prijavljen/a!
dobro
za mene film je odličan ali će se razočarati jako oni koji su očekivali tešku pucačinu e toga u ovom filmu nema kao triler odlično djelo
Tajna operacija
'Najveći lov na čoveka u istoriji!' je premisa poslednjeg filma oskarovke Kathryn Bigelow.Jedan od producenata i autor filmskog scenarija, Mark Boal nastavlja saradnju sa pomenutom režiserkom ('The Hurt Locker').Napisao je zanimljivu priču, gde su verno rekonstruisani događaji nastali prilikom tajne operacije, radi likvidiranja najpoznatijeg teroriste, Osame bin Ladena.U fokusu je mlada, ambiciozna pripadnica CIA-e, Maya (Jessica Chastain), čiji je zadatak razotkrivanje terorista, pretežno iz zemalja sa Bliskog istoka.Postepeno se razvija radnja, koju pratimo iz ugla mlade analitičarke.Bez iskustva rada na terenu, ova mlada žena vremenom je uspela toliko da očvrsne i transformiše se u nemilosrdnog borca, fanatično posvećenog svom poslu.A zadatak je bio pravi izazov. Raskrinkati obaveštajnu mrežu, ispletenu oko Al Qaede i samog Osame, kako bi se došlo do nekog opipljivog traga. Radnja se proteže na vremenski period od 10-ak godina, praktično od vremena nakon 9/11 pa sve do uspešno sprovedene tajne akcije pripadnika specijalnih jednica američke vojske, poznatih kao 'Foke'.Ono što je Bigelow vešto izbegla, jeste da ovde nema nekog preteranog izliva patriotizma.Lov na najpoznatijeg svetskog teroristu, predstavljen je kao jedan mukotrpan, kompleksan posao, grupe ljudi koja ima cilj da uspešno izvrši postavljeni zadatak (agenti, obaveštajci, političari, vojnici, doušnici). Držeći se zacrtanog koncepta, režija nam osvetljava i prljavi posao koji su morali da odrade, kako bi postigli željeni rezultat. Pogađate, radi se o nekonvencionalnim metodama ubeđivanja, svih onih koji su bili sumnjivi američkim obaveštajcima, u smislu da su raspolagali informacijama od značaja za razbijanje terorističkih 'ćelija'.Stoga su scene mučenja samo doprinele autentičnosti svih dešavanja koja su zauzela važno mesto u modernoj istoriji moćne USA.Kasting je pun pogodak. Najbolji dokaz ove tvrdnje jeste glumački performans koji je dala Jessica Chastain. Smatram da joj je ovo najbolja uloga u dosadašnjoj karijeri.Od sporednih rola, pohvale zaslužuju i njen kolega Dan, koga tumači Jason Clarke, zatim vođa specijalaca Patrick, u izvedbi standardno dobrog Joel Edgertona i Joseph Bradley, kao Mayin neposredni rukovodilac na terenu, u Pakistanu, čiji lik ubedljivo interpretira, sve zapaženiji Kyle Chandler (ima manju ulogu i u 'Argo').Mala zamerka odnosi se na samo površan prikaz likova druge, muslimanske strane. Odličan rad kamere, posebno je došao do izražaja u završnici filma, gde je efektno oslikana operacija izvedena pod okriljem mraka (otuda i naziv filma, što je zapravo vojnički žargon).Muzičke aranžmane uradio je proslavljeni Alexandre Desplat, koji su savršeno usklađeni u ritam radnje.Nepobitna činjenica jeste da su filmadžije iz 'Columbia Pictures' napravili dobar posao. Potrošeno je tek $40,000,000 u produkciju, ali se projekat već isplatio.Za nešto više od mesec dana prikazivanja ostvarena je zarada od blizu $90,000,000. Ono što mogu da konstatujem, jeste da je Kathryn Bigelow održala visok nivo, baveći se aspektima savremene američke politike i posledicama koje su iz toga proistekle, u vidu učestalih vojnih intervencija, radi širenja medijski eksponirane američke demokratije.U svakom slučaju, moja preporuka glasi:ovo ni slučajno ne propustiti.
Kanarinci
Moram priznati puno sam očekivao od ovoga filma jer mi je taj žanr najdraži. Film bi najbolje bilo podjeliti na dva dijela, prvi dio(cca 80%) je špijunski, dosta hladan i neuvjerljiv gotovo da se ništa ne dešava. Drugi dio tj. zadnjih 20% filma je vrhunski odrađeno u svakom smislu, "kanarinci" djeluju uvjerljivo tj. realno, jedan od najboljih prizora slične tematike ikada. Znači film je slabašna drama sa vrhunskim završetkom. Ocijena -4
Nije lose
Da budem iskren nisam puno o čekivao od ovoga filma, mislio sam da je ovo još jedna Hollywood-ska fantazija, ali nakon što sam počeo gledati veoma sam se brzo zainteresovao. Kao i u Argu predpostavljate kraj, ali što se tiče kvaliteta Argo je mnogo napetiji i bolji. Čista desetka za glumu Jessice Chastain uloga joj je legla i odlično je odradila svoj posao. Sve u svemu film vrijedi pogledati jer ako je suditi po Američkim medijima ovo je "greatest manhunt in history." 7/10