Zero Dark Thirty

Nakon 11. rujna agentica CIA-e Maya (Jessica Chastain) bavi se potragom za terorističkim vođom Osamom bin Ladenom. Počinje surađivati s kolegom Danom (Jason Clarke) koji se bavi saslušavanjem zatočenika, pri čemu se koristi mučenjem i ponižavanjem. Nakon ispitivanja Ammara (Reda Kateb) koji je povezan sa saudijskim teroristima, otkrivaju trag koji bi ih mogao odvesti do Osame...

'Zero Dark Thirty' (vojnički izraz za noć i točno vrijeme kada su mornarički specijalci izvršili napad na Osamu Bin Ladena) najambiciozniji je projekt Kathryn Bigelow dosad. Za scenarista i producenta Marka Boala, iskusnog novinara i nagrađivanog dramaturga, ključno je bilo nalaženje izvora i izvještavanje koje bi omogućilo točan i jasan prikaz događaja i svih izazova akcije.

Svojim se izvorima obvezao prikazati ne samo njihove osobne borbe, već i detalje i posljedice te povijesne akcije, uz istovremenu zaštitu njihovih identiteta. Kroz dijalog i scene inspirirane saznanjima dobivenima iz dugih intervjua, Boal je stvorio likove koji su zorno prikazali stvarna iskustva onih koji su sudjelovali u operaciji, kao i drugih članova vojske i obavještajnih zajednica.
 
Filmaši su odlučili prikazati tijek događaja iz perspektive malo poznate sudionice akcije Maye, mlade agentice i analitičarke čiji je posao pronalaženje terorista. U sjajnoj izvedbi Jessice Chastain upoznajemo lik Maye koji je temeljen na stvarnoj osobi. Maya je postala Boalov medij za dramatizaciju individualne uloge na širem planu. Film je spoj akcije, istraživačkog novinarstva i drame, a nije ni fikcija ni dokumentarac, već uzbudljivi hibrid koji izbliza prati ono što je poznato o obavještajnoj akciji, te baca novo svjetlo na tajne mračne aspekte borbe s terorizmom. Boal je inspiraciju pronašao u Novom novinarstvu iz šezdesetih kad su vodeći američki pisci počeli rabiti literarne tehnike za opis stvarnih događaja.

Maya, središnji lik, nalazi se usred lova na bin Ladena, te proživljava uznemirujuće iskustvo tzv. intenzivnog ispitivanja zarobljenika Al Qaede. 'Najblaže rečeno, radi se o izuzetno kontroverznoj temi. Nastojao sam prikazati kompleksnost situacije, moralnu i psihološku. Film nema estetski cilj izravnati račune ili razriješiti debatu o učinkovitosti mučenja koja i dalje traje, čak i u zajednici ljudi koji su se za to zalagali i primjenjivali ga,' kaže Boal. 'No to je bio dio priče i morali smo ga uključiti. Cilj je bio zorno prikazati događaje i vjerno ih dočarati publici. S druge strane, pri kraju filma vidimo da je skrovište nađeno kombinacijom podmićivanja, staromodnog špijunskog rada i elektroničkog nadzora.'
 
Kod snimanja Bigelow se našla izvan zone vlastite ugode: 'Kao ljudsko biće htjela sam pokriti oči, no kao filmaš osjećala sam odgovornost dokumentirati događaje i svjedočiti im. Osjećala sam da moram prevladati vlastitu nelagodu zbog pričanja priče.' Direktor fotografije Greig Fraser također je snimanje scena ispitivanja doživio mučnim, no potrebnim. 'Bilo je izuzetno teško to gledati i ne bih to htio ponoviti,' priznaje. 'Čak i kad se radi o simulaciji ti prizori ostavljaju traga na psihi. No to se dogodilo i film je kvalitetan, jer jednako pristupa svim događajima.'

Kulminacija filma odvija se na najizazovnijem setu: u Osama bin Ladenovom zadnjem skrovištu unutar kompleksa koji se prostire na oko 3500 čm u pakistanskom predgrađu Abbottabad, samo sto milja od afganistanske granice i manje od milje od Pakistanske vojne akademije. Na temelju nacrta, obavještajnih podataka i nezavisnih izvješća, izgrađena je replika, ciglu po ciglu, metar po metar, sve do pločica, uz pomoć lokalnih građevinara iz sela na Mrtvom moru koje je slično onima koja se mogu vidjeti u Pakistanu. Nakon izgradnje, trebalo je vjerno prikazati ono što se odvilo te noći. Ključ je bio u osvjetljenju i pucnjavi, kako bi se prikazalo što su specijalci iskusili u realnom vremenu.
 
'Specijalci su stigli u noći bez mjeseca – najtamnijoj tog mjeseca – morali smo to prikazati, a opet gledatelj mora vidjeti što se događa' objasnio je direktor fotografije Fraser. 'Znali smo da ne želimo konvencionalno noćno osvjetljenje, pa smo smislili nešto novo, a treba reći da je izuzetno komplicirano postići dojam da nema svjetla.' Bljeskovi svjetlosti naglašavaju tamu, bilo od eksplozija ili iz drugih izvora. 'I to je dio realnosti koju ti vojnici proživljavaju, oni trebaju svjetlo i koriste ga čim se pojavi, objašnjava Fraser. 'Spojili smo niz infracrvenih svjetla, pa smo ih prilagodili snimanju. Ispalo je da je to jako blisko onome što vide, jer i oni imaju infracrveno svjetlo.'

Film su isprva optuživali da služi kao reklama predsjedniku Obami i da su zato filmaši dobili ekskluzivan pristup strogo povjerljivim materijalima. Ipak, pokazalo se da Obama nema značajnu ulogu u filmu, a film ne nudi neka velika obavještajna otkrića. Najviše kontroverzi film je podigao scenama mučenja koje su teške za gledanje, a sporne su zbog toga što se čine opravdanima jer iz priče filma izgleda da mučenje pomažu hvatanju Bin Ladena. Zbog toga je ugledna intelektualka Naomi Wolf usporedila redateljicu Bigelow s Hitlerovom propagandisticom i velikom redateljicom Leni Riefenstahl.

Zbog navedenih razloga član Američke filmske akademije i glumac David Clennon je javno izjavio da neće glasati za film u nijednoj od kategoriji Oscara, iako je tako prekršio pravila i izložio se mogućim sankcijama. Njegovoj kampanji se pridružio i slavni liberal Martin Sheen, no zanimljivo je da im se suprotstavio Michael Moore koji kaže da 'svatko tko tvrdi da 'Zero Dark Thirty' podržava mučenje ili nije vidio film ili nije obraćao pozornost.'

Najargumentiranija osuda filma stigla je od dobitnika Oscara, uglednog dokumentarista Alexa Gibneyja koji je ustvrdio da film 'zaboravlja' spomenuti da su povremeno mučeni posve nevini ljudi, a mučenje osumnjičenika znalo je bilo beskorisno jer su neki i pod mučenjem davali lažne informacije kojima se vjerovalo, što je CIA-u odvelo na lažni trag i otežalo potragu za Bin Ladenom.

Ipak, čak su i protivnici filma izjavili da je film odlično napravljen i napeti triler, te su pisali da 's moralne strane graniči s fašizmom, ali je svejedno remek-djelo'. Gore navedene kontroverze su vjerojatno koštale redateljicu Bigelow nominacije za Oscara, a ni film nije dobio glavne kipiće u sezoni nagrada, no zato je 'Zero Dark Thirty' najbolje ocjenjeni film prema zbroju kritičarskih ocjena na stranici Metacritic. Film je proglašen 'najimpresivnijim i najosobnijim filmom redateljice Bigelow', 'trosatnim filmom sa završetkom kojeg svi znaju, ali je svejedno jedan od najnapetijih i najizazovnijih filmova godine'.

Glavna junakinja Maya se uspoređuje s Clarice Starling iz klasika 'Kad jaganjci utihnu' jer je i ona strastvena profesionalka koja svoj posao izvodi u često neprijateljskom radnom okruženju. Pohvaljena je 'kompleksnost filma' koji 'odbija sentimentalnost, te završnu akciju ne prikazuje s trijumfalističkim žarom' već s 'rezerviranošću i ambivalencijom'. Zaključuje se da redateljica ne bježi od prikazivanja neugodnih i amoralnih postupaka, a gledatelju ostavlja donošenje konačnog suda.