U slavu norveških crtića

Ove godine Norveška slavi 100 godina animacije, a Animafest joj kao rođendanski poklon daruje cijelu programsku cjelinu u kojoj ćemo vidjeti filmove od 1913. do danas. I to s razlogom, jer norveška je animacija zadnjih 15 godina u pravom usponu. Ovaj jedinstveni pregled norveške animacije, nazvan 'Slike sa sjevera – Norveška 1913-2013', jedan je od najopsežnijih takvih programa ikada prikazanih u Hrvatskoj. Norveška, zemlja koja broji samo nešto veći broj stanovnika od Hrvatske, doista se može pohvaliti impresivnim brojem filmova i nagrada, a najveća dostignuća, njih čak 23, gledat ćemo u tri programske cjeline – dvije s kratkometražnim filmovima i jednoj s dugometražnim.

Klasici i Suvremenici prikazat će najbolje od norveške kratkometražne produkcije od 1913. do danas, dok će u dugometražnom programu biti prikazana tri filma koji su, svaki na svoj način, postali ključni momenti povijesti norveške animacije. Jedan je 'Oslobodite Jimmyja' Christophera Nielsena, 3D-priča o četiri narkomana, tri mafijaša, pet vegana, četiri lovca i jednom slonu proglašena 2007. najboljim dugometražnim filmom u Annecyju. Danas se smatra ključnim filmom za razvoj kompjutorski animiranih dugometražnih filmova i široku uporabu kompjutorske obrade.


'Kurt postaje zao', teaser.

Drugi dugometražni film koji ćemo vidjeti jest 'Kurt postaje zao' /naslovna/  iz 2008. godine. Film je rad studija Qvisten, koji je počeo kao tradicionalni animacijski studio, a danas se uglavnom bavi kompjutorskom animacijom. Trokut dugog norveškog metra na Animafestu zatvara 'Velika nagrada Pinchcliffea', film iz 1975. godine rađen stop-animacijom po knjigama Kjella Aukrusta. Radi se o filmu koji je gledalo najviše Norvežana: njih je 5 milijuna, a ulaznice za film kupilo je 5.5 milijuna Norvežana. Film je remek-djelo autora Iva Caprina, čiji su radovi dugo bili jedini znak postojanja norveške animacije na svjetskoj sceni.

Prije 100 godina strip-crtač Sverre Halvorsen napravio je prve filmske karikature, a prava poslastica u programu bit će njegov kratki film 'Roald Amundsen na Južnom polu', ujedno najstariji postojeći norveški animirani film. Ponovno ćemo gledati i dobitnika nagrade za originalnu videoprodukciju na Animafestu 1996, kratki film 'Procesor', eksperimentalnu animaciju papira i kolaža autora Jana Otta Ertesvåga te dobitnika Oscara za najbolji kratki animirani film 'Danski pjesnik'. Današnja norveška animacija raznovrsnija je i uspješnija nego ikada i želimo joj još barem 100 isto toliko uspješnih godina.

Norvešku će u Zagrebu, osim filmova, predstaviti i jedan od tri člana ovogodišnjeg žirija – Gunnar Strøm, izvanredni profesor na Sveučilištu Volda, gdje predaje animaciju i dokumentarni film, te stari prijatelj Animafesta. U odluci kome će pripasti Grand prix sudjelovat će i Kanađanin Chris Robinson, umjetnički direktor Međunarodnog festivala animiranog filma u Ottawi te cijenjena ličnost u svijetu animacije. Brz je na jeziku i odrješit za različitim govornicama te poznat po ispadima i netrpeljivosti spram isprazne retorike. Piše kolumnu The Animation Pimp na internetskoj stranici Animation World Magazine. Od 2003. do 2011. objavio je trinaest knjiga. Trenutačno s umjetnikom Theodoreom Ushevom radi na crtanom romanu 'My Balls are Killing Me' o vlastitom iskustvu s rakom testisa.

Treći je član žirija Darko Bakliža iz Hrvatske, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti (Odsjek za animirani film i nove medije) i Studiju dizajna u Zagrebu te autor animiranih i eksperimentalnih filmova koji su višestruko nagrađivani i uspješno predstavljeni na mnogim svjetskim festivalima i filmskim smotrama. Najpoznatiji su među njima: 'Priča prva' (2002), 'Spoj' (2004), 'Teorija odraza' (2006), 'Homo volans' (2008), 'Format' (2009), a trenutačno priprema i svoj prvi cjelovečernji 3D-film.