Vatikan želi Gibsonovog Krista na pregled

Posjetitelji prvog ikad Festivala doživljaja DPI, u srijedu, 30. svibnja, od 20 sati moći će od se družiti s Gattijem osobno i slušati o njegovom prijateljevanju s Che Guevarom, Fidelom Castrom, Mao Ce Tungom, Ulrike Meinhoffe te objašnjenje kako se i kako i zašto se počeo baviti kazalištem.

Revolucionar iz 1968. ujedno će predstaviti i rad na posljednjoj predstavi Pitagorine oscilacije u potrazi za Dionizovim maskama, koja se djelomično i veže uz nastanak cijelog Festivala. Naime, Armand Gatti jedan je od odgovorih za pokretanje procesa Doživljeno-Pretvoreno-Izloženo.  Prije Gattija, povijesne i kazališne revolucije približit će vam ravnateljica zagrebačke Drame  Sanja Ivić, i brat joj Nenad. Više nije potrebno, u srijedu revolucija izvire iz Kluba SC!

***

Dante Saveur (Armand) Gatti rođen je 1924. godine u Monaku. Otac mu je bio smetlar-emigrant, a majka kućanica. U 17. godini pridružuje se pokretu otpora u pokrajini Corrèze, gdje je uhvaćen, osuđen na smrt i poslan u koncentracijski logor, iz kojeg bježi.

Godine 1954. dobiva uglednu novinarsku nagradu Albert Londres za svoje reportaže iz Latinske Amerike. Sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća sprijateljuje se s Jeanom Vilarom, osnivačem Theatre Nationale Populaire (TNP), koji režira nekoliko njegovih drama.

Na prostoru bivše Jugoslavije 1963. Gatti režira svoj prvi film Ograda, u kojem glumi i Pero Kvrgić. Film osvaja prve nagrade na festivalima u Cannesu, Berlinu i Moskvi. Godine 1969. napušta Francusku i nastanjuje se u Berlinu.

Tijekom više desetljeća stvaralaštva Gatti je proputovao mnoge zemlje u potrazi za inspiracijom za svoje reportaže, filmove i kazališne tekstove: Alžir, Sibir, Kinu, Koreju, Japan, Kubu, Gvatemalu, Nikaragvu, Irsku (intervjuirao članove IRA-e).

U središte svog zanimanja stavlja riječ, za koju kaže da je jedini način za borbu protiv "societé spectaculaire et marchande" (društva spektakla i trgovine).

Termin je preuzet od francuskog sociologa Guya Deborda. Od 1985. počinje se baviti problemom "premošćivanja jezika" (la traversée des langages), odnosno pronalaženjem novog jezika koji bi ujedinio znanstvene istine s ljudskim istinama.