Umro Ingmar Bergman
Legendarni egzistencijalistički redatelj često je snimao filmove o usamljenosti i ljubavi, a sa Smrću je znao odigrati i šah. Sada je odigrao zadnju partiju.
Švedski redatelj Ingmar Bergman umro je u svom domu u Farou, u 89. godini života. Bio je jedan od zadnjih velikih art redatelja, koji su jednoglasno proglašavani za moderne klasike.
(Ernst) Ingmar Bergman rođen je 1918. kao sin luteranskog svećenika i domaćice, imao je teško djetinjstvo u kojem su ga strogo kažnjavali. Otuđio se od obitelji i napustio je već u 19. godini, a u njegovim radovima česti su motivi usamljenosti, krivnje i teških međuljudskih odnosa. Od malena je volio Stringbergova djela, pa je upisao studij književnosti. Nakon diplome se zapošljava u kazalištu, piše kratke priče, drame i scenarije.
1942. radio je u scenarističkom odjelu u državnoj filmskoj k ući, a 1944. je po njegovom scenariju snimio film ugledni Alf Sjoeberg. Njihov film,'Torment', osvojio je nekoliko nagrada, uključujući i onu na Canneskom filmskom festivalu. Uskoro je i Bergman počeo režirati u kazalištu i na filmu. 'Osmijeh ljetne noći' donio mu je razna međunarodna priznanja, a 1957. je i osobno dobio nagradu u Cannesu za 'Sedmi pečat', u kojem se pojavljuje i kultna scena u kojoj Smrt igra šah s Vitezom. Veliki uspjeh bile su i 'Divlje jagode', o profesoru koji putuje da bi primio nagradu, pa preispituju vlastiti život.
'Sedmi pečat', r: Ingmar Bergman, isječak
Nije previše brinuo za financije i prepustio ih je svom odvjetniku, pa je imao problema kada su ga 1976. saslušavali zbog utaje poreza. Depresivni Bergman tada je doživio i živčani slom, te je proveo mjesec dana u bolnici. Zatim je otišao u Njemačku, a u Švedsku se vratio tek 1982. Zatim je snimio 'Fanny i Alexander', poslije čega je snimao samo TV filmove (zadnji - 'Saraband'), te režirao u kazalištu, što je ostala njegova velika strast.
'Saraband', r: Ingmar Bergman, isječak
Od njegovih ostalih filmova značajni su 'Persona', o dvije žene čiji se identiteti prožimaju; 'Jesenska sonata', o pijanistu i njegovoj kćeri izmučenoj osjećajem krivnje; te 'Scene iz braka', o odnosima muškarca i žene koji proživljavaju raspad svojeg braka. Sam Bergman ženio se pet puta, proživio je četiri razvoda i smrt svoje pete supruge, a imao je devetoro djece. Volio je raditi s istim suradnicima, imao je ekipu glumaca koji su redovito glumili u njegovim filmovima : Max von Sydow, Bibi Andersson, Harriet Andersson, Ingrid Thulin, te Liv Ullmann, koja mu je bila ljubavnica i rodila kćer Linn.
'Persona', r. Ingmar Bergman, isječak
Obično je sam pisao scenarije za svoje filmove, ispočetka vrlo detaljno, a u kasnijem razdoblju puštao je glumce da sami improviziraju uz njegove bilješke. U suradnji sa snimateljem Svenom Nykvistom, radio je filmove mračnih tonova i prigušenih boja, koji su se dobro uklapali u škrti skandinavski krajolik. Preferirao je duge kadrove i krupne planove, koji su dobro isticali njegovu usredotočenost na likove.
'Fanny i Alexander', r: Ingmar Bergman, isječak
Pred kraj života je čak kritički govorio o svojim filmovima, tvrdeći da ih ne može gledati, jer se poslije njih osjeća 'depresivnim'. Ipak, obožavaju ga mnogi filmofili i veliki filmski redatelji, a drugi 'depresivac', Woody Allen, nazvao ga je 'najvećim filmskim umjetnikom od izuma filmske kamere'.
Detaljnu Bergmanovu biografiju možete pročitati i ovdje.
Nema komentara.