Hrvatski film trbuhom za kruhom
Ostavimo načas tipičnu hrvatsku zajedljivost postrani i priznajmo da se ove godine ipak imamo čime pohvaliti na međunarodnoj filmskoj sceni.
Nedavno sam prisustvovala (još) jednoj raspravi o tome imaju li Hrvati smisla za humor. Zanimljivo, uvijek kada se potegne takva ili slična rasprava kao glavni argument navodi se hrvatska filmska produkcija i to redovito u usporedbi sa jugoslavenskom, tj. srpskom. Kako oni imaju filmove kojima smo se smijali i za vrijeme rata, kako naši znaju snimati samo mračne i teškoprobavljive drame, a komedije su nam totalni promašaji, pa kako naši današnji filmovi nisu ni na tragu njihovih od prije deset godina... I tako, argumentom na argument, pivom na pivu, pa se prijeđe na drugu temu i rasprava obično ostane nedovršena.
Činjenice su uvijek podložne modificiranju i uvijek možemo sagledavati stvari iz raznih kuteva, ali zadržimo se trenutak na podatku kojeg se da iščitati na internetu. U proteklom desetljeću drugi najgledaniji film u hrvatskim kinima, nakon svjetskog hita 'Titanic', bila je debitantska komedija Vinka Brešana 'Kako je počeo rat na mome otoku'. To je podatak iza kojeg stoje brojke, reputacija koju je imao taj film i poznato 'Aleksa vrati se doma...' kojega se svi još jako dobro sjećamo.
Vinko Brešan je kazališni i filmski redatelj, a bavio se i dokumentarnim filmom. Javnosti je ipak poznatiji kao sin poznatog književnika Ive Brešana i kao autor komedija 'Kako je počeo rat na mom otoku' (1996.) i 'Maršal' (1999.). Oba filma su dobro prošla i kod publike i kod kritike i to zato što su na jednostavan, duhovit i nepretenciozan način oslikala bijeg našeg društva od komunističkih ideologija. Brešan nas je naveo da se malo nasmijemo na svoj račun i to u vremenima koja nisu baš bila smiješna.
Domovinski rat tema je njegovog trećeg i najnovijeg filma 'Svjedoci' koji nije komedija nego ozbiljno napravljen film o ozbiljnoj temi. Brešan voli čačkati po tabuiziranim temama, tako se u prethodnim filmovima dotakao 'partijskih preobraćenika', ljudi koji su se kleli u Tita i partiju, a onda postali propovjednici Hrvatstva i demokracije.
Novi film nastao je na predlošku romana 'Ovce od gipsa' Jurice Pavičića koji je i scenarist filma. Knjiga i film inspirirani su stvarnim događajem iz 1991. godine. Skupina hrvatskih vojnika napala je srpsku obitelj i ubila muškarca, čemu je svjedočila njegova kći. 'Svjedoci' prate tri priče koje započinju u istom trenutku - trenutku istrage ubojstva, a svaka daje drugačiju interpretaciju groznog događaja.
Komisija Hrvatskog društva filmskih djelatnika odabrala je ovaj film kao hrvatskog predstavnika za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku. Ovo priznanje došlo je nakon što je film premijerno prikazan na festivalu u Puli i nagrađen na festivalu u motovunu prošle godine. 'Svjedoci' su u Motovunu dobili nagradu 'odAdoA' koja se dodjeljuje za najbolji film snimljen u regiji 'od Albanije do Austrije', a zamišljena je kao stimulacija inozemne distribucije za filmove nastale u toj regiji.
Nakon kandidature za Oscara i kratkog prikazivanja u riječkom i zadarskom kinu film je dobio i međunarodno priznanje. Pozvan je i uvršten u glavni program - konkurenciju Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu koji je jedan od najvažnijih svjetskih festivala. Svjetska premijera je zakazana za 7. veljače, što je treći i ujedno najposjećeniji dan Berlinalea. Razlog takvom ekskluzivnom tretmanu je velik broj zaintersiranih iseljenika iz bivše Jugoslavije koji žive u Njemačkoj, ali to ne umanjuje važnost samog događaja. Hrvatski film je posljednji put bio u konkurenciji Berlinalea pred 30 godina i to je bila 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja' Krste Papića. Osim premijere u najvećoj berlinskoj filmskoj dvorani Berlinale palaceu sa 4.500 sjedala film će se prikazati još pet puta, od kojih će dva biti zatvorena za medije i festivalski žiri.
Nakon Berlinalea film kojeg su suproducirali Interfilm i HRT sudjelovat će i u službenom programu beogradskog FEST-a. No ni tu ne završava međunarodna turneja za ekipu filma koji osim Brešana i Pavičića čine i producent Ivan Maloča, glumci Alma Prica, Mirjana Karanović, Leon Lučev, Krešimir Mikić, scenarist Jurica Pavičić, montažerka Sandra Botica-Brešan i direktor fotografije Živko Zalar.
'Svjedoci' će biti prikazani i u glavnom programu 51. međunarodnog filmskog festivala u Sydneyju koji će se održati od 11. do 25. lipnja 2004. To je najvažniji filmski festival u Australiji i jedini australski filmski festival koji je priznat od Međunarodne udruge filmskih producenata. Također festival u Sydneyju smatra se najboljim mjestom za prodaju filmova na području Australije i Južne Amerike.
Nadamo se da će fim biti primjećen i nagrađen na svim ovim događanjima i da će potvrditi tezu da Hrvati ipak znaju snimati dobre filmove. A što se humora tiče, Brešan nam je već dokazao da je jedan od rijetkih koji ga u Hrvatskoj znaju uobličiti i prodati.
Nema komentara.