I ženska prava su ljudska prava

Kako su žene kroz stoljeće filmske povijesti prikazivale i promišljale svoje tijelo, emocije, želje, uživanja, boli, ograničenja i mogućnosti, moći ćemo saznati u popratnom programu ovogodišnjeg Human Rights Film Festivala. Organizatorice naglašavaju da glavni program nije ograničen rodovsko/žanrovsko/tematskim kriterijema, ali je zato popratni program specijaliziran za 'Žensko pismo u filmskoj povijesti'. Predstavit će se dvanaest redateljica koje su ženu kao subjekt promišljale od dvadesetih godina prošlog stoljeća pa do danas.

Prvi od filmova iz tog programa je 'Nasmiješena gospođa Beudet' Germaine Dulac koji se smatra prvim eksplicitno feminističkim filmom. Gospođa Beudet voli maštati jer je zarobljena u braku s agresivnim, nemaštovitim i tupim mužem. Prikazat će se i 'Djevojke u uniformi' iz 1931, jedan od prvih filmova o lezbijskoj ljubavi, koji su nacisti zabranili i pokušali uništiti sve kopije. Četrdesete oslikava Dorothy Arzner sa svojom pričom o ženskoj plesnoj skupini koja daje jedan drugačiji pogled na mjuzikl. Dobar predstavnik modernih ženskih filmova je 'Orlando' Sally Potter, u kojem Tilda Swinton /naslovna/ maestralno nastupa kao aristrokrat/kinja koji živi stoljećima i pri tome mijenja spol.

Posjetitelji besplatnih zagrebačkih projekcija već su mogli upoznati Mayu Deren - pionirku eksperimentalnog filma, a osim njene 'Mreže popodneva', gledatelji će moći pogledati i 'Sreću' Agnes Varda, francuske novovalne filmašice. S europskog istoka stižu nadrealne 'Ivančice' Vere Chytilove, a mađarska iskustva prenosi 'Dnevnik mojoj djeci', prvi u nizu polu-autobiografskih filmskih dnevnika Márte Mészáros.

Hrvatsku perspektivu života žena pokazuje Barbara Blasin u studentskoj vježbi iz 2001. 'Ručak s bakom', a 'Borovi i jele: Sjećanje žena na život u socijalizmu' Sanje Iveković ima još širi fokus. Rađen je kao nadopuna jednom istraživačkom projektu, aistražuje što je u socijalističkoj Jugoslaviji bilo zajedničko u životu 5 žena različitog statusa, svjetonazora, nacije i vjere.

Posebna gošća u sklopu 'ženskog programa' bit će filmska i video umjetnica i teoretičarka Hito Steyerl. Njene kritike i dokumentarni filmski eseji istražuju suvremene fenomene globalizacije, migracije, rasizma i nacionalizma na srednjeeuropskom prostoru.

Čitav popratni program HRFF-a možete naći ovdje, a u ukupno pet dana bit će prikazano dosta ženskih filmova koji daju dobar pregled razvoja filmske i društvene teorije. Obavezno štivo za svaku filmofilku, ali i muškog filmofila.