Šlag Clermont Ferranda

Najveći festival kratkometražnog filma je zatvoren, stotine raznoraznih uradaka su pregledane i ocijenjene, a među njima se našlo i podosta animiranih poslastica. Kako je odlučio žiri ove godine i koji filmovi su se najviše dopali francuskoj publici saznat ćete u sljedećih nekoliko redaka...    

U MEÐUNARODNOJ KONKURENCIJI grand prix je dobio film 'El Otro sueño americano' iz Mexica, redatelja i scenarista Enriquea Arroya. To je priča o djevojci Sandri koja u potrazi za 'Američkim snom' otkriva da je ovaj više nalik na noćnu moru negoli na san. Publika koja je imala priliku pogledati čak 75 stranih filmova odlučila je da im se najviše sviđa belgijski film malo lakše tematike, duhoviti 'Alice e moi'. Redatelj Micha Wald ispričao je zabavnu priču o putovanju na more Simona, njegove tete i njezine dvije prijateljice. Baš u tom trenutku on se posvađa se sa svojom djevojkom preko telefona i naravno, sve tri starije gospođe odluče preuzeti stvar u svoje ruke dijeleći tone nepotrebnih savjeta.

U multinacionalnoj Francuskoj kakva je ona danas, niti NACIONALNA KONKURENCIJA nije mogla izbjeći tu životnu raznovsnost. Grand prix je dodjeljen Laurentu Achardu za film 'La Peur, petit chasseur' (Strah, mali lovac) kojemu je tema ipak malo mistična, a radnja se odvija u običnoj seoskoj kući jednog hladnog dana u studenom. Bilo to radi trenda simpatiziranja muslimanske kulture ili radi stvarne iznimne kvalitete filma, nagrada publike je dodijeljena tuniskom redatelju Kamelu Chérifu za film 'Signe d'appartenance' (Znak pripadnosti). Priča je to o dječaku Aliju koji se na dan kada je trebao biti ritualno obrezan ipak predomisli i daje petama vjetra.

Kako su stvari završile u ANIMIRANOM svijetu? Pa počnimo od MEÐUNARODNE KONKURENCIJE kao ipak najjače, ako ništa onda po broju naslova i zemalja koje sudjeluju. Glavna nagrada za najbolji animirani film otišla je u malenu pribaltičku zemlju Latviju, zanimljivom sedmominutnom filmu 'Bezmiegs' autora Vladimira Lesciova. Radnja se dešava u onom neuhvatljivom periodu između sna i jave gdje ga poput mačke obilazi i neumorno zahtijeva, sve dok ju metafizički ne nahrani mlijekom. Njezino ime je Nesanica.

Ovo je Lesicovu treći film i drugo pojavljivanje na festivalu. Zadovoljstvo mu je zasigurno veće kada zna da je uspio pobijediti mnoge ipak favorizirane i produkcijski puno jače filmove kao 'L' Homme sans hombre', koji je briljirao na našem 'Animafestu', te kanadskog kandidata za Oscara 'Ryan'.

U nacionalnoj konkurenciji od 60 francuskih filmova našlo se devet animiranih od kojih su čak dva dobila nagrade. Glavnu nagradu za animirani film je pokupio 'Signes de vie' (Znakovi života) redatelja, producenta i scenarista Arnauda Demuyncka. Ovaj proćelavi veseljak je pravi profesionalac što se tiče festivala Clermont Ferrand, ovo mu je već devetnaesti film s kojim se pojavljuje u zadnjih osam godina. Radnja je vrlo pjesnička; mlada žena jedne noći, u blizini strme litice, iznenada dobiva veličanstven poziv na život. To je očito probudilo romantike u Francuzima i jednostavno mu nisu mogli odoljeti.

Drugi domaći animirani laureat je 'La Révolution des crabes' (Revolucija rakova) redatelja  Arthura de Pinsa, koji je dobio posebno priznanje žirija. Glavni akteri ove zanimljive priče su  Pachygrapsus Mormatusi ili u narodu poznati kao 'depresivni rakovi', koji u duhovitoj lamentaciji svijetu žele pokazati tragediju koja ih je zadesila.

Posljednja, ali za animaciju možda najbitnija kategorija, je ona posvećena novim umjetničkim formama i digitalnoj tehnologiji. Među njenim redovima utočište je našlo najviše animiranih filmova, tako su i nagrade uglavnom odlepršale njima. Grand prix ili najveću od svih dobio je francuski experimentalni film, Pleixov Sometimes. Uz digitalna pomagala prikazana je dinamika destrukcije i fizički aspekti jedne eksplozije.

Očekivano, kao i Zagrebu, stari lisac Phill Mulloy primio je još jednu u nizu nagrada, onu publike. Njegov već općepoznati, mračno duhoviti 'The Final Solution' (naslovna) oduševio je Francuze koji su vjerojatno već navikli na njega, naime ovo mu je čak DVADESET I PRVI film sa kojim je na festivalu, skoro za veteransku ligu. Svima 'omiljena' novinarska nagrada došla je u ruke Amerikancu Keithu Beardenu za 'The Raftman's Razor', priču o dva klinca koji su cijelo ljeto opsjednuti ne baš uspješnim stripovskim superherojem.