Dr. Strangelove
Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb
(1964.)
Warner Brothers
93'
povijesni, satira
Režija: Stanley Kubrick
Scenario: Stanley Kubrick, Terry Southern, Peter George
Producent/i: Stanley Kubrick
Linkovi:
imdb
stanleykubrick
Film koji se smatra jednom od najboljih antiratnih komedija. Crni humor, razoružavajuće situacije i odlična glumačka ekipa pod paskom 'The Mana'.
Rusi su izgradili napravu Sudnjeg Dana (Doomsday Device), bombu koja bi u trenu mogla pobrisati cijelu populaciju Zemlje. Američki general Jack D. Ripper (Sterling Hayden) odlučio je stvar preuzeti u svoje ruke – šalje američke vojne zrakoplove u napad na Rusiju. U Ratnoj sobi Pentagona, predsjednik Merkin Muffley (Peter Sellers) i ostali čelnici vojske pregovaraju o situaciji s Rusima i poludjelim generalu.
General Ripper smatra da je rat preozbiljna stvar da bi ga vodili političari. Odluči pokrenuti Plan R – njime zrakoplovi prekidaju vezu sa vodstvom na zemlji, a napad se može opozvati troznamenkastom šifrom koju zna samo Ripper. Kapetan grupe, Mandrake (Sellers), britanski je časnik na razmjeni u američkoj vojsci, u Ripperovoj bazi. On ubrzo shvati što Ripper čini i nastoji ga odgovoriti od sulude ideje.
U međuvremenu, u Ratnoj sobi, predsjednik Muffley savjetuje se sa generalom Buckom Turgidsonom (George C. Scott) o načinu sprječavanja nuklearne katastrofe. Budući da postoji čak 17000 kombinacija šifri za opoziv zrakoplova, velika je vjerojatnost da ih se neće stići zaustaviti na vrijeme. Potrebno je smisliti plan za preživljavanje ljudske populacije, gdje uskače dr. Strangelove (ponovno Sellers) sa svojim poprilično udarenim planovima.
U Ripperovoj bazi, Mandrake pokušava Rippera odgovoriti od napada, no Ripper ubrzo počini samoubojstvo. Mandrake pronalazi troznamenkastu šifru i javlja ju u Ratnu sobu, no jedan od zrakoplova ne prima obavijest o opozivu...
Film se temelji na knjizi 'Red Alert' Petera Bryanta (negdje i Peter George), no Kubrick je radnji odlučio promijeniti ton i napisao scenarij za političku satiru. Izbor Petera Sellersa u trostrukoj ulozi pokazao se punim pogotkom – Sellers tumači američkog predsjednika, britanskog časnika i ludog njemačkog znanstvenika. Popriličan dio njegovih scena mijenjan je u scenariju nakon što bi ih improvizirao. Kubrick je snimao sve što je Sellers glumio i po tome mijenjao sam scenarij. Inače, Sellers je trebao glumiti i majora Konga, no nije bio odviše spretan s teksaškim naglaskom, a navodno je, da bi izbjegao ulogu, odglumio da je ozlijedio koljeno.
Kubrick je pokušao (po većini i uspio) pokazati sličnost američke vojske i političara šezdesetih godina sa nacistima i time ukazati na apsurd nuklearnog rata. Tako, npr., dr. Strangelove pokušava obuzdati svoju pomahnitalu ruku koja bez kontrole pokazuje 'Heil Hitler', a potom i predsjednika, slučajno ili namjerno, naziva Mein Führer. Mnogo glavešina američke vojske film je shvatilo preozbiljno i uvrijedilo se, no film je donio pravo osvježenje među tadašnjim ratnim filmovima koji su glorificirali i podržavali američku vojsku i njene postupke. Film je išao toliko daleko da je čak ismijavao i pojavu multinacionalnih tvrtki i njihovog utjecaja u društvu, o čemu se šezdesetih nije ni razmišljalo.
Malo detaljnijom analizom filma, lako se mogu uočiti i brojne seksualne reference filma – od prilično bizarnih imena i prezimena likova (nama je to možda nešto teže uočiti, jer se uglavnom radi o američkom slangu) do različitih scena koje su mnogi analitičari usporedili sa raznim seksualnim aktivnostima.
Film je isprva trebao završiti velikim 'food fightom', tj. gađanjem pitama. Scena je snimljena, no, igrom slučaja, tu se našla i scena koja bi bila poprilično neukusna prema iznenada preminulom predsjedniku Kennedyu. Scena i kostimografija očišćeni su, i snimljen je novi kraj.
Snimiti ovakav film šezdesetih godina bilo je hrabro, no Kubricku se to zaista isplatilo. Film je nominiran za 4 Oscara, za najbolji film, redatelja, glavnog glumca i najbolji adaptirani scenarij, no nije osvojio nijednog.
General Ripper smatra da je rat preozbiljna stvar da bi ga vodili političari. Odluči pokrenuti Plan R – njime zrakoplovi prekidaju vezu sa vodstvom na zemlji, a napad se može opozvati troznamenkastom šifrom koju zna samo Ripper. Kapetan grupe, Mandrake (Sellers), britanski je časnik na razmjeni u američkoj vojsci, u Ripperovoj bazi. On ubrzo shvati što Ripper čini i nastoji ga odgovoriti od sulude ideje.
U međuvremenu, u Ratnoj sobi, predsjednik Muffley savjetuje se sa generalom Buckom Turgidsonom (George C. Scott) o načinu sprječavanja nuklearne katastrofe. Budući da postoji čak 17000 kombinacija šifri za opoziv zrakoplova, velika je vjerojatnost da ih se neće stići zaustaviti na vrijeme. Potrebno je smisliti plan za preživljavanje ljudske populacije, gdje uskače dr. Strangelove (ponovno Sellers) sa svojim poprilično udarenim planovima.
U Ripperovoj bazi, Mandrake pokušava Rippera odgovoriti od napada, no Ripper ubrzo počini samoubojstvo. Mandrake pronalazi troznamenkastu šifru i javlja ju u Ratnu sobu, no jedan od zrakoplova ne prima obavijest o opozivu...
Film se temelji na knjizi 'Red Alert' Petera Bryanta (negdje i Peter George), no Kubrick je radnji odlučio promijeniti ton i napisao scenarij za političku satiru. Izbor Petera Sellersa u trostrukoj ulozi pokazao se punim pogotkom – Sellers tumači američkog predsjednika, britanskog časnika i ludog njemačkog znanstvenika. Popriličan dio njegovih scena mijenjan je u scenariju nakon što bi ih improvizirao. Kubrick je snimao sve što je Sellers glumio i po tome mijenjao sam scenarij. Inače, Sellers je trebao glumiti i majora Konga, no nije bio odviše spretan s teksaškim naglaskom, a navodno je, da bi izbjegao ulogu, odglumio da je ozlijedio koljeno.
Kubrick je pokušao (po većini i uspio) pokazati sličnost američke vojske i političara šezdesetih godina sa nacistima i time ukazati na apsurd nuklearnog rata. Tako, npr., dr. Strangelove pokušava obuzdati svoju pomahnitalu ruku koja bez kontrole pokazuje 'Heil Hitler', a potom i predsjednika, slučajno ili namjerno, naziva Mein Führer. Mnogo glavešina američke vojske film je shvatilo preozbiljno i uvrijedilo se, no film je donio pravo osvježenje među tadašnjim ratnim filmovima koji su glorificirali i podržavali američku vojsku i njene postupke. Film je išao toliko daleko da je čak ismijavao i pojavu multinacionalnih tvrtki i njihovog utjecaja u društvu, o čemu se šezdesetih nije ni razmišljalo.
Malo detaljnijom analizom filma, lako se mogu uočiti i brojne seksualne reference filma – od prilično bizarnih imena i prezimena likova (nama je to možda nešto teže uočiti, jer se uglavnom radi o američkom slangu) do različitih scena koje su mnogi analitičari usporedili sa raznim seksualnim aktivnostima.
Film je isprva trebao završiti velikim 'food fightom', tj. gađanjem pitama. Scena je snimljena, no, igrom slučaja, tu se našla i scena koja bi bila poprilično neukusna prema iznenada preminulom predsjedniku Kennedyu. Scena i kostimografija očišćeni su, i snimljen je novi kraj.
Snimiti ovakav film šezdesetih godina bilo je hrabro, no Kubricku se to zaista isplatilo. Film je nominiran za 4 Oscara, za najbolji film, redatelja, glavnog glumca i najbolji adaptirani scenarij, no nije osvojio nijednog.
Moraš biti prijavljen/a!
Perfekcija
Ljubitelj sam Sellersa i mogu slobodno reći da je u sve tri uloge odigrao savršeno.NAjviše me se dojmio ulogom prebjeglog/zarobljenog naci znanstvenika.
Općenito gledano film je odličan.Scene borbe su napravljene perfektno čisto dokumentaristički kao da gledate prijenos uživo. Stalne izjave od kojih se morate nasmijati počevšio od scene u kooj Sellers u ulozi britanskog časnika želi tazbiti aprat od coca-cole da bi telefonom javio stožeru šifre za opoziv bombardera,a američki vojnik mu kaže da ako to učini da će biti odgovoran THE Coca-cola company.Perfektno i na kraju nenadhebivo jahanje nuklearne bombe kaoje je ušlo u anale i jedna od najmočnijih scena koja je ponavljana u mnogim uratcima,a među ostalim u Agmagedonu kada Buscemi isto tako jaši nuklearnu bombu.Predobro.
Uglavnom preodličan film jedan od onih koji se moraju imati u kolekciji.
dr.strangelove
jedna od sigurno najboljih satira svih vremena.
odlični peter sellers u trostrukoj ulozi (možda najbolja u životu) koja obara s nogu. nevjerojatna trostruka karakterizacija - potpuno različitih uloga.
film je došao kao pljuska američkoj i ruskoj borbi za naoružanje.
genijalno odigrane fole, nekoliko antologijskih scena, te iznimna režija.
nevjerojatno dobro postavljene apsurdne premise, ukorporirane u scenarij koji nadilazi granice razuma.
to sve čine ovaj film jednim od najboljih komedija svih vremena.
9/10