Fajrunt za Animafest

Konačnica ovogodišnjeg dugometražnog izdanja Animafesta još je jednom potvrdila nepisano festivalsko pravilo – publika uživa u ležernim temama, a žiri nagrađuje ozbiljnije priče. Tako je Grand prix osvojio francuski 'Azur i Asmar' /naslovna/ autora Michela Ocelota, a nagradu publike 'Pčelin film' redatelja Stevea Hicknera i Simona J. Smitha.

Festivalski žiri ove je godine bio u potpunosti autorski, a sačinjavali su ga Vera Vlajić iz Srbije, Erik Novák iz Mađarske i Milan Blažeković iz Hrvatske. Osim Grand Prixa u iznosu 3000 eura žiri je dodijelio i posebna priznanja. Ono za najbolji dječji film otišlo je Korejcu Aaronu Limu za njegovo 'Putovanje u šalici'. Druga dva posebna priznanja su za dansku 'Princezu' Andersa Morgenthalera i francuski 'Perzepolis' Marjane Satrapi i Vincenta Paronnauda.

Grand Prix 'Azur i Asmar', r: Michel Ocelot

'Azur i Asmar' četvrti je dugometražni crtić redatelja Michela Ocelota, iskusnog animatora i bivšeg predsjednika ASIFA-e. Svi njegovi filmovi temelje se na vlastitim scenarijima i crtežima, pa tako i ova dirljiva priča o pomirenju islamskog i kršćanskog svjetonazora, ispričana kroz sudbine dvaju duboko povezanih dječaka. Azur je plavokosi plemićki sin, čija dadilja i dojilja Janene ima tamnoputog sina Asmara. Dječaci zajedno odrastaju uz njezine bajkovite priče od kojih im je najdraža ona o zatočenoj vili Djinn koja čeka svoga princa.

Idilu prekida Azurov otac koji ga šalje na školovanje, a Asmara i majku izbaci na ulicu. Godinama kasnije Azur je uspješni trgovac, a Asmar član kraljevske garde – potpuno su različiti, ali obojica i dalje sanjaju o lijepoj Djinn – no ona može pripasti samo jednome od njih. Priča se dodiruje tematike o rasnoj i vjerskoj toleranciji, ženskoj emancipaciji i tradicionalnim vrijednostima. Osim scenarija, velika vrijednost filma leži u njegovoj vizualnosti i detaljnim crtežima krajolika i interijera.

'Princeza', r: Anders Morgenthaler

'Princeza' Andersa Morgenthalera balansira na tankoj granici između igranog i animiranog, a pokušava iskoristiti najbolje iz oba svijeta. To je priča o pornografskoj industriji koja iskorištava i uništava živote raznih djevojki , pa svećenik August odlazi na križarski pohod protiv onih koji su odgovorni za smrt njegove sestre, porno-glumice Christine. I njezina mala kćerka Mia je također bila izložena seksualnom zlostavljanju, pa August odlučuje poduzeti ekstremne mjere u svoj borbi protiv pornografije...

Igrani dijelovi filma trebaju nam čim bolje približiti likove filma, a animirani segmenti filma prikladni su za prikaz ekstremnog nasilja koje bi u igranoj formi izgledalo puno grotesknije. Glavna zamjerka filmu je da je danski redatelj, koristeći se formom japanske anime, ujedno preuzeo i njezin akcijski stil. Tako dobivamo film koji je po sadržaju antieksploatacijska drama, ali je po svojem pristupu eksploatacijski film koji će zbog ekstremnog nasilja i pomaknute seksualnosti sigurno ući među kultna ostvarenja.

'Putovanje u šalici', r: Aaron Lim  

'Putovanje u šalici' Aarona Lima prava je poslastica za sve ljubitelje standardne holivudske 3-D animacije. Bebe je sramežljivo petogodišnje dijete s velikim okicama koje uoči Božića slučajno dođe u posjed magičnog privjeska. U privjesku se skriva čarobna šalica koja Bebe vodi na šaljivo i uzbudljivo putovanje od Sjevernog pola do pustinje. Tamo sreće pingvina Konkongeea i polarnog medvjeda Backkoma koji joj više odmažu nego pomažu. Nekonvencionalni humor i režija, kao i brojni nepredvidljivi gegovi čine ovaj skoro nijemi film (glazba i zvučni efekti zamijenili su dijaloge) zabavnim i maloj i velikoj publici.

Zatvaranje festivala bilo je rezervirano za 'Perzepolis' koji je prikazan u rasprodanoj dvorani kina 'Europe'. Film je opravdao velika očekivanja (francuski kandidat za Oscara i za EFA-u) jer je i animacijski i glumački i scenaristički izuzetno kvalitetan. Autobiografska priča Marjane Satrapi (koja je u izradi filma surađivala s Vincentom Paronnaudom) ujedno je i priča o Iranu neposredno prije i nakon Islamske revolucije.

'Persepolis', r: Marjane Satrapi i Vincent Paronnaud

Zapravo, 'Persepolis' govori o bolnom odrastanju jedne tinejdžerke koje se odvija paralelno sa sazrijevanjem jednog totalitarizma. Islamistički režim u Iranu nadgleda kako se njegovi građani odijevaju, što slušaju, pa čak i kako hodaju. Kada život u takvom svijetu za buntovnu Marjane postaje opasan, roditelji ju šalju u Austriju. Tamo se osjeća kao stranac, ali i kada se nakon života na Zapadu vraća u domovinu, i tamo je sustiže isti osjećaj... Najveća vrijednost filma je da je vrlo angažiran i emotivan, ali nikada ne docira niti je patetičan. Atmosferična crno-bijela animacija i odlična glazba daju filmu ozbiljnu notu, koja se skladno nadopunjuje s duhovitim i satiričnim dijelovima filma. Film je tako, usprkos mračnoj  temi, jedan od najzabavnijih na festivalu, duhovitiji i od već prikazanih 'čistih komedija'.
 
Festival je završen takozvanom Animiranom nedjeljom u sklopu koje su prikazani pobjednički filmovi i 'Velika šeprtlja' iz retrospektivnog programa švedskog redatelja Pera Ahlina. No, Animafest se privremeno seli na jug gdje će ga od 18. do 20. studenog ugostiti splitska Kinoteka. Splićani će moći vidjeti češki hororac 'Jedne noći u jednom gradu', pobjednički 'Azur i Asmar', 'Perzepolis', 'Aachi i Ssipak' i Ahlinov prvi dugometražni film 'U glavi starog čovjeka'.

Više o retrospektivnom programu, filmovima prikazanim izvan konkurencije i u sklopu pitching foruma saznajte u našem slijedećem tekstu o Animfaestu.