Seks, droga & pčele

Oni koji misle da su prerasli crtiće s pojavom prvih pubertetskih prištića zasigurno nisu čuli za Animafest. A za njega itekako zna filmofilska publika diljem svijeta. Potvrdio je to i specijalni gost ovogodišnjeg festivala, Steve Hickner. Uoči premijere njegovog 'Pčelinog filma' redatelj je simpatično ispričao kako još kao klinac u knjižnici posudio veliku knjigu o animaciji. Ispod većine fotografija u njoj pisalo je 'by the courtesy of Zagreb' (zahvaljujemo Zagrebu na ustupanju) i tada je odlučio da će jednoga dana definitivno posjetiti taj festival. Inače, Animafest je svijetu poznat kao Zagreb – po Zagrebačkoj školi crtanog filma. 

'Pčelin film' definitivno je najkomercijalniji film prikazan na festivalu, ali je i najviše razdragao šaroliku publiku u krcatom Kinu Europa. Barry je upravo diplomirao nakon trodnevnog obrazovanja i sad će, poput svih ostalih pčela u košnici, ostatak svog života posvetiti mukotrpnom radu na proizvodnji meda. No, Barry želi više, pa se prikrpa specijalnom letačkom timu pčela i zajedno s njima napušta košnicu. U vanjskom svijetu upada u nevolje, upoznaje zgodnu ljudoliku tetu i spoznaje da ljudi iskorištavaju pčele za proizvodnju meda kojeg – zamislite! – stavljaju i u kozmetičke proizvode. Odluči podići tužbu i na sudu braniti dostojanstvo pčela.

'Pčelin film', r: Steve Hickner i Simon J. Smith

Scenarij Jerrya Seinfelda je malo vjerojatan, ali zahvaljujući njegovom karakterističnom 'promatračkom' humoru izvrsno funkcionira u kombinaciji sa standardnim animiranim gegovima. Upravo zbog silne prštavosti film ne uspijeva gledatelju prenijeti duboku pouku iako je zasigurno ima – samo se složno može do cilja, svaki život je jednako vrijedan, je li rad vrhunac osobnog ostvarenja… Iako po priči nalikuje na 'Mrave', 'Pčelin film' je vizualno šareniji i mnogo razigraniji. U svakom slučaju, moći ćete prosuditi sami – u redovnu kino distribuciju stići će krajem godine. 

Nažalost, to ne možemo garantirati za ostale filmove prikazane na Animafestu. Kino potencijala svakako ima 'Oslobodite Jimmya', norveški film na engleskom jeziku koji je svečano otvorio festival. Ta mu je čas pripala jer je film ovogodišnji dugometražni pobjednik najvećeg svjetskog festivala animacije, onog u Annecyju. Autor Christopher Nielsen propisno se namučio oko svog projekta – to prvi norveški kompjuterski animirani film koji se spremao deset godina. Koštao je 16 milijuna dolara i mnogo živaca i novaca, a najveći problem mu je predstavljala upravo distribucija.

'Oslobodite Jimmya', r: Christopher Nielsen

Ova anti-disneyevska priča namijenjena je isključivo odraslima. Glavni protagonist je nadrogirani cirkuski slon, a ljudski likovi (kojima su glasove posudili Woody Harrelson, Samantha Morton i Kyle MacLachlan) redom su protuhe i kriminalci. Ima i seksa i to eksplicitnog u 3-D tehnici. Slona Jimmya iz cirkusa pokušavaju odvući dva sitna kriminalca i militantni ekolozi, zbog droge se na njega namjerila i laponska mafija, a probleme stvaraju i do zuba naoružani lovci na sobove. Svi se oni isprepliću u kaotičnoj i urnebesnoj potjeri za slonom koji samo želi svoje 'sretne pilule'.

Nielsen je poznat po svojim underground stripovima, a upravo na stripovskom predlošku temeljio se drugi film prve večeri 'Wood i Stock: Seks, origano i rock'n'roll'. Umjetnički direktor Animafesta Krešimir Zimonić primijetio je da je ovaj brazilski film Otta Guerre vizualno sličan radovima Dubravka Matakovića, no sadržaj ipak nije toliko groteskno crnohumoran. Priča je o dva stara, debela, nemarna, napušena hipija koji pokušavaju oživjeti staru slavu osnivanjem rock banda u kojem je glavni vokal skvičava svinja. Tu je i njihova frendica koja ima problem da se svaki dan budi mamurna i gola u nepoznatim stanovima, tu je Woodova supruga koja traga za svojim 'unutarnjim ja' i njegov isfrustrirani sin koji pod svaku cijenu želi biti običan klinac. Film ima duhovitih trenutaka (usprkos šlampavom prijevodu), ali pretjeruje u naglašenom karikiranju pa je mjestimično i dosadan. Možda je caka u tome da ga treba pogledati u napušenom stanju? Hm…

'Wood i Stock:Seks, origano i rock'n'roll', r: Otto Guerra

Jutarnji festivalski termini ipak su posvećeni djeci. Tako su dosada mogli vidjeti 'Desmonda i čudovište iz močvare' /naslovna/, prvi švedski dugometražni crtić. Radio ga je Magnus Carlsson poznat po Radiohedovom spotu 'Paranoid Andriod'. Desmond je prase koje se obožava valjati u blatu i živi u idiličnoj šumi složno sa drugim životinjama. Jednoga dana svima počnu misteriozno nestajati stvari, a glavni osumnjičeni je čudovište iz močvare. Jedino pitanje je – postoji li ono uopće?  

Korejski 'Aachi i Ssipak' sigurno se svidio svim ljubiteljima azijske animacije i humora temeljenog na sranju. Nismo zločesti – radnja filma Joea Bum-Jina odvija se u Shit Cityu, ljudski izmet je pogonsko gorivo, a Vlada kontrolira anuse mikročipovima i potiče proizvodnju ovisničkim lizalicama. Ova izvrsna satira proizvođačkog i potrošačkog društva ujedno je i dušu dala za nasmijati osnovnoškolce. 'Putovanje kroz vrijeme' japanska je anima Mamorua Hasode o sedamnaestogodišnjoj Makoto koja može skakati kroz vrijeme. To joj posebno zgodno posluži da si popravi ocjene, ali i da stvori bolju budućnost za sebe i svoje prijatelje. Klasična japanska animacija i pomalo neuzbudljiva priča.

'Aachi i Ssipak', r: Joe Bum-Jin

U srijedu je prikazana 'Snjeguljica – jutro poslije' belgijskog autora Piche (Jean-Paul Walravens) koji je pomiješao poznate likove iz bajke kroz razne komične situacije. Glavni je lik Princ Na Bijelom Konju koji je sretno oženjen za Snjeguljicu. Dok jaše začaranim kraljevstvom nabasa na Trnoružicu koju poljupcem spasi od vječnog sna. No zakon mu nalaže da je i oženi. Da stvar bude gora tu je i pohotna Pepeljuga (koja je zarobljena u muškom tijelu), razvratnih 7 patuljaka, napaljena Dobra vila i još hrpa čudesa. Nažalost film balansira na granici pristojnog, pa tako ne iskorištava do kraja sav urnebesni potencijal kojeg ima.

Četvrtak je bio rezerviran za neobične priče. Prikazan je britanski 'Obitelj Christie' autora Phila Mulloya čiji je kratki 'The final Solution' nagrađen na Animafestu 2004. Slabija posjećenost već je dala naslutiti da se ne radi o filmu za široke mase – animacija je krajnje jednostavna, ali priča je kompleksna, kaotična, satirična, grotskna i zabavna. Kroz tročlanu obitelj – oca, majku i sina Mulloy redom napada brojne društvene pojave, od holokausta do konzumerizma, preko vjerskog fanatizma, pedofilije, idolopoklonstva, fenomena Big Brothera, bijega od prosječnosti i još koječega. Aplauz je na kraju bio slabašan, ali je priča najsofisticiranija od svega ostalog viđenog.

'Snjeguljica - jutro poslije', r: Picha

U večernjem terminu prikazan je češki 'Jedne noći u jednom gradu' autora Jana Baleja – još jedan ne-dječji film. Balej je prije radio za Studio Jiøí Trnka, kojeg nazivaju istočnoeuropskim Disneyem i koji je popularizirao češku animaciju lutaka. No, njegov film daleko je od popularnog Disneyevskog stila. Spada u neobičan žanr animiranog horora, a sastoji se od mozaika bizarnih priča koje se odvijaju u mračnom i začudnom svijetu punom magije, ali i 'ovosvjetskih' čuda - perverznjaka, voajera i transvestita. No najviše ima crnohumornog osvrtanja na svijet u kojem živimo i u kojem svaki pojedinac može biti beskrajno usamljen.

A vi ako ste usamljeni izvedite se na Animafest - biti ćete okruženi s puno publike i dobrim filmovima. Doduše, ne znamo koliko će vas oraspoložiti drugi dio festivala koji je posvećen ozbiljnijim temama i filmovima.