Tom Cruise odvjetnik?

Dok o Balkanu uglavnom kruže stereotipi dobrim dijelom utemeljeni na ratu i nesigurnostima, Bugarska zasigurno prednjači u predrasudama koje Hrvati sustavno njeguju o njoj već desetljećima. Ovu balkansku zemlju sa spektakularnim planinskim vrhovima i obalom na Crnom Moru Ksenija Markov će vam pokušati pokazati iz sasvim dugog kuta prikazujući kvalitetna mjesta, povijesno-arheološko bogatstvo, lokalne tradicije i kulturu te njezinu izvanrednu ljepotu i snagu prirode.

Sigurno ste čuli za Stoičkova, Berbatova, Dolinu ruža i bugarski turbo folk! No, jeste li znali da je:

- američki astronom i fizičar Carl Sagan pjesmu Valje Balkanske, pjevačice sa Rodopa, "Delyu je postao hajduk” poslao kao poruku u svemir 1973. godine;
- čovjek koji je izumio računalo, John Atanasov – Bugarin?
- i Orfej najvjerojatnije njegov zemljak?
- Bugarska ponosna vlasnica jedinog muzeja ruža u svijetu, kao i gejzira, najtemperamentnijeg u svijetu i jedinog u kontinentalnoj Europi?
- Bugarska najbioraznolikija u Evropi, sa 700 – 900 medvjeda, tisućama vukova, 60 vrsta orhideja?
- najstarije obrađeno zlato u povijesti čovječanstva pronađeno baš tamo, u trakijskim grobnicama?

Pozivamo vas na prezentaciju na kojoj ćete vidjeti fotografije mjesta koja su na listi Svjetske baštine, a među kojima su Stari Nesebar, jedan od najstarijih gradova u Europi, trakijska grobnica u Kazanluku s muralima iz 4. st. pr.n.e., manastir koje su monasi u periodu između 11. i 14. st. postupno ukopavajući ćelije, crkve i kapele isklesali u stijenama; upoznat ćete sela u kojima je vrijeme stalo prije 200 godina, među kojima je Široka Luka u kojoj se možete odmarati u kamenim kućama, tumarati s kozama i magarcima i pohađati Školu za tradicionalnu glazbu koja pokušava očuvati folklor Rodopa; vidjet ćete kako izgleda iskonski susret nepoznat ‘službenim’ turističkim turama - okupljanje Karakačana, posljednjeg nomadskog plemena, tradicionalno posvećenog pastirstvu u predjelu balkanskih planina, koje je zadržalo pravoslavnu vjeru, govori starim grčkim dijalektom i još uvijek čuva u svojoj kulturi antičke rituale i paganska vjerovanja pomiješana s pravoslavnim ritualima, te još egzotičnije Nestinare koji ritualno plešu s ikonama po žeravici na blagdan Sv. Konstantina i Elene.
Saznat ćete također zašto sitan novac stariji Hrvati nazivaju ‘Bugari’, zašto Strossmayer ima spomenik i ulicu u Sofiji, zašto se kaže ‘raspada se kao bugarska skupština’, zašto Bugari potvrdno klimaju glavom lijevo-desno, a odrično gore-dolje, te kako vrlo lako možete doći u nezgodne jezične situacije misleći da razumijete ovaj slavenski jezik, a taksist vam pita “da te karam?”

Ksenija Marković završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i specijalizirala bugarski jezik i književnost u Sofiji. Bugarsku je otkrila slučajno, zaljubila se u nju beznadežno i reklamira je namjerno!

Nakon slika i priče slijedi red glazbe uz uvijek izvrsne Afione!