HAVC - pregled filmske 2013.

Evo izvještaja Hrvatskog audiovizualnog centra u kojem je pregled cijele filmske 2013.:

U 2013. završeno je i prikazano ukupno 16 dugometražnih igranih filmova, što je dosad najveći broj proizvedenih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. Od spomenutog broja ukupno ih je 12 sufinancirano sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. U različitim fazama postprodukcije trenutno se nalazi sedam dugometražnih igranih filmova, a nagodinu se očekuje snimanje (odnosno nastavak snimanja) još desetak naslova. U 2013. godini prikazano je i 10 dugometražnih igranih manjinskih koprodukcija, završeno je i 13 dugometražnih dokumentarnih filmova (od čega ih je osam većinskih hrvatskih produkcija) te još 52 kratkometražna filma svih rodova: devet igranih, 15 dokumentarnih, 11 animiranih i 17 eksperimentalnih. U fazi postprodukcije nalazi ih se još 40, a u različitim fazama snimanja nalazi se još 51 kratkometražni film.

Na Javnom pozivu za poticanje audiovizualnog stvaralaštva u 2013. godini odabrano je sedam dugometražnih igranih filmova među kojima su dominirale autorice i debitantski filmovi, a za sufinanciranje su odabrana i dva dovršena naslova. U ostalim kategorijama sufinanciran je ukupno 31 projekt: četiri kratkometražna igrana, sedam dugometražnih dokumentarnih, šest kratkometražnih dokumentarnih, šest animiranih te osam eksperimentalnih filmova. Podržano je i 11 koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom, od kojih su četiri dugometražna igrana, tri dokumentarna, tri kratkometražna animirana i jedan kratkometražni igrani. U kategoriji poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova na prvom i drugom roku odlučivanja u 2013. godini ukupno je odobreno 18 projekata za razvoj scenarija (osam igranih i deset dokumentarnih), a 11 projekata odobreno je za razvoj projekta (pet igranih i šest dokumentarnih). Rezultati drugog ovogodišnjeg kruga odlučivanja za poziv 2013. godine Hrvatsko audiovizualno vijeće objavit će u siječnju 2014. godine.

Ukupan broj gledatelja koji su u 2013. godini gledali hrvatski film dosad iznosi 443.539 (dio filmova još je u distribuciji). Najgledaniji film bila je komedija 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana (Interfilm) u distribuciji Continental filma, koja je sa 158.130 gledatelja postala najgledaniji hrvatski film u 21. stoljeću. Slijedi ga 'Šegrt Hlapić' Silvija Petranovića (Maydi Film) u distribuciji Blitz film & videa, koji se još uvijek prikazuje u kinima, a u trenutku nastanka ovoga teksta pogledalo ga je 126.366 gledatelja. Iza njega slijedi 'Zagonetni dječak' Dražena Žarkovića (Kinorama) u distribuciji 2i Filma koji je privukao 68.969 gledatelja, dok je romantična komedija 'Sonja i bik' Vlatke Vorkapić (Interfilm) u distribuciji Duplicata, ukupno privukla 97.927 gledatelja (od čega 38.682 u ovoj godini). Dobre su rezultate ostvarili i 'Kauboji' Tomislava Mršića (Kabinet) u distribuciji Blitz film & videa s 33.367 gledatelja.


'Svećenikova djeca', trailer.

Imamo li na umu da je proteklih dvadeset godina prosjek gledanosti hrvatskog filma u kinima bio više od deset puta manji (oko 30.000 gledatelja godišnje), izvjesno je da se već dvije uzastopne sezone nacionalna gledanost održava na razini eksponencijalno većoj u odnosu na ranije stanje. U kontekstu distribucije spomenimo i da su dva hrvatska filma ostvarila distribuciju izvan Hrvatske i regije. Domaći kinohit 'Svećenikova djeca' predstavit će se publici na repertoarima kina u Italiji, Norveškoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Brazilu, Južnoj Koreji, SAD-u i na Islandu. Međunarodnu distribuciju filma vodi WIDE Management. Dugometražni dokumentarni film 'Posljednja ambulantna kola Sofije' redatelja Iliana Meteva (hrv. koproducent Nukleus film) distribuiran je u Njemačkoj, a nominacija za nagradu Cinema Eye u kategoriji najboljeg debitantskog ostvarenja, koju dodjeljuje istoimena organizacija sa sjedištem u New Yorku, mogla bi otvoriti vrata i distribucije po SAD-u.

Tijekom 2013. godine Hrvatskom audiovizualnom centru prijavljeno je pet projekata za ostvarivanje prava na mjere poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, od kojih su najviše pozornosti izazvali četvrta sezona 'Igre prijestolja' i 'A Patriotic Man'/'Isänmaallinen' (Finska). Ono što je specifično kod mjera poticaja jest da su namijenjene kulturnom proizvodu (u ovom slučaju – audiovizualnoj djelatnosti), no da izravno potiču i razvoj svih ostalih povezanih industrijskih grana (turizam, ugostiteljstvo, promet itd). F

S time u vidu, 23. listopada 2013. predstavnici Hrvatskog audiovizualnog centra pred nekoliko saborskih odbora organizirali su dva predstavljanja. Prvo od njih bila je stručna studija Instituta za javne financije na temu 'Gospodarski i fiskalni učinci audiovizualne djelatnosti i državne potpore' koju je predstavio prof. dr. sc. Anto Bajo, a koja je pokazala da svaka isplaćena kuna poticaja u proizvodnji audiovizualnog sektura u državni proračun vraćaju se 1.5 do 2.3 kune. Predstavljena je i prezentacija projekta filmski turizam (screen tourism) koju je vodila Juliane Schulze, senior partnerica iz konzultantske tvrtke Peacefulfish. Njezino izlaganje bilo je usmjereno na primjere dobre prakse iz zemalja koje su zahvaljujući filmskim produkcijama snimljenima na svome području ostvarile značajne rezultate u popularizaciji destinacijskog turizma, a osvrnula se i na hrvatske potencijale za razvoj filmskog turizma, posebice u svjetlu programa poticaja i nedavnih međunarodnih produkcija snimljenih na ovim prostorima. Gospođa Schulze istaknula je da je preko popularne tražilice Google termin 'Game of Thrones Croatia' pretražen 1.570.000 puta te da je s obzirom na 14.2 milijuna gledatelja serije isto toliko gledatelja vidjelo lokacije na kojima je serija snimana. Radi se brojkama koje pokazuju da međunarodni projekti koji se snimaju u Hrvatskoj pomažu u globalnoj vidljivosti Hrvatske, i to na način neusporediv ičemu dosad.

Neke od teza iz izlaganja gospođe Schulze potvrđene su 16. listopada, kada je u članku pod nazivom '19 filmskih krajolika koje uistinu možete posjetiti' stranica BuzzFeed, koju mjesečno posjeti preko 80 milijuna ljudi, svrstala Dubrovnik uz rame 18 poznatih filmskih lokacija, koje su ujedno i posjećene turističke destinacije (novozelandski Hobbiton, Državni zatvor u Ohiju gdje je snimano 'Iskupljenje u Shawshanku', tuniške lokacije na kojima su snimani Ratovi zvijezda itd.). O hrvatskom sustavu poticaja i njegovim rezultatima pisao je Financial Times u svom izvještaju o filmskoj industriji o Srednjoj i istočnoj Europi, a televizija Bloomberg je 11. prosinca 2013. tijekom čitavog dana povremeno emitirala reportažu u trajanju od tri minute 'Game of the Thrones boasts film tourism in Dubrovnik'.

U 2013. godini hrvatski filmovi bilježe ukupno 15 sudjelovanja na festivalima prve kategorije. Među najveće festivalske uspjehe valja istaknuti premijerno prikazivanje 'Obrane i zaštite' redatelja Bobe Jelčića (Spiritus Movens) i srpsko-hrvatsko-njemačko-francusko-slovenske koprodukcije 'Krugovi' redatelja Srdana Golubovića (hr. koproducnet Propeler Film) u programu Forum 63. Berlinalea te čak šest hrvatskih filmova u programu 48. Međunarodnog filmskog festivala Karlovy Vary. Prisutnost hrvatskog filma ponovno je jaka i na festivalima posvećenima kratkometražnom filmu. 'Presuda' Đure Gavrana (Pipser) i 'Iza ogledala' Jagode Kaloper (Factum) prikazani su u programu 42. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, animirani omnibus 'Otac' skupine autora u koprodukciji Bonobostudija prikazan je u natjecateljskom programu 35. Međunarodnog filmskog festivala u Clermont-Ferrandu, a 'Site Selection' Mare Šuljak (Kinoklub Zagreb) u natjecateljskom programu 59. Međunarodnog filmskog festivala u Oberhausenu.

Kada su u pitanju nagrade, donekle slično 2012. godini, i 2013. bila je obilježena uspjesima hrvatskih manjinskih koprodukcija. 'Krugovi' su osvojili Posebnu nagradu žirija na 29. Filmskom festivalu Sundance, a na Berlinaleu i Nagradu ekumenskog žirija. Slovačko-češko-hrvatska koprodukcija 'Baršunasti teroristi' koju potpisuju Peter Kerekes, Ivan Ostrochovský i Pavol Pekarčík (hrv kopr. Nukleus film) premijerno su prikazani na 48. Međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, gdje su osvojili Nagradu FEDEORA koju dodjeljuje Federacija filmskih kritičara Europe i Mediterana.

Ovdje vrijedi istaknuti i da su 'Svećenikova djeca' bila nominirana za Europsku filmsku nagradu u kategoriji najbolje europske komedije te da su 'Krugovi' nominirani za nagradu Satellite u kategoriji najboljeg stranog filma. Hrvatski filmovi postigli su značajne uspjehe i na festivalima izvan kruga 14 najvećih svjetskih manifestacija, od kojih se najviše ističe 'žetva' nagrada 'Haliminog puta' Arsen Antona Ostojića (Arkadena Zagreb) i 'Krugova'. Vrijedi spomenuti da su filmovi iz 2012. kao što su 'Otac', 'Muški film' Nebojše Slijepčevića (Restart), 'Zimsko čudo' Željke Sukove i Gustava Becka (hr. kopr. Udruga Ukus) i 'Posljednja ambulantna kola Sofije' Iliana Meteva nastavili uspješnu festivalsku karijeru i u 2013. godini. Ukupan broj sudjelovanja hrvatskih filmova na ostalim važnijim međunarodnim manifestacijama broji preko 100 festivalskih prikazivanja.

Digitalizacija nezavisnih kina jedan je od strateških ciljeva zacrtanih u Nacionalnom programu promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. koji je u potpunosti ostvaren u zadanom roku od dvije godine. Zbog prelaska analognih formata prikazivanja na digitalne realizacija ovog projekta bila je nužna kako bi kinoprikazivačka djelatnost u Hrvatskoj uopće mogla opstati. Postotak digitalno opremljenih dvorana danas iznosi 87%, što znači da je od ukupno 146 dvorana koje su u funkciji digitalno opremljeno 128. Visoki postotak digitaliziranih dvorana Hrvatsku svrstava u sam europski vrh, a njezina dobra praksa uzor je mnogim drugim zemljama u neposrednom i posrednom okruženju.

Projekt je ostvaren u suradnji Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te lokalnih uprava. Zahvaljujući objedinjenoj javnoj nabavi tvrtka LMT d.o.o. opremila je kinodvorane suvremenom digitalnom opremom za cijenu koja je 30% niža od nominalne. Hrvatski audiovizualni centar izradio je Ugovorne programske obveze za kinoprikazivače s redovnim programom i za kinoteke, čime se definiraju broj i kvaliteta projekcija, postotak projekcija i naslova nacionalnog, europskog i nezavisnog filma, edukacijski programi, prikazivanje filmova za djecu i drugih digitalnih sadržaja te promocija kinoprikazivačkih aktivnosti. Programske obveze izrađene su u skladu s ciljevima projekta, a to su povećanje gledanosti europskih, hrvatskih i nezavisnih svjetskih naslova u kinima te obogaćivanja raznolikosti kulturalne ponude u gradovima i malim sredinama.

Završetak projekta Digitalizacije nezavisnih kina simbolički je obilježen 10. listopada 2013. zajedničkim prikazivanjem hrvatskog filma 'Kauboji'. Središnja svečanost održavala se u Kutini uz prisustvo predstavnika Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra, gradonačelnika Kutine te filmske ekipe 'Kauboja'. Godina je završena još jednom zajedničkom akcijom. Na najkraći dan u godini (21. prosinca) Hrvatski audiovizualni centar i kinoprikazivači priključili su se međunarodnoj manifestaciji 'Le jour le plus Court' namijenjenoj promociji kratkometražnog filma. Manifestacija 'Najkraći dan u godini 21. 12. – Prvi maraton kratkometražnih filmova' održavala se u 26 nezavisnih kina diljem Hrvatske, a inicijativi se priključio i 3. program HRT-a. Na repertoaru je bio izbor iz hrvatske i međunarodne kratkometražne produkcije. Ovakve inicijative kao cilj imaju poticanje umrežavanja nezavisnih kina, a istovremeno predstavljaju i moguće nove modele rada, na čemu će HAVC nastaviti raditi i u 2014. godini.

Detaljan izvještaj o spomenutim, kao i o svim ostalim aktivnostima Hrvatskog audiovizualnog centra, preuzmite na ovoj poveznici.