Julio Medem

21.10.1958 San Sebastian Espana Julio Medem

Iako ne spada među najpoznatije španjolske redatelje, Julio Medem je postao glasnogovornik post-demokracije i najistaknutiji predstavnik baskijske kinematografije.

Julio_Medem

Prije ulaska u svijet filma, Medem je studirao medicinu na Universidad del Pais Vasco, gdje je 1985. i diplomirao. Za vrijeme studija je pisao filmsku kolumnu u dnevnom listu 'La Voz de Euskadi', kao i članke za neke druge publikacije. Sam je naučio snimati filmove eksperimentirajući kamerom Super-8. Tako je nastao kratki, hitchcockovski film 'El Ciego' (Slijepac) iz 1976. godine. Tri godine kasnije u filmu 'Fideos' Medem je uspješno zamaglio granicu između stvarnosti i apstrakcije. Tako širenjem jednog nejasnog kadra publika otkriva da je nepoznati objekt zapravo čovjek koji jede tjesteninu.

Prvi dugometražni film 'Vacas' (Krave) snimio je 1992. godine u kojem je na nepretenciozan način portetirao rivalstvo između dviju baskijskih obitelji. Kako je odlično uklopio emocije u taj art-film, kritika ga je prepoznala kao talentiranog redatelja sposobnog da od gotovo mitskih tema stvori kvalitetan film.

U filmovima 'La Ardilla Roja' (Crvena vjeverica) iz 1993. godine i 'Tierra' (Zemlja) iz 1996. nastavio je istraživati odnos između apstrakcije i stvarnosti. Kritika je to znala cijeniti, pa su oba filma nagrađivana na međunarodnim festivalima. 'La Ardilla Roja' govori o bivšem pjevaču Joti koji je svjedočio prometnoj nesreći u kojoj strada mlada žena. Jota se pretvara da je njen ljubavnik, te za nju izmišlja potpuno novi život. Zanimljivim kadrovima u kombinaciji s crnim humorom Medem je ispričao neobičnu priču o ženskom identitetu.

'Tierra' je priča o Angelu, uništavaču kukaca mistične prošlosti, koji putuje starim španjolskim vinogradima kako bi uništio parazite koji kvare okus vina. Usput se istovremeno zaljubljuje u vinogradarevu kćer i ljubavnicu njezinog muža. Ovaj alegorijski film o muškarcu, dvije žene i cijelom svemiru usmjeren je na pronalaženje unutarnjeg mira.

1999. Medem snima svoj najuspješniji film 'Lovers of the Arctic Circle'. Koristeći simbole i alegoriju u složenoj ljubavnoj priči o Ottu i Ani, složio je film koji istražuje teme sudbine i šansi. Medem duboko uranja u unutrašnjost likova, što zajedno s izvrsnom fotografijom i soundtrackom ostavlja dugotrajan dojam na gledatelje.
Tri godine kasnije snimio je film 'Sex & Lucia'. Film prati pisca Lorenza i njegov odnos s trima ženama: konobaricom, ženom koju upoznaje na otoku, te djevojkom koja ga zavodi (i time neplanirano uzrokuje smrt djeteta).

Priča zasad završava dokumentarnim filmom 'Basque Game', koji je na dodjeli nagrada Goya izazvao buru reakcija. Film se bavi temom baskijskog terorizma, pa je suprotstavljanje obitelji žrtava i zagovornika slobode govora bilo očekivano. Medem je pozornost osim na glavni baskijski problem privukao i na sebe. Na taj je način velik publicitet njegovog slijedećeg filma zajamčen.