Al Pacino

Glumac zavidne tehničke perfekcije i karizme stasao je od 70-ih do danas u ikonu filmskog svijeta portretirajući moćne, autoritativne, ali i zbunjene, drogi sklone likove.

Pacino je odgojen u Bronxu, gdje je pohađao i legendarnu Srednju glumačku školu. Roditelji mu se razvode kad je imao dvije godine i Al s majkom seli baki i djedu. Osjetljivo dijete, kakav je bio, mali Al nije smio izaći iz kuće do svoje sedme godine. Dosadu doma razbija oponašajući likove s televizije. Nemotiviran, napušta srednju školu sa sedamnaest godina. Slijede teške godine siromaštva. Pacino prihvaća raznorazne poslove kojima se uzdržava, a uz studij glume, nalazi vremena za nastupe u manjim kazališnim predstavama.

1961. ga hapse zbog posjedovanja oružja. 1966. primljen je u Actors' Studio, a nakon rada s James Earl Jonesom u 'The Peace Creeps', glumi u off-broadwayskoj drami socijalnog karaktera 'The Indian Wants the Bronx'. Lik brutalnog mladića s ulice donosi mu Obie nagradu za najboljeg kazališnog glumca 1967/'68. Godinu dana kasnije debitira na Broadwayu u 'Does the Tiger Wear a Necktie?'. Iako je predstava doživjela samo 40 izvođenja, Pacino za svoj portret drogeraša-sociopate biva nagrađen prestižnom kazališnom nagradom Tony.

Na svoj filmski debi čeka do 1969. kada dobiva ulogu u 'Me, Natalie'. Godinu dana nakon režije kazališne predstave 'Rats' iz 1970, vraća se na ekran filmom 'Panic in Needle Park' gdje ponovno glumi drogeraša. Kako bi se pripremili za ulogu, Al i kolegica Kitty Winn proveli su opsežno istraživanje o dilerskim leglima i klinikama metadona. Ponovno se u cijelom uratku hvali jedino Pacinova gluma.

Svjetska slava hvaljenog Pacina čekala je 1972. godinu i remek djelo Francisa Forda Coppole 'Kum'. U tom mafijaškom epu Pacino glumi Michaela Corleonea, sina zloglasnog kriminalnog lorda, koji nevoljko prihvaća obiteljski posao. Uloga mu donosi Akademijinu nominaciju za najboljeg sporednog glumca. Za ulogu Michaela Corleonea borili su se tada redom poznati glumci kao Robert Redford, Warren Beatty, Jack Nicholson, Ryan O'Neal i Robert De Niro, ali Coppola je baš htio malog Talijana Pacina.

I dok sljedeći film 'Strašilo' (1973) nije bilo baš najbolje primljen, policijska drama 'Serpico' bila je pravi hit. Baš kao i 'Kum 2' iz 1974. za kojeg dobiva već treću nominaciju za Oscara. Uspjeh postiže i kontroverzna drama temeljena na istinitom događaju, 'Pasje poslijepodne' (1975), u kojoj Pacino glumi pljačkaša koji se sprema opljačkati banku kako bi financirao promjenu spola svog homoseksualnog partnera.

Nakon komercijalno i kritičarski propalog filma o auto-utrkama 'Bobby Deerfield' (1977), Pacino se povlači na Broadway. Tamo kupi još jednog Tonyja za ulogu u 'Basic Training of Pavlo Hummel'. U Hollywood se vraća ne pretjerano hvaljenim '...And Justice for All' (1979), a slijedio je također mlako prihvaćen 'Cruising' (1980), kontroverzni film Williama Friedkina ('Exorcist') u kojem Pacino glumi policajca na tragu homofobnog serijskog ubojice. Još jedan ne pretjerano zapažen film bila je komedija iz 1982. 'Author! Author!'.

Slijedio je tada slabo primljen, a danas kultni krimi-film Briana DePalme 'Scarface' (1983). Pacinova slava polako je blijedjela, pogotovo nakon totalnog kolapsa 28 milijuna dolara teškog povijesnog epa 'Revolucija' koji je na kinoblagajnama zaradio tek oko milijun dolara. Glumac se na neko vrijeme povlači od očiju javnosti i režira 'The Local Stigmatic', film koji nikad nije bio prikazan javno, izvan Muzeja moderne umjetnosti u kojem je prikazan 1990 puta.

Nakon četiri godine izbivanja, Pacino se na velika platna vraća 1989. hitom 'Sea of Love'. Neprepoznatljiv kao jedan od komičnih gangstera u 'Dick Tracyju' dobavlja si još jednu, šestu po redu, nominaciju za Oscara. Uslijedio je treći nastavak mafijaške sage 'Kum 3' (1990). Iako je film bio dobro prihvaćen, nije polučio očekivane financijske uspjehe. 1991. glumi u uspješnoj romantičnoj komediji 'Frankie and Johnny', a slijedeće godine pojavljuje se u hvaljenom 'Glengarry Glen Ross'. Iste godine napokon dobiva Oscara za 'Miris žene'.

1993. se ponovno udružuje s DePalmom u krimi-drami 'Carlito's Way'. 1995. glumi policajca koji lovi lopova De Nira u epskoj krimi-drami Michaela Manna 'Heat'. 1996. glumi u političkoj drami 'City Hall', a velike hvale kupi za 'Looking for Richard', dokumentarac o istraživanju Shakespeareovog lika Richarda III kojeg sam producira, piše i režira. 1997. pojavljuje se rame uz rame s dvoje mladih holivudskih zvijezda - u 'Donnie Brascu' glumi s Johnnyjem Deppom, a u 'Ðavoljem odvjetniku' s Keanu Reevesom.

Nakon uloga u filmovima 'The Insider', skandalu o američkoj duhanskoj industriji, te u Oliver Stoneovoj drami 'Any Given Sunday' (1999), pojavljuje se u filmskoj adaptaciji kazališne predstave 'Chinese Coffee' (2000). Nakon dvije godine zatišja uslijedilo je plodno razdoblje 2002. i triler 'Nesanica' u kojoj glumi s Robinom Williamsom, komedija 'Simone' gdje glumi producenta koji stvara prvu virtualnu glumicu, te drama 'Skandal', izdana 2003, o depresivnom njujorškom publicistu koji svjedoči ubojstvu mlade glumice.

Al Pacino je u svijetu filma poznat po svom metodičkom pristupu glumi, snažnim filmskim izvedbama, posvećenosti likovima, ali i po promuklom glasu koji je posljedica enormne količine popušenih cigareta (do 1994. - 2 kutije dnevno). Poznato je da je odbio mnoge uloge u danas hit filmovima kao 'Kramer protiv Kramera', 'Star Wars' (da, da, trebao je glumiti Han Soloa), 'Zgodna žena' i 'Apokalipsa danas' koju odbija riječima 'Za Francisa bih učinio sve osim išao u rat s njim!'. Privatno je veliki ljubitelj opera, a uz Jamie Foxxa jedini je glumac ikad nominiran iste godine za Oscara u glavnoj i sporednoj ulozi.

1997. dobiva zvijezdu na holivudskom Šetalištu slavnih. Pacino se nikad nije ženio. Svojedobno je u dugoj vezi bio sa kolegicom sa snimanja 'Kuma' Dianne Keaton. Ima kćer Julie Marie s profesoricom glume Jan Tarrant, te blizance sa glumicom Beverly D'Angelo.