George A. Romero
Car gnjusnosti, autor klasika zombi-horora, trilogije 'Noć, Zora i Dan Mrtvih', poput svojih zombija budi se iz filmskog sna i kreće na pohod kinoblagajni. Uskoro, jako uskoro!
George Romero rođen je u New Yorku gdje živi do odlaska na poznato pennsylvanijsko sveučilište 'Carnegie Mellon' u Pittsburghu, gdje studira umjetnost. Filmove režira od svoje 14. godine. Baveći se filmskim biznisom u Philadelphiji, gdje snima reklame i kratke filmove, 1960-ih s prijateljima osniva producentsku kuću 'Image Ten Productions'. Uskoro odluči režirati svoj prvi dugometražni film te poziva kolegu Johna Russa da mu pomogne oko scenarija.
Tako 1968. nastaje jedan od kultnih američkih horora, vizualno gnjusan zombi-uradak 'Noć živih mrtvaca'. Jedva povrativši uloženi novac u prvom izlaženju, film svoju slavu može u početku zahvaliti negativnim kritikama koje su izašle u 'Reader's Digestu'. Časopis se grozio nad scenama kanibalizma i sličnim gadostima, a čak se zalagao i za zabranu filma. Naravno, to ga je učinilo popularnijim nego ikad. Pozamašan profit filma omogućio je Romeru financiranje još nekoliko manje poznatih horrora kao 'There's Always Vanilla (1971), 'The Crazies' (1973 – film o virusu koji napada američki gradić), 'Hungry Wives' (1973) i 'Martin' (1977. – gnjusna priča o tinejdžeru koji vjeruje da je vampir).
1978., snima polukomični nastavak 'Noći živih mrtvaca' naslovljen 'Zora mrtvih' koji slovi kao najkvalitetniji uradak trilogije. U 'Zori', filmu dobro pogođene mješavine horora i socijalne satire, Romero priča uznemirujuću priču o četvero ljudi koji se, bježeći od navale zombija, zatvaraju u robnu kuću. Uvjereni u spas, grupica niti ne sluti da će ih samoća, pohlepa i strava učiniti žrtvama njih samih. Film je bio i prvi u nizu zajedničkih radova Romera i njegova suradnika, umjetnika za specijalne efekte i masku, Toma Savinija, koji 1990. snima preradu 'Noći živih mrtvaca'. Film je samo dokazao kvalitetu originala, a 2003. snimljen je remake 'Zore' za kojeg je dobio neloše kritike i imao dobru gledanost.
George nedugo nakon 'Noći' snima svoj najholivudskiji film do danas, 'Creepshow' (1982), prvu, ali ne i zadnju adaptaciju Kingova romana (1993. ponovno poseže za Kingom i snima 'The Dark Half'). 'Dan mrtvih' (1985), treći iz trilogije 'Mrtvih' bio je mnogo razrađeniji od prethodnika, ali je u odnosu na njih razočarao. Na televizijskom pak planu, George Romero slavan postaje horor-serijom 'Tales From the Darkside' (1984-1986), koja je svoj tanak budžet nadoknađivala sjajnim scenarijima, prvorazrednim glumcima (Bernard Hughes, Fritz Weaver, Jerry Stiller, Eddie Bracken i dr.) te uvjerljivim maskama.
Svojim B-radovima Romero je snažno utjecao na cijelu generaciju holivudskih režisera kao što su John Carpenter, Wes Craven, a posebno Brian De Palma. I dan-danas živi u Pittsburghu sa suprugom (drugom po redu) Christine Forrest i, po svemu sudeći, sprema svoj veliki povratak filmu: kao što se već pisalo na sajtu, sprema se još jedna ekranizacija Stephena Kinga 'Djevojka koja je voljela Toma Gordona', a veliki hit trebao bi biti i 'Diamond Dead' o kojem više možete saznat ako stisnete klik! I za kraj vijest za sve fanove trilogije – u pripremi je i četvrti nastavak naslovljen 'Dead Reckoning'. Mrtvi zaista žive!
Filmovi
Linkjet
Herman H. Rott i Mačka daruju ljubitelje animacije na Valentinovo
Dan zaljubljenih uz animirane ljubavne (ne)zgode štakora-pankera i mačke buržujke ...