Norman McLaren

Avangardan i originalan, Norman McLaren jedan je od onih ljudi koje stavljamo u kontekst legendi animiranog filma.

Rođen je u Škotskoj 11. travnja 1914. godine, kasnije je živio i radio u Kanadi, a o njegovoj kvaliteti dovoljno govori da ga i jedni i drugi trpaju pod svoje krilo. Ako s današnjeg stajališta proučavate povijest animacije, u retrospektivi radova koju ćete uključiti svakako moraju biti i radovi Normana McLarena, jednog od pionira animacije uopće i pionira takozvane ekprerimentalne animacije.

1932. upisao je školu lijepih umjetnosti u Glasgowu gdje se ubrzo pridružio filmskom odsjeku i otkrio ljepotu filmske umjetnosti kroz radove velikana poput Eisensteina, Pudovkina i Fischingera što je bilo izuzetno značajno za cijelo njegovo kasnije stvaralaštvo. Već je 1934. svojim radovima zadivio na škotskom festvalu za amatere gdje ga je i zamjetio John Grierson, osnivač National Film Board of Canada i čovjek od velike važnosti za njegov stvaralački put.

Radio je i u Španjolskoj za vrijeme njihovog Građanskog rata 1936. godine, a to iskustvo progonilo ga je godinama kasnije. Kada je shvatio da se rat nadvija nad cijelu Evropu, 1939. je otišao u Ameriku i odabrao New York za svoj grad.

Njegov rad je jedinstven po tome što se McLaren rijetko koristio kamerom - metode koje je istraživao uključivale su slikanje i crtanje direktno na film, grebanje i bušenje filma, ali i stop animaciju i piksilaciju (animiranje ljudi tehnikom stop animacije). Njegovi filmovi često nisu imali nikakvu priču, već su snimljeni kako bi stvorili novu vrstu umjetnosti - sinergiju slike i zvuka, apstraktnog pokreta i glazbe. Osim sa slikom, McLaren je eksperimentirao i sa zvukom, stvarao umjetnu buku i sinkronizirao zvuk sa slikom tiskajući sliku i na filmsku i na zvučnu traku. McLaren je bio inovator u pravom smislu te riječi.

'Oblici, tijela i pokreti' riječi su koje najbolje sažimaju McLarenov rad, a u kontekstu filma spomenuo ih je njegov učitelj, spomenuti John Grierson, koji ga je 1941. i pozvao u National Film Board of Canada, gdje je McLaren snimio većinu svojih filmova. Godine 1949, u suradnji s Evelyn Lambart, s kojom je često radio, nastao je jedan od njegovih najpoznatijih filmova, 'Begone Dull Care', u kojem se slike miču u ritmu jazz glazbe Oscara Petersona. Ovo je najbolji primjer McLarenovog rada u kojem su slika i zvuk toliko sjedinjeni, da ih je u neku ruku i nemoguće razdvojiti. 

Još jedan od njegovih poznatih filmova je 'Neighbours' iz 1952. godine, u kojem se tehnikom piksilacije animiraju ljudi. Skript prati sukob dvojice susjeda oko cvijeta koji nikne na granici između njihova dva posjeda. Tema aktualna danas kao što je bila i u vrijeme hladnog rata, kad je obrađena. Film je, između ostalog, zaradio nagradu Oscar i Kanadsku filmsku nagradu.

Njegov najpotpuniji izričaj apstraktne animacije dogodio se u filmskoj, nazovimo to tako, trilogiji, čija su prva dva dijela 'Lines Vertical' i 'Lines Horizontal' nastali 1960. godine, a treći, po imenu 'Mosaic' 1961. godine. Film o vertikalnim linijama nastao je direktnim grebanjem po 35 milimetarskoj crno-bijeloj filmskoj traci i eksponiranjem kroz obojene filtere na film u boji. McLaren je stvorio horizontalne linije propuštajući film o vertikalnim linijama kroz prizmu i hvatajući ga rotiranog za devedeset stupnjeva na drugi film. Pogađate, 'Mosaic' je nastao kao kombinacija ova dva filma.

Čovjek s nepreglednom filmografijom, inovator i talentirani animator, svoju je zbirku radova donirao Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku, 1985, samo dvije godine prije svoje smrti.

Ovdje možete kupiti lijepu kolekciju 14 McLarenovih radova na dvd-u podebljanom i nagrađivanim dokumentarcem o njegovom radu 'Creative Process: Norman McLaren', 104 straničnom knjižicom, foto galerijom... Cijena - prava sitnica - 49.95$. Za 2005. najavljena je ultimativna McLarenova kolekcija na sedam dvd-ova, pa ako niste nestrpljivi....

Naslovna fotografija prikazuje Normana McLarena kako 'gravira' po filmu 'Blinkity Blank'.