Phil Mulloy
Da sretnete na ulici ovog fino obučenog sredovječnog gospodina ne bi vam sigurno palo na pamet da je on kreator nekih od najbizarnijih i najmračnijih animiranih filmova današnjice.
Takvo artističko opredjeljenje sigurno je ukorijenjeno duboko u psihi gdje se razvija još od najmlađih dana. Rođen u maloj sredini gradića Wallasey zakopanog negdje u velikobritanskoj pokrajini Cheshire nije mogao izbjeći mentalitet i utjecaj 'malog mista'. Odrastanje mu je obilježeno puritanskom religioznošću tako svojstvenom Englezima.
Srećom za njega, na koledž je hrabro otišao u veliki grad, upisao je londonski Ravensbourne College of Art gdje je studirao slikarstvo, što se vrlo dobro vidi u njegovim filmovima. Kako to inače biva, otrežnjenje Londonom povećava mu i apetite pa se odlučuje za upisivanje puno prestižnije britanske akademije Royal College of Art, a na prijemnom upada sa svojim prvim mini animiranim filmom.
1971. godine istu uspješno završava, ali animacija mu još uvijek nije među osobnim prioritetima. Specijalizaciju u produkciji 'live-action' i televizijskog meterijala idućih godina koristi radeći kao scenarist i režiser na raznim projektima sve do kasnih osamdesetih. Srećom, drastična promjena dešava se kada jednog dana donosi odluku o selidbi nazad u mikro sredinu gradića nazvanog Carmarthen izgubljenog negdje u Walesu.
Od tog trenutka on ostavlja iza sebe svu formalnu edukaciju koju je stekao, odbacuje okove engleskog konformizma, preuređuje si štalu za krave u animirani studio i posvećuje svu svoju energiju i vrijeme oživljavanju crtanih likova. Njegov je stil prepoznatljiv na kilometre, jednostavne crne štapićaste figure grotesknih lica, bizarne situacije i obračunavanje sa svime što ga je sputavalo kroz život uz u isto vrijeme satirički osvrt prema aktualnim svjetskim nepravdama i glupostima.
Prvi film iznjedren u štali je 'Eye of the Storm' (1989). Ovo je priča o dječaku koji mora naglo odrasti okružen ljudskom brutalnošću. Film je potaknut slikama obješenih ruskih ratnih zarobljenika, a predstavlja početak njegovog studioznog proučavanja međuljudske brutalnosti.
Nakon dva manja filma, 'Tinfish' i 'Possesion', (mješavina live-action snimaka i tradicionalne animacije bazirana na priči o Crvenkapici) stvara svoj prvi ciklus pod imenom 'Cowboys' (1991-1992). Ova šestodijelna serija napravljena za televizijski Channel 4 otvorila je Philu sva vrata i skrenula svjetsku pozornost na njegovu malu kolibicu. Ovdje se konačno okreće alegorijskim motivima kako bi se satirički obrecnuo na svijet oko sebe. Kauboji u njegovim crtićima su tipični engleski malograđanski ispijači piva i gutači tabloida kojima je okružen. Njihov cilj je pronaći i uništiti sve što je imalo drukčije ili devijantno prema njihovim tradicionalističkim kriterijima.
Nakon sirovog remek djela 'The Sound of Music' (1993) kreće u realizaciju druga dva serijala 'Ten Commandments' (1994-1996) i 'The History of the World' (1994). U prvom razvijajući svoj stil miješanja surealnih situacija sa stvarnim socijalnim problemima, ulazi u klinč sa religijom, posebice sa Bogom samim. On ga prikazuje kao nekog sitničavog, punog mana i indeferentnog sudeći prema ljudima koje je stvorio na Svoju sliku.
Drugim genijalnim radom 'The Wind of Changes' (1996) opet pokazuje važnost individualnog i ekspresivnog kao bitnog u stvaranju bilo kakve umjetnosti. U ovom, kao i u većini drugih filmova posebno naglašava muzičku komponentu kao dio cjeline njegovih umjetničkih djela, soundtrack poznatog rumunjskog glazbenika Alexa Balanescua pojačava ionako dovoljno tjeskobnu atmosferu.
Uz nekoliko kratkih filmova dvijetisućite kreće u realizaciju možda svojeg najpoznatijeg dijela, trilogije 'Intolerance'. Ovdje je konačno sva njegova psihološka bizarnost i 'ludost' došla na vidjelo, unutar znanstveno fantastične priče o razvoju i propasti civilizacije predstavlja sliku našeg svijeta i svakodnevice sa svim stravičnim istinama. Nakon 'Intolerance II: The Invasion' (2001) priča se spektakularno završava sa 'Intoleraqnce III: The Final Solution' (2004) koji je kao i puno njegovih filmova višestruko nagrađivan (među ostalima i na Animafestu 2004.).
Nakon više od 45 filmova koje je sam zamislio i realizirao u posljednjih 15 godina, zavidnim ritmom od prosječno tri filma u godini, nema nikakvih naznaka da će se uskoro zaustaviti. Više naravno ne snima u kolibici u Walesu već ima svoju kompaniju 'Spectre Films' s bazom u Londonu, ali kako će nepravdi i ljudske gluposti u svijetu uvijek biti tako niti njemu materijala još jaaaaaako dugo neće nestati.
Filmovi
Linkjet
Herman H. Rott i Mačka daruju ljubitelje animacije na Valentinovo
Dan zaljubljenih uz animirane ljubavne (ne)zgode štakora-pankera i mačke buržujke ...