Terry Gilliam

And now…. something completely different… redatelj, animator i jedini Amerikanac iz montypythonovske bande - vizionar Terry Gilliam!

Punim imenom Terrence Vance Gilliam rođen je 1940. godine u Minnesoti odakle s jedanaest godina s obitelji seli u L.A. Već u djetinjstvu pokazuje ljubav prema crtanju i animiranim filmovima no pri upisu na koledž zaokreće prema fizici, a nadalje i politici. Da ga dječja strast nije napustila dokazuje činjenica da ga je upravo njegov školski uradak lansirao u svijet stripa. Naime, kada je Gilliam poslao na oglede kopije časopisa Fang, kojeg je uređivao, legenda američkog satiričkog stripa Harvey Kurtzman oduševio se viđenim i ponudio mu posao u Help-u !(izdanku časopisa Mad). Tri godine kreativnog, ali slabo plaćenog rada za Help! prethodilo je kratkom vojnom roku, besciljnim autostopiranjem po Europi te kulminiralo selidbom u Englesku. U potrazi za poslom kontaktira John Cleesea, jedinu osobu koju je poznavao još iz Help-a!

Cleese ga spaja s producentom popularnog dječjeg programa Do Not Adjust Your Set - Humphreyem Barclayom, koji se toliko oduševljava Terrijevim uradcima da ga odmah trpa u tim s ostalim kreativcima - Ericom Idleom, Michaelom Palinom i Terryjem Jonesom.

Godine 1969. okupljeni mozgovi prelaze na stvar i osnivaju Leteći cirkus Monty Phytona, popularnu apsurdističko humorističnu seriju koja je harala malim, a potom i velikim ekranima . Mladi je Amer bio odgovoran za inovativne nadrealističke animacije izmedu skečeva i većinu je vremena provodio iza kamere. Prvi dugometražni film ‘Monty Phyton and the Holy Grail’ (1975), koji je režirao skupa s imenjakom Jonesom, bio je instantni klasik. Film je sadržavao sve pajtonovske elemente: apsurdistički humor, cinizam, nebuloze i lako pamtljive citate.

Gilliamov prvi solo pokušaj filmom ‘Jabberwocky’ (1976) baziranim na pjesmici Lewisa Carrolla završava relativno neuspješno. Ponovo se udružuje s montipajtonovcima i uz velikodušnost pokojnog Beatlea Georgea Harrisona (koji donira 4 milijuna dolara) snimaju genijalni ‘The Life of Brian’, prvobitno zabranjen u raznim zemljama zbog svog blasfemičnog sadržaja. Tu se nakratko ostavlja redateljske palice i fokusira na animaciju, tekst i glumu.

S ‘Time Bandits’ (1979) etablira se kao pažnje vrijedan redatelj. Tek nakon posljednjeg zajedničkog filma s kolegom Jonesom, ’The Meaning of Life’ (1983), Gilliam stvara film kojeg većina ljudi smatra njegovim masterpieceom - distopijsku satiru ‘Brazil’ (1985). Orginalan i inventivan futuristički film o birokraciji, višim i nižim slojevima društva i malom čovjeku, ‘Brazil’ je kao premračan za mainstream Hollywood doživio relativnii fijasko u kinima no nadoknadio je svojim kultnim statusom kao i  nominacijom za Oscara (najbolji originalni scenarij).

Četverogodisnja pauza rezultirala je ‘Avanturama Baruna Munchausena’ (1989), baroknom fantazijom o najvećem svjetskom lažljivcu svih vremena, kojeg slijedi suvremena  bajka ‘The Fisher King’. Godine 1992. piše scenarij za nikad realizirani ‘The Defective Detective’, ali zato svojim najprofitabilnijim hitom, inteligentnim zf-om ‘12 Monkeys’ ponovo oduševljava publiku. Slijedi halucinogeni ‘Fear and Loathing in Las Vegas’ (1998) adaptacija romana jednog od najluđjih novinara svih vremena, Huntera S.Thompsona, koji je prošao s podijeljenim kritikama.

Snimanje svog dugo planiranog filma ‘The Man Who Killed Don Quixote’ počinje 2001. no cijeli projekt pada u vodu vođen murphijevim zakonom. Dvije godine kasnije izlazi s dokumentarcem ‘Lost in La Mancha’ o propasti ovog nikada snimljenog filma popračenog bolesnim glumcima, lošim vremenskim uvijetima, uvijek prisutnim financijskim problemima i osobnoj borbi s vjetrenjačama. Ili, njegovim riječima: ‘Znam da postoji Bog i da me mrzi’.

Poznat po svojoj opsjednutosti najmanjim detaljima ekscentrični Gilliam radi filmove koji stimuliraju maštu i pršte vizualnim podražajima pri čemu vrlo često prekoraći budžet filma. Trademark svih njegovih ostvarenja su bizarni likovi protkani uznemirujućim stilom uz prepoznatljivu paranoičnu i mračnu atmosferu i ne baš obećavajućim završetcima.

Stoga budite spremni za jednako crnohumorni i raskošni svijet bajki ‘Braće Grimm’ i ostanite pripravni za nadolazeći ‘The Tideland’, priču o snazi dječje mašte, bijegu u paralelni svijet s bestjelesnim Barbi lutkama, brbljavim vjevericama i mentalno poremećenim prijateljima, a kao preview pogledajte odličnu službenu stranicu filma.