Ivan Ladislav Galeta

Tko još ne zna sve o hrvatskom ezoteriku i filmašu koji u posljednje vrijeme radi Kraj-nju umjetnost, saznat će sve u recima koji slijede.

Uvodni tekst o ILG već smo vam napisali, i to u povodu njegove sunčane, nedjeljne prezentacije svojih filmova na balkonu kina Zagreb (jesen 2005.). Tada smo i mi odlučili dobiti bolji uvid u djelo jednog od naših najjačih eksperimentatora te po mogućnosti sažeti to kako bi oplemenilo i mnoge druge.

Priča počinje 1947. u Vinkovcima, svoje konture dobiva 1969. godine kada Galeta dobiva diplomu na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu (predmet studijske grupe likovnih umjetnosti), a to je isto zaslužio i 1981. na Filozofskom fakultetu na Odsjeku pedagogije. Zahuktavanje počinje 1977. kada ILG skupa sa suradnicima osniva MM Centar u Zagrebu i traje do 1990, što je lijepih 13 godina voditeljskog i uređivačkog rada na eksperimentalnofilmskim i video programima (tko je vidio njegove programske knjižice tipkane rukom na mašini, zna da je činio dobar posao).

U međuvremenu povremeno gostuje kao predavač na europskim sveučilištima i u raznim kulturnim centrima, osniva i uređuje programe 'artKINO' Filmoteke 16 (sada Zagreb filma), da bi naposlijetku 1993. postao stručnim suradnikom za medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje 1995. postaje docentom.

Galeta se, naravno, u međuvremenu bavi filmom, a poslije i videom kao autor-eksperimentator (od 1968) te sa svojim radovima sudjeluje na više domaćih i međunarodnih likovnih i medijskih manifestacija gdje dobiva ugledna priznanja za svoj rad. Treba također spomenuti i brojne objekte, fotografije i zvučne instalacije, tekstove, ambijentalne intervencije i ostale televizijske video/filmske radove koje čuvaju brojne institucije poput pariškog Centra Georges Pompidou, Oberhausena, HFS-a i MSU-a.

Trenutačno živi u malom mjestu pokraj Zagreba - Kraj Gornji (ako vas je ikada zanimalo zašto 'Endart') i, među ostalim već spomenutim, bavi se poljoprivredom i mailartom.

Među više od 10-ak njegovih filmova svakako treba izdvojiti one koje je i sam autor izdvojio na spomenutoj prezentaciji (uključujući i prvi film 'Metanoia', 1969), a to su – 'PiRaMidas 1972-1984' (1984), 'Dva vremena u jednom prostoru' (1976/78), 'Sfaira 1985-1895' (1984), 'Water Pulu 1869 1896' (1987), 'Wal(l)zen' (1989), dok se iz bogate videografije često ističu radovi poput 'TV ping-pong' (1975/78), 'Drop' (1979), 'Post Card' (1983) i niz radova okupljenih pod imenom 'Endart' (osim prvog koji je sniman na filmu).

'Endart' je, da parafraziramo Galetu, djelo u nastajanju koje se temelji na osamnaest slova prve rečenice Joyceova Uliksa: 'Introibo ad altare Dei'. Rečenica ima devetnaest slova, a kada se prvo i posljednje stope zatvaranjem u prsten, dobiva se osamnaest slova bez početka i kraja, u kružnom toku. Svako slovo naslov je kratkoga filmskog prizora, koji je samostalna mikrojedinica i koje ujedno odražava i oblikuje strukturu cjeline. Projekt će se u završnici, navodi Galeta, sastojati od osamnaest video/filmskih prizora, koji će biti isprekidani s osamnaest slova navedene rečenice. Samo će na jednom mjestu biti umetnut naslov filma, koji će istodobno značiti početak i kraj projekcije. Za posljedni za sada u nizu 'Endart 4' Galeta je 2004. osvojio Oktavijana na Danima hrvatskog filma.

No, onima koji su s gledanjem Galetinog opusa počeli tek 'Endartom' treba spomenuti i fantastične već spomenute radove poput 'Water Pulu 1869 1896' kojeg je kao potku svojega filma uzeo i glasoviti Japanac Ichiro Sueoka, gost festivala 25 fps, te mu odao hommage u radu 'Ester Williams in Water Pulu' (2000). Rad u kojem lopta gotovo da miruje, a kreću se vaterpolisti oko nje postavlja kružnicu (loptu) u centar priče, jednako kao i rad 'Sfaira 1985-1895' koji u svoj centar postavlja Kožarićevo Prizemljeno sunce.

Odlične 'Piramide' iz 1984. također djeluju kao svojevrsni cirkularni postupak u kojem se snima pruga, dok se slika rotira suprotno od kazaljke na satu, da bi se iz jedne točke slika počela vraćati na početno mjesto. Galetine preokupacije krugom, kuglom, cirkularnim shvaćanjem vremena i kretanja prate ga i u radu 'Wal(l)zen' u kojem se istu kompoziciju svira od početka do kraja i od kraja do početka.

Iako bi se o ILG moglo još mnogo mnogo reći, za kraj ćemo vam samo spomenuti da njegov zanimljiv homepage možete čekirati ovdje, a na sajtu HFS-a se možete upoznati s njegovom biografijom u nešto kraćem obliku. Ako vas pak zanima iscrpni popis izložba i radova, svratite na Butterfly sajt na kojem ima svega i sva, a također i na baš ovaj bajk sajt.