Walt Disney

Otac američke čarolije, jedan od idejnih nositelja 'sretnih pedesetih'. Privatno, vječni dječak koji se u vrtu igra s vlakićima, poslovno, nemilosrdna parna lokomotiva.

Howard Hughes u svijetu animacije, dvadesetostoljetni pionir i inovator, moderni Ezop, kako ga vole nazivati i otac koncepta obiteljske zabave u 43 godine karijere, zajedno sa svojim timovima prikupio je 48 Oscara i 7 Emmya, osnovao najspektakularniji i najkićeniji zabavni park na svijetu, ali i prokazivao vlastite suradnike animatore kao 'proklete komunjare', prisvajao rad Uba Iwerksa kao svoj i tretirao suradnike na izrazito diskriminirajuć način. Dječak koji je kao i mali Perica iz Golikove komedije svoj prvi novac zaradio tako što je susjedu narisao konja, i kao mali prislanjao uho na tračnice ne bi li čuo vlakove, odrastao je u beskrupuloznog magnata koji ne preza ni pred čim kako bi izgradio najveće i najskuplje carstvo tragove kojeg danas nalazimo čak i na coverima pašteta.

Walt Disney se rodio 1901. u obitelji Flore i Eliasa Disneya u Chicagu. Waltov je otac, Amerikanac irskog porijekla, 1906., razočaran nasiljem u Chicagu, preselio s obitelji na farmu u Marceline u Missouriju. Walt je tamo razvio ljubav prema crtanju, a prvi novac koji je u životu zaradio kapnuo je tako što mu je jedan od susjeda, umirovljeni doktor 'Doc Sherwood', platio da nariše njegovog konja Ruperta. Osim prema crtanju, Walt se, zbog pruge Atchison, Topeka - Santa Fe, koja je prolazila kroz njegov gradić, a i zbog ujaka koji je bio vlakovođa, zaljubio i u vlakove. Disneyi su živjeli u Marcelinu četiri godine, a zatim 1910. preselili u Kanzas, gdje se Walt zaljubljuje u vodvilj i film.

1917. je Elias kupio dionice tvornice želea O-Zell u Chicagu, pa je mali Walt krenuo u tamošnju srednju školu i paralelno na noćni tečaj crtanja. Za srednjoškolske novine je crtao stripove koji su uglavnom bili patriotski obojani, a zbog fascinacije domovinom, sa šesnaest se godina ispisao iz škole ne bi li se priklučio vojsci. No bio je premlad, pa su ga odbili, a on se, lažiravši godinu rođenja u rodnom listu, pridružio Crvenom Križu i završio u Francuskoj vozeći ambulantna kola.


Disney predstavlja 'Silly Simphonies', 1935.

Artističku karijeru došao je započeti u Kanzas, gdje je njegov stariji brat Roy radio u banci. Roy mu je preko poznanika 'sredio' posao u Pesmen-Rubin Art studiju gdje je radio reklame za novine, časopise i kina. Tamo upoznaje sramežljivog Ubbea Iwerksa. Ubbe i Walt su se odmah prepoznali, pa je siječnju 1920. oformljena kompanija 'Iwerks-Disney Commercial Artists'. Malo je klijenata bilo spremno prepustiti marketinški posao u ruke dvojcu bez iskustva, pa je Iwerks odustao i otišao u Kansas City Film Ad Company, a Disney se s 40$ u džepu zaputio u LA. Isprva se htio odmoriti od crtanja, pa je obarao vrata studija u gradu želeći postati redatelj. No, svi su ga odbili, pa se vratio animaciji u skromnom studiju u garaži ujaka Roberta.

Nedovršenu verziju jednog crtića 'Alice' poslao je njujorškoj distibuterki Margaret Winkler koja mu je odmah otpisala – naručila je od njega još kratkih animiranih filmova 'Alice In Wonderland'. Disney je odmah potražio brata Roya da mu pomogne s financijama i pozvao Iwerksa u Hollywood. To je bio začetak Disney Brothers' Studija. 1925. zapošljava i mladu Lillian Bounds, koja isprva boji i oslikava celuloid, vremenom mu postaje sekretarica, a 15.07.1925. i supruga.

Serijal 'Alice Comedies' bio je vrlo uspješan. S vremenom su se animirani dijelovi širili nauštrb igranih, a do 1927., kad je ugašen, fokus je uglavnom bio na animiranim likovima, posebno na mačku Juliusu. 1927. Charles B. Mintz, suprug Margaret Winkler, naručuje od Disneya potpuno animirani serijal koji će financirati Universal. Serijal se zvao 'Oswald the Lucky Rabbit'. Nezgrapnog zeku je dizajnirao Ub Iwerks, a uskoro je postao veoma cijenjena animirana roba, tako da se Disney zaputio k Muntzu tražeći povišicu. Ostao je nemalo iznenađen kad je otkrio ne samo da je neće biti, već i da je većina njegove ekipe animatora spremna napustiti ga ako ne prihvati manji honorar. Uostalom, vlasnik prava na Oswalda je bio Universal, a ne Disney.


Oswald, the Lucky Rabbit

Disney se zahvalio Mintzu i tako ostao bez svojih ljudi. Nakon gubitka prava na Oswalda, razvio je novu animiranu zvijezdu – Mickeya Mousea. Ideja za Mickeya javila se odjednom, na povratku kući iz New Yorka, govorio je Walt, premda mnogi tvrde da je Mikijev otac zapravo Iwerks. Miš se u početku zvao Mortimer, animirao ga je Iwerks, no nakon intervencije Lillian Disney, ime je promijenjeno u Mickey Mouse. Prvi crtić s Mikijem bio je nijemi 'Plane Crazy', kasnije je dodan zvuk, pa je prvi zvučni crtić o Mickeyu - 'Steamboat Willie' postigao veliki komercijalni uspjeh. Glas Mickeyu je sve do 1946. posuđivao sam Disney.

1929. lansira seriju muzičkih šortova 'Silly Simphonies'. Pat Powers, koji je pomogao Disneyu s Mickey Mouseom, počeo je uzimati prihode veće no što je Disney smatrao korektnim, pa je Disney ubrzo raskinuo i s Columbijom. Powers je priliku iskoristio kako bi ugrabio Iwerksa koji je ionako bio iznerviran Waltovim svojatanjem zasluga za posao koji je sam radio (Iwerks je crtao do 700 sličica dnevno, a 'Skeleton Dance', prva u nizu 'Silly Simphonies', također je bila njegovih ruku djelo).

1932., Disney je primio specijalnog Oscara za kreiranje Mickeya Mousea, a nakon toga nastali su Pajo Patak, Pluto, Šiljo i ekipa. Kao ko-kreator i producent Mickeya, Disney je postajao sve slavniji, no privatnost je držao sve dalje od očiju javnosti. U to vrijeme najveća mu je želja bila da nakon suprugina spontana pobačaja postane otac. 1933. rođena je Diane Marie, a samo godinu dana kasnije Sharon Mae.


Steamboat Willie, 1937. s uvodnom snimkom pada cepelina Hindenburga

Iako je njegov studio proizveo dva najpopularnija crtića u industriji, Disney nije bio zadovoljan, pa je 1934. počeo kovati planove o dugometražnom crtiću. Kad se to pročulo, ostali iz industrije nastojali su sabotirati sve njegove projekte ne bi li oslabili Disney Studio. No, on je bio uporan, zaposlio mlade, svježe animatore i iskoristio 'Silly Simphonies' kao platformu za eksperimentiranje s realističnom animacijom ljudskih likova, karaktera i specijalnih efekata. Radovi na 'Snjeguljici i sedam patuljaka' su trajali od 1935. do 1937., kad je studiju ponestalo novca, pa je Walt posudio pozamašnu svotu od američke banke.

Film je premijerno prikazan 21. 12. 1937. u LA-ju, te ispraćen burnim ovacijama publike. Crtić kojeg je distribuirala tvrtka RKO Radio Pictures proglašen je najuspješnijim filmom 1938., zaradio je 98 mil$ i 8 Oscara, a financijski ojačan studio preselio se u Burbank. Sljedeća dva projekta -'Pinocchio' i 'Fantasia' - bili su financijska propast, a netrpeljivost između Disneya i animatora sve je više rasla. Stvar je spasio 'Dumbo', koji je iako nije bio planiran kao hit, zaradio velike novce.

U listopadu 1941., nedugo nakon što je 'Dumbo' izišao, SAD su ušle u 2. svj. rat, pa je američka vojska zaposjela Disney Studio za pravljenje filmova za trening i obuku vojnika, ali i kratkiša za podizanje morala vojnika ('Der Fuehrer's Face'), kao i dugometražnih ('Victory Through Air Power'). Do kraja 1940-ih studio se financijski oporavio, pa je započet rad na dugometražnim crtićima: 'Alisa u zemlji čuda', 'Petar Pan' i 'Pepeljuga', te na dva igrana filma o prirodi: 'True-Life Adventures', 1948. i 'On Seal Island'.


Snjeguljica i sedam patuljaka, 1937.

Nakon razilaženja s djelatnicima studija i njihovog štrajka 1941., Disney je počeo osjećati snažno nepovjerenje prema sindikatima, pa je 1947., svjedočio pred komisijom za protuameričko djelovanje protiv trojice bivših animatora: Herberta Sorrella, Davida Hilbermana i Williama Pomerancea optuživši ih da su komunistički agitatori, a uz to je optužio članove glumačkog udruženja da su komunisti.

Tokom 1949. s obitelji se preselio u novu kuću u okolici LA-ja gdje je u dvorištu izgradio minijaturni model željeznice Carolwood Pacific Railroad. Minijaturnu parnu lokomotivu je nazvao Lilly Belle, prema voljenoj supruzi. Kasnih 40-tih, na jednom putovanju u Chicago, nakon vizije svojih zaposlenika kako se zabavljaju s djecom, Disney je nacrtao skicu zabavnog parka nalik već postojećem Children's Fairyland u Oaklandu. U sljedećih pet godina razvijao se projekt Disneyland. Kad je suradniku Herbu Rymanu objašnjavao što hoće, rekao je: 'Herbie, želim da to izgleda kao ništa dosad viđeno na svijetu i želim da bude okruženo željeznicom.' Naravno, ponovno je tražio financije sa svih strana, uključujući i Američku banku, no ovaj put se osigurao: vlakić i tračnice imaginarne kompanije Retlaw bile su isključivo vlasništvo njega i Lillian. Do 1980. primao je 0.60 $ po svakoj osobi koja se vozila u vlakiću.


Der Fuhrer's Face

Osim parka, studio se širio i na ostale oblike zabave. 'Treasure Island' (1950) bio je prvi igrani film, a uslijedili su uspjesi poput '20,000 Leagues Under the Sea' (1954), 'The Shaggy Dog' (1959), i 'The Parent Trap' (1961). Walt Disney studio bio je prvi koji je iskoristio blagodati tv-a, pa 1950. nastaje i prvi tv specijal 'One Hour in Wonderland', a iste godine Walt vodi vlastitu emisiju 'Disneyland' na ABC-ju u kojoj upoznaje publiku s crtićima i Disneylandom. 1955. kreće i dnevna emisija 'Mickey Mouse Club' koja se nastavila u raznim oblicima sve do 1990., a proslavila se kasnijim lansiranjima pop zvijezda Aguilere, Spearsove i Timberlakea.

S vremenom je Disney sve manje vremena posvećivao animaciji, a sve više ostalim projektima: bio je fokusiran na ekspanziju i na pravljenje dugometražnih spektakala. Svi daljnji projekti: 'Lady and the Tramp' (1955.), 'One Hundred and One Dalmatians' (1961) i financijski podbačaji 'The Sleeping Beauty' (1959) i 'The Sword in the Stone' (1963) nastali su bez njegove supervizije, a distribuirala ih je Disneyeva podružnica Buena Vista Distribution, koja je 1955. preuzela distribuciju od RKO-a.

Disneyland, prvi tematski park u svijetu, otvoren je 17.07. 1955. u Anaheimu, gradiću južno od LA-ja, i doživio trenutačni uspjeh. Do sredine 50-ih Disney je producirao i velik broj obrazovnih filmova, primjerice o svemirskom programu u suradnji s NASA-inim dizajnerom raketa Wernherom von Braunom, 'Man In Space' (1955.), a 'Man In the Moon' i 'Mars Beyond' (1957), koji su, osim šire publike, privukle i znatiželjnike iz Sovjetskog svemirskog programa. Eisenhowerova administarcija platila je Disneyu 1956. za knjigu i tv serijal 'Our Friend Atom' ne bi li Amerikancima usadili ljubav prema nuklearnoj energiji.


Walt Disney govori o Disneylandu

Nakon desetljeća truda, 1964., konačno dobiva prava na knjige P.L.Traversa o Mary Poppins. Istoimeni film, kombinacija igrane i animirane forme, ujedno je i najuspješniji Disneyev pothvat 60-ih, a proslavila ga je glazbena tema omiljenih mu izvođača, braće Sherman. 1964. je počeo kupovati zemlju na Floridi, i to pod krinkom raznih fiktivnih kompanija ne bi li snizio cijenu zemljišta. Kasnije se otkrio i naziv projekta, velebnije inačice Disneylanda -Disney Worlda. Bio je to maginarni svijet s pravim gradićem u centru – EPCOT-om (Experimental Prototype City) u kojem bi živjeli ljudi koji tamo rade, a u okolici je planirao izgraditi golf terene, hotele i slično. Osim toga, planirao je izgraditi i golemi ski resort, no osim smrti, u tome su ga spriječili borci za zaštitu okoliša.

Krajem 1966. Disney je prestao raditi: nakon što je dugi niz godina pušio ogromne količine cigareta, dijagnosticiran mu je rak pluća. Primljen je u bolnicu preko puta Disney studija, a 15.12. 1966., deset dana nakon 65. rođendana, umro je od infarkta. Projekte je nastavio voditi brat Roy koji je 1971. otvorio Walt Disney World Resort. Nedugo zatim i Roy je umro.

The Walt Disney Company danas posjeduje 5 odmorišta, 11 tematskih parkova, 2 vodena parka, 39 hotela, 8 filmskih studija, 6 muzičkih etiketa, 11 mreža kablovske televizije i jednu zemaljsku tv mrežu. Disney animacija i dalje se odvija u Disney studiju, kojeg sad posjeduje Pixar.