Michael Crichton

Doktor za sve - romane, filmove, serije, kompjutere i prirodne znanosti. Uspješno je radio sve, čak je bio i - Michael Douglas.

Zovu ga 'ocem tehno-trilera', njegovo znanstveno obrazovanje vidljivo je u romanima koji vrve napetom akcijom, ali i raznim tehnoloških inovacijama. Njegove se priče (bilo u knjigama ili filmovima) najčešće vrte oko (zlo)upotrebe tehnologije, i prikazuju razne katastrofične scenarije vezane uz medicinu, genetiku i antropologiju. Najveći uspjeh postigao je kao idejni kreator i izvršni producent serije 'Hitna služba', kojom je konačno uspio spojiti svoje filmaške ambicije sa spisateljskim darom i liječničkim obrazovanjem, a neko je vrijeme istovremeno vladao vrhom top lista TV serija ('Hitna služba'), filmova ('Jurski park') i knjiga ('Razotkrivanje').

Michael Crichton rođen je u Chicagu i odrastao u New Yorku. Otac mu je bio novinar koji ga je ohrabrivao da se bavi pisanjem. Michael je odustao od studija engleskog  na Harvardu, a anegdota sa studija kaže da je za eksperiment prepisao esej Georgea Orwella i uspješno prošao, a da ga nitko nije otkrio, što mu je srušilo mnoge iluzije o učiteljskom pozivu. Zatim je na Harvardu studirao medicinu, no nikada nije imao namjeru baviti se tim pozivom. Već za vrijeme studija počeo je pisati romane i to pod pseudonimom, a kada je njegov roman 'A Case of Need' dobio nagradu, morao ju je podići osobno, pod pravim imenom. No, to ga nije odgovorilo od korištenja lažnih imena, pa je 'Dealing', koji je napisao s mlađim bratom Douglasom, potpisao zajedničkim pseudonimom - Michael Douglas.

Poslije diplome Crichton pod vlastitim imenom objavljuje bestseler koji će prodati Hollywoodu, 'The Andromeda Strain'. Nakon što ga je uspješno ekranizirao Robert Wise, Crichton odlazi u Hollywood sam snimati filmove bazirane na vlastitim knjigama.

Tako se okušao kao redatelj 'Westworlda' (1973), trilera o androidima u tematskom parku, a koji će ostati zapamćen po tehnološkim inovacijama i prvom korištenju dvodimenzionalnih računalno generiranih slika - tzv. CGI efekata u dugometražnom filmu. U nastavku istog, 'Futureworld', predstavljeni su i prvi specijalni efekti CGI u tri dimenzije. Kompjuterska inovativnost nije bila slučajna, Chrichton je pravi stručnjak na tom polju te je 1995. osvojio Oscara za posebna tehnička dostignuća. Osim toga, Crichton je i autor jednog od prvih priručnika za programiranje u BASIC-u, 'Electronic Life', a 1999. je osnovao i računalnu tvrtku i kreirao par igrica.

No, u 70-tim i 80-tim glavna zanimacija bila mu je režija, a jedan od njegovih najuspješnijih filmova bio je medicinski triler 'Koma' (1978) (s pravim Michaelom Douglasom u glavnoj ulozi!), a sljedili su ga 'The Great Train Robbery' (1979), 'Looker' (1981) i 'Runaway' (1984).

'Ako želiš imati kontrolu nad svojim filmom, najbolja stvar koja ti se može dogoditi je da studio ne vjeruje u njega'- rekao je jednom, a upravo to se zbilo i s njegovim najuspješnijim projektom - 'Hitnom službom'.

'Hitna..' je originalno zamišljena kao film temeljen na Crichtonovom osobnom iskustvu stažiranja, ali je scenarij 20 godina stajao u ladici, dok nije zainteresirao Spielberga. Iako mu se svidjela priča, Spielberg je na kraju ipak ekranizirao drugu Crichtonovu storiju - 'Jurski park', kojim je zaradio preko 350 milijuna $.

Šefovi studija su jedva pristali snimiti pilot za 'Hitnu...', a i onda su bili uvjereni da je serija propast jer je prebrzog ritma i puna medicinskog žargona. No, ispostavilo se da je Chrictonov studij medicine ipak imao smisla, pa je na kraju za seriju osvojio Emmy. Već od druge sezone, serijal koji je kreirao, krenuo je dalje s novom ekipom pisaca, dok se Crichton posvetio drugim projektima.

Nakon što je napustio režiranje, većinu njegovih predložaka ekranizirali su drugi režiseri (uglavnom Barry Levinson i Steven Spielberg ) pretačući ih u vosoko-budžetne filmove - 'Izlazeće sunce' (1993), 'Jurski park' (1993), 'Razotkrivanje' (1994), 'Kongo'(1995), 'Jurski park 2-izgubljeni svijet' (1997), 'Sfera' (1998)... Sam Crichton se u spomenute projekte povremeno uključivao - kao producent.

Poznat kao konfliktna osoba, pet puta se ženio, a četiri puta rastajao. Naročito plodna bila je veza s Anne-Marie Martin, koja je rezultirala jednim dijetetom i jednim scenarijem. Doduše, rečeni 'Twister' im je donio komercijalni uspjeh, ali i zajedničku Zlatnu malinu za najgori blockbuster scenarij.

Twister, r: Jan de Bont

Na optužbe kolega da znanstvenike prikazuje negativno, odgovorio je da oni u njegovim djelima nisu prikazani ništa negativnije od odvjetnika i političara. Ostao je zapamćen kao kontroverzan autor, što u prijevodu znači da se uspio zamjeriti praktički svima. Feministkinje su mu zamjerile temu 'Razotkrivanja' (šefica seksualno uznemirava muškarca), Japanci prikaz podmuklih japanskih biznismena u 'Izlazećem suncu' a najveći skandal vezan je uz omiljenu metu svih autora - kritičare.

Naime, urednik političkog magazina iz Washingtona Michael Crowley kritizirao je Crichtonov stav o globalnom zatopljenju u romanu 'Stanje straha', što mu je ovaj zamjerio i uzvratio 'romanom s ključem' - 'Next'. Jedan od sporednih likova u njemu jest tip kojem sude zbog analnog silovanja dvogodišnjeg nećaka, a uz to ima i - mali penis. Lik se zove Crowley, radi kao politički kolumnist iz Washingtona i studirao je na Yaleu - baš kao i nesretni urednik koji se zamjerio Crichtonu.

Crowley je inače opširno pisao o Crichtonovom angažmanu koji je, za razliku od Ala Gorea i njegove 'Neugodne istine', usmjeren na negiranje teorije o globalnom zatopljenju. Crichton u svojim javnim nastupima pa i u knjigama propagira teoriju da ekolozi i njihovi lobiji promiču nedokazanu teoriju o globalnom zagrijavanju što je po njemu mit koji zagovaraju oni kojima je ekologija zamjena za religiju i jednako neznanstvena teorija kao i ona o postojanju vanzemaljaca.

Antiintelektualni stav o korumpiranim i povodljivim znanstvenicima, novinarima i aktivistima učinio je Crichtona ljubimcem Bushove administracije. Osim što savjetuje predsjednika Busha, po pitanju globlnog zatopljenja, Crichton na istu temu i svjedoči pred kongresnim odborima i zapravo bilo kim tko ga je voljan slušati.

Tako i u svom romanu 'Stanje straha' Crichton prikazuje uragane, tornada i poplave koji jesu posljedica globalnog zatopljenja, ali je to zatopljenje rezultat djelovanja poludjelih ekologa koji izazivaju katastrofu da bi se ispunilo njihovo proročanstvo (?!), a na kraju romana je dodao i 32 stranice fusnota u kojima detaljno objašnjava svoju teoriju.

Čini se da je zbog publicističko-političkih ambicija zanemario rad na filmu, no bez brige, u Hollywoodu je uvijek bilo uobičajeno reciklirati stare romane i filmove. Tako su u planu snimanje naslova 'Jurski park 4', TV serije 'The Andromeda Strain' i remake filma 'Westworld'.

U svakom slučaju, Crichton će ostati zabilježen u povijesti prvenstveno kao autor mnogih bestselera i koautor uspješnih filmova i serija, a baš zbog uspjeha jednog od njih, 'Jurskog parka',  jedna je vrsta dinosaura nazvana po njemu - Crichtonsaurus bohlini.