Ridley Scott

30.11.1937 South Shields, County Durham, Engleska, Velika Britanija Ridley Scott

Počeo je kao redatelj reklama, a izrastao u majstora vizualnog stila koji snima vrhunske spektakle i remek-djela SF-a.

Ridley_Scott

U dobi od jedanest godina počeo je pokazivati zanimanje i talent za umjetnost, posebno za crtanje. Njegova majka Jean je jako voljela filmove, pa je mali Ridley često s njom odlazio u kino i tako zavolio filmsku umjetnost. Budući se često selio s obitelji, promijenio je čak deset škola prije nego se upisao na fakultet. U devetnaestoj godini poželio je poći očevim stopama i pridružiti se britanskoj vojsci, no upravo mu je otac savjetovao da se radije počne intenzivnije baviti umjetnošću. Tada upisuje akademiju za umjetnost u West Hartlepollu te studira grafički dizajn, a kasnije pohađa Royal College of Art.

Već tada je znao da se najviše od svega ipak želi baviti filmom. Odlučuje se pridružiti tečaju režije kako bi ostvario svoje najveće ambicije. Prve angažmane dobio je početkom šezdesetih i to na televiziji BBC. Nije bio zadovoljan plaćom od 75 funti tjedno pa je brzo napustio režiju televizijskih filmova i serija. Počeo se baviti reklamom za koju danas kaže da je bila njegova prava 'filmska škola'. Vrlo je ozbiljno shvatio taj posao te radio na nekoliko stotina reklamnih projekata koji su bili toliko kvalitetni i domišljati da su ih mnogi imitirali.

1967. godine, Scott je osnovao svoju tvrtku, Ridley Scott Associates koja je postala veliko ime u svijetu reklama čak i kada se Scott počeo više baviti filmom nego oglašavanjem. Počeo je surađivati s Davidom Puttmanom što je rezultiralo snimanjem povijesne drame 'The Duellists' (1977) koja govori o dvojici časnika Napoleonove vojske (Keith Carradine i Harvey Keitel). Usprkos tome što je bio veoma dobro primljen na Canneskom filmskom festivalu 1977. godine, bio je prikazivan u samo sedam američkih kina.

Scott se zatim okreće znanstvenoj fantastici, djelomice zahvaljujući tadašnjem uspjehu 'Ratova zvijezda' (1977). Prihvatio je režirati 'Alien' (1979), vjerovatno najimitiraniji i najutjecajniji sci-fi horor ikad snimljen. Film prati posadu svemirskog broda koja se svim silama pokušava spasiti od svemirskog predatora. Scott je imao dosta ograničen budžet za snimanje ovog filma, no ipak je uspio napraviti vizualno fascinantan film koji je naposlijetku postao kultan. Zanimljiv je i glavni lik, heroina Ripley (Sigurney Weaver), jedna od vrlo rijetkih ženskih junakinja tog vremana koja se tuče, puca i obračunava s najstrašnijim svemirskim bićima. Ovaj film, osim što je proslavio Scotta kao režisera, uvelike je pomogao Sigurney Weaver u gradnji glumačke karijere.

Slijedeći njegov film je 'Blade Runner' (1982). U vrijeme izlaska sasvim je podbacio i kod kritike i kod publike, a kasnije postao jedan od najpoznatijih znanstveno-fantastičnih filmova. Glavni glumac Harrison Ford zna reći da mu je snimanje 'Blade Runnera' bilo jedno od najgorih profesionalnih iskustava budući je Scott bio jako zahtjevan i perfekcionistički nastrojen prema svima koji su sudjelovali na projektu. Izgleda da se isplatilo, jer je film kasnije hvaljen kao remek-djelo i svrstan u najbolje SF filmove svih vremena, baš kao i 'Alien'.

1985. godine režira bajkoviti 'Legend' u kojem glavnu ulogu igra Tom Cruise, no završni proizvod nije bio niti približno u rangu dotadašnjih Scottovih najboljih ostvarenja. Zatim počinje raditi na 'Detektivu i dami' (1987), romantičnom trileru o policajcu (Tom Berenger) koji se zaljubi u svjedokinju ubojstva (Mimi Rogers) koju po zadatku mora štititi od napada mafije. Nakon toga surađuje s velikanima Michaelom Douglasom i Andyjem Garciom na snimanju kriminalističkog trilera 'Crna kiša' (1989). Kritika ga nije baš mazila, ali je zaradio pristojan iznos na kino blagajnama, najviše zahvaljujući dobroj glumi i efektnim slikama Japana.

U akcijskom trileru 'Thelma i Louise' (1991) ponovno je iskoristio prokušani recept ženske heroine. Ovaj put je imao čak dvije (Susan Sarandon i Geena Davis). Film je ostao najviše zapamćen po nekonvencionalnom kraju (nema happy enda kao u većini hollywoodskih filmova). Na 500. godišnjicu otkrića Amerike snima epsku '1492.' kojom ruši mitove o naprednim kolonizatorima. Oko 1994. osniva produkcijsku kuću Scott Free zajedno sa svojim bratom Tonyjem Scottom (režiser 'Top Guna'), a njihov prvi zajednički projekt bila je avanturistička drama 'Pakleno more' (1996).

Ridley se zatim prihvaća rada na 'G.I. Jane' s Demi Moore koja je jedina uspjela impresionirati kritičare izvrsnom izvedbom, dok su Scotta dočekali na nož. Uspio se iskupiti slijedećim projektom pod naslovom 'Gladijator' (2000), koji je bio jedan od najiščekivanijih filmova te godine. Russell Crowe, Joaquin Phoenix i Richard Harris su odradili izvrstan posao i tako doprinijeli veličini ovog filma, no naravno, najveću odgovornost imao je Scott. Uspio je napraviti izvrstan film koji je zaradio 12 nominacija za nagradu Oscar, te odnio njih pet, uključujući onog za najbolji film godine.

Nakon velikog uspjeha 'Gladijatora', Ridley prihvaća režiju 'Hannibala' (2001), nastavka velikog hita 'Kad jaganjci utihnu' (1991), na kojem surađuje s uvijek izvrsnima Anthonyjem Hopkinsom, Garyjem Oldmanom i Julianne Moore. Mnogi kritičari bili su mišljenja da je film vrlo blijed u usporedbi s prethodnikom iz 1991. Režirao je i 'Pad crnog jastreba' (2002), istinitu ratnu priču. Ovdje je opet do izražaja došao Ridleyjev smisao za vizualne efekte koji daju publici osjećaj kao da se zaista nalaze u filmu. Još jedan komercijalni promašaj dogodio mu se sa 'Šibicarima' (2003), kriminalističkom komedijom s Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.

Nakon kraćeg angažmana na televiziji, Scott ponovno zauzima režisersku stolicu na snimanju povijesnog epskog filma o križarskim ratovima u 12. stoljeću, 'Kraljevstvo nebesko'. Na njega je utrošeno jako puno novca kako i priliči jednom epskom spektaklu, što se nije povratilo na kino blagajnama, a to je bila apsolutna katastrofa za sve uključene u projekt. Još jednu suradnju s Croweom ostvario je na snimanju 'Dobre godine' (2006), solidne romantične komedije o propalom londonskom bankaru koji se zaljubljuje u krasnu ženu (Marion Coutilliard) nakon što naslijedi popriličnu svotu novca.

Crowe je i dalje nastavio pratiti Scottov rad te mu se po treći put pridružio na setu 'Američkog gangstera' (2007), istinite priče iz 1970. godine o kriminalcu Franku Lucasu (Denzel Washington) kojeg pokušava uhititi izrazito pošten detektiv Richie Roberts (Crowe). Scott je za ovaj film zaradio još jednu nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg redatelja, treću u nizu. Iste godine okušao se i u westernima i producirao genijalno 'Ubojstvo Jessea Jamesa od kukavice Roberta Forda' s Bradom Pittom, Caseyem Affleckom i Samom Shepardom. Sa DiCapriom i Croweom susreće se još jedan put, i to na setu akcijskog trilera 'Tijelo od laži'.

'Robin Hood' je još jedan povijesni ep kojeg je snimio zajedno s Russellom Croweom, no nije se ponovio uspjeh 'Gladijatora', pa su propale ideje o eventualnom nastavku. Ipak, Scott je počeo raditi projekte koji su uglavnom vezani za njegove prošle hitove.

'Prometej' je isprva zamišljen kao izravni prequel (prednastavak) 'Aliena', ali je zatim završio kao film inspiriran 'Alienom' koji odgovara na neke pitanja vezana uz nastanak Aliena i ljudske rase, no na kraju ostavlja nerazrješenim brojna pitanja koja bi valjda trebala biti razjašnjena u nastavcima. Kritičari i publika imali su podijeljene stavove oko filma, no 'Prometej' je dovoljno zaradio pa će vrlo vjerojatno dobiti nastavak.

Scott planira još jedan nastavak svog kultnog SF-a, i to 'Blade Runnera'. Producenti su odlučili snimiti 'Blade Runner 2', a na kraju je odlučeno da bi upravo Scott trebao snimiti nastavak.

Osim kao redatelj, Scott je vrlo aktivan i kao producent, te je producirao serije kao što su 'Sol zemlje', 'Gettysburg' i 'Dobra žena', te 'YouTube film' 'Life in a Day'. Zovu ga i 'ocem redateljskih verzija filmova' jer je premontirao i na DVD-u izdao produljene verzije svojih filmova 'Blade Runner', 'Kraljevstvo nebesko' itd. 2003. je primio vitešku čast od kraljice Elizabete II, a već prije je od filmoljubaca proglašen pravim 'kraljem vizualnog stila'.