Scorsese o Dylanu satima

Američka TV mreža PBS isplatila je pozamašnu sumu legendarnom direktoru Martinu Scorseseu za snimanje četverosatnog dokumentarca, 'No Direction Home', o počecima karijere i glazbenom stvaralaštvu Boba Dylana. Slavni Scorsese prihvatio se zadatka prije dvije godine i odabrao zanimljiv pristup – nastojao je izbjeći kontakt sa subjektom priče, samim Dylanom. Umjesto toga, pregledavao je autorov dosad neprikazani arhivski materijal te se oslanjao na njega. ‘Želim steći jasan uvid u to kako se postaje umjetnikom kakav je Dylan. Stoga je bolje da ne pričam s njim. Želim sam saznati priču i prikazati je na način koji smatram ispravnim,' kazao je.

Pitanja namijenjena slavnom muzičaru poslao je njegovom dugogodišnjem menadžeru Jeffu Rosenu koji je potom napravio desetosatni intervju s glazbenikom, prvi nakon mnogo godina. Inače poznat kao povučena i medijima nesklona osoba, Dylan je Scorseseu dao odriješene ruke i pristup njegovoj osobnoj arhivi, fotografijama i pisanom materijalu. Scorsese se već pozabavio kultnom rock grupom The Band (Dylanovom pratećom družinom) o kojoj je 1978. snimio dokumentarni film s nazivom njihovog oproštajnog koncerta ‘The Last Waltz’ održanom u San Franciscu.

‘Zaista nisam imao nikakvih ambicija’, riječi su folk i rock legende Dylana na samom početku ovoga dokumentarca. No ipak u narednih dvjesto i nešto minuta presloženoga materijala pratimo Dylanov uspon do neželjenih visina. Znatno dulji od ostalih biografskih dokumentaraca, ‘No Direction Home’ (naslov dolazi iz Dylanovog hita 'Just Like a Rolling Stone') pokriva šestogodišnje razdoblje od 1961. do 1966. godine, doba kada je Bob kao mladi protestni umjetnik stekao status ikone 'peace and love' generacije. Snimke uključuju dosad neprikazane videozapise, kućne snimke, press konferencije te intervjue s umjetnicima i glazbenicima čiji su se životi ispreplitali s Dylanovim.
 
Film prolazi kroz Dylanovo odrastanje u Hibbingu, gradiću u Minnesoti za koji Dylan kaže ‘Tamo nisi mogao biti buntovnik, bilo je prehladno za tako nešto’. Nadalje prati njegov dolazak u New York, Greenwich Village, gdje Bob ubrzo postaje centar muzičke i kulturne scene. U pretvorbi Roberta Allena Zimmermana u Boba Dylana, klimaks je na kontroverznoj britanskoj turneji 1966. godine koja je zaokružila period njegove neobuzdane i eksplozivne kreativnosti. 

Scorseseova priča pokriva transformaciju Dylanovog zvuka iz akustičnog u električni, promjenu koja je zgranula njegove vjerne obožavatelje. Slijedi neslavan nastup na festivalu Newport Folk kada su ga nakon samo tri pjesme izviždali s pozornice. Dylan tada snima album 'Highway 61 Revisited'  koji predstavlja prekid s folkom.

Kao i u njegovoj biografiji, u samom dokumentarcu otkriveno je vrlo malo o Dylanovom intimnom životu. ‘Nemoguće je biti mudar i zaljubljen u isto vrijeme’, kaže Dylan aludirajući na epizodu kada je odbio duet sa svojom tadašnjom pratiljom Joan Baez.

Dokumentarac završava sa zamalo fatalnom saobraćajnom nesrećom 29. srpnja 1966. godine ispred njegovog doma u Woodstocku u državi New York. Uz potres mozga i ozljedu kralježnice, Dylan pati od kratkotrajnog gubitka pamćenja. Detalji nesreće ostaju nejasni, no sam događaj bio je preokretnica u njegovoj karijeri. Nakon nezgode, Bob se povukao u osmogodišnju osamu, posvetio obitelji i pisanju pjesama. Scorsese je ovdje odlučio staviti točku na svoju viziju.

Za sve zainteresirane, emitiranje dokumentarca ‘No Direction Home’ zakazano je za 26. i 27. rujna na britanskom BBC2 i američkom PBS-u. Ukoliko vam nije dostupna niti jedna od ovih tv postaja, od 20. rujna kupiti možete duplo dvd izdanje filma, dupli cd sa soundtrackom te knjižicu na ovom linku. Na stranicama PBS-a imate i kratki insert iz filma pa se počastite.