Hrvatski film ima strategiju

Na svečanoj promociji jučer je predstavljen Nacionalni program razvoja audiovizualne industrije. Riječ je o strateškom dokumentu Hrvatskog audiovizualnog centra koji definira smjernice razvoja audiovizualne djelatnosti od 2010. do 2014. godine. U ambicioznom Programu predviđeno je snimanje petnaest dugometražnih igranih filmova godišnje, a određeno je da Hrvatska u predstojećem razdoblju mora postići sljedeće rezultate:

1. osigurati sustav olakšica za filmsku proizvodnju i potaknuti izvoz filmskih usluga
2. osigurati primjenu hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva
3. povećati broj gledatelja hrvatskoga i europskog filma te zastupljenost tih djela u tv programima
4. riješiti status Hrvatske kinoteke i osigurati obnovu i promidžbu hrvatske filmske baštine
5. organizirati, finalizirati i ostvariti digitalizaciju kino dvorana

Predstavljanje Nacionalnog programa u Hrvatskoj gospodarskoj komori podržali su hrvatski ministar kulture Jasen Mesić, te brojni pripadnici audiovizualne zajednice. U jednosatnom programu predstavljanja, kojega je najavila glumica Nina Violić, čelnici filmskih udruga i institucija istaknuli su najvažnije dijelove Nacionalnog programa, te naglasili da je protekla godina bila statistički među najlošijima ikad u toj kreativnoj industriji.  

Vera Robić-Škarica je kao predsjedavajuća Hrvatskog audiovizualnog vijeća, podsjetila na povijest nastanka Nacionalnog programa razvoja AV industrije  industrije, a njegovu prezentaciju održao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar koji je istakao da su u 'samom programu značajne ružičaste stranice koje određuju kako bi trebale izgledati audiovizualne statistike za nekoliko godina. Novum je raznovrsniji i bogatiji repertoar. Više filmova, serija i kreativnih tv proizvoda. To zahtijeva potpuno novi angažman televizija, a osobito javne, oko filmskog, dramskog, dokumentarnog, te programa za djecu i mladež.' 

Tatjana Aćimović, koordinatorica radne skupine za mjere poticaja izvoza usluga u AV industriji, govorila je o nužnosti stimuliranja koprodukcija jer zbog nepostojanja mjera poticaja, produkcije se odvijaju u drugim zemljama. Redatelj Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, kazao je kako 'kod nas nije uobičajeno čuti riječi kao što su strategija i plan, a još je manje uobičajeno čuti konkretan sadržaj iza tih pojmova. Ali audiovizualna zajednica Hrvatske ima plan.., program koji je odličan temelj i šansa sveukupnoj hrvatskoj audiovizualnoj djelatnosti da poveća svoj udio, kako kvantitativno, tako i kvalitativno u domaćem i inozemnom medijskom prostoru.' Po Nuiću 'za televizijski dio audiovizualnog stvaralaštva ovaj plan znači proizvodnju trajno vrijednih sadržaja, nečega što se bez srama može ponuditi gledateljstvu i nakon nekoliko desetljeća od datuma proizvodnje.'

Ankica Jurić Tilić, predsjednica Hrvatske udruge producenata, mišljenja je kako su domaća filmska i TV djelatnost neophodni za očuvanje kulturnog  identiteta. Redatelj Vinko Brešan, govoreći ispred Koordinacije za elektroničke medije, u svom je izlaganju istaknuo da je 'nacionalni program plan koji predviđa i aktivno uključivanje televizija u njegovu provedbu', a naglasio je da će realizacija Programa biti najteža baš u području televizija. Nada Gaćešić Livaković, predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika, govorila je o nezavidnom statusu filmskih radnika, te se požalila kako su se prošle godine snimila tri dugometražna igrana filma, što je one koji 'žive za film i od filma', poražavajuća činjenica. Naglasila je da treba hitno osigurati zakonske okvire koji će omogućiti stalni priljev sredstava potrebnih za sufinanciranje filmske proizvodnje.

Promociju Nacionalnog programa razvoja audiovizualne industrije zatvorile su Marija Škaričić i Zrinka Cvitešić, hrvatske predstavnice u programu Shooting Stars, sažimajući cijeli program riječima 'Dajte nam da radimo!'. Sažetak promocije i intergralnu verziju Nacionalnog programa razvoja AV industrije možete pronaći na linku ovdje.